MARS

Sonda na Marsu neće tragati za životom. Zašto je onda uopće tamo?

Sonda na Marsu neće tragati za životom. Zašto je onda uopće tamo?
Foto: NASA/JPL-Caltech

NASA-INA sonda InSight uspješno je jučer navečer sletjela na Mars. Vjerojatno ste se zapitali hoće li sonda tijekom svog boravka na tom planetu tražiti znakove života i time potvrditi ili osporiti postojanje živih organizama na Marsu. 

Na žalost, glavna misija sonde InSight nije potraga za mikrobima ili drugim oblikom života na Crvenom planetu. Ona će svojim instrumentima bušiti do 5 metara dubine i istraživati sastav tla te mjeriti temperature u unutrašnjosti planeta. Time će moći utvrditi je li ispod površine Marsa dovoljno toplo za postojanje tekuće vode, što može u neku ruku biti indikator toga ima li na Marsu uvjeta za nastanak života, no to nije primarni fokus ove misije, piše Live Science.

Rover će tragati za životom 2020. godine

Možda se mnogima te informacije o sastavu tla i temperaturi u unutrašnjosti Marsa ne čini toliko važnima, ali one su izuzetno bitne za razumijevanje procesa nastanka planeta Marsa, ali i Zemlje. Sonda InSight bi nam tako mogla pružiti vrijedne informacije i o Zemlji, o tome zašto i kako se planet pun lave, kakva je Zemlja bila, pretvorio u planet pogodan za život.

NASA će krenuti u potragu za tragovima drevnog života na Marsu tek 2020. godine kada će poslati rover da istražuje krater Jezero za koji se vjeruje kako je u davnoj prošlosti bio golemo jezero spojeno na veliku rijeku. 

Mogla se ugasiti

Letjelica je u tanku atmosferu Marsa ušla brzinom od 19.795 kilometara na sat. Potom su 123 kilometara dugo slijetanje usporili atmosfera, divovski padobran i rakete. Sedam minuta poslije tronožna letjelica nježno je sletjela u središte puste ravnice poznate kao Elysium Planitia koja se nalazi u blizini Marsovog ekvatora. 

Ubrzo nakon slijetanja, sonda InSight krenula je na posao. Samo desetak sekundi nakon što se spustila na površinu Crvenog planeta, sonda je uspostavila direktnu vezu sa Zemljom. Nekoliko minuta kasnije snimila je i poslala prve fotografije s površine planeta.

"Prvi ozbiljniji zadatak sonde InSight bilo je povezivanje s izvorom napajanja. Kada je sletjela, par minuta je radila na baterije jer se oslobodila vanjskih solarnih panela prilikom spuštanja na Mars. Baterije mogu napajati sondu 16 sati te je ona morala što prije podići svoje vlastite solarne panele kako bi ponovno napunila baterije", rekao je fizičar Jim Green iz NASA-e.

"16 minuta nakon slijetanja, slegnula se prašina koja se podignula tijekom slijetanja sonde. Sonda InSight je u tom trenutku automatski pokrenula proces podizanja solarnih panela", objasnio je.

"Kada vidimo da su se ponovo napunile baterije, znat ćemo da je misija uspjela", dodao je fizičar.

Dvije kamere i robotska ruka

Nakon postavljanja vlastitih solarnih panela, sonda je snimila dodatne fotografije planeta i počela pripremati ostale instrumente. Sonda ima dvije kamere. Širokokutna kamera smještena je ispod njezina tijela i usmjerena je prema lokaciji gdje će InSight postaviti svoje instrumente. Druga kamera nalazi se na robotskoj ruci sonde. Znanstvenici će tu istu ruku sonde iskoristiti za provjeru rada njenih dijelova.

Kada u NASA-u stigne potvrda da svi sustavi funkcioniraju kako spada, znanstvenici će pokrenuti seizmograf (SEIS) koji će mjeriti vibracije, tj. potrese na Marsu. Nakon toga, sonda će krenuti s postavljanjem HP3 sonde koja će mjeriti temperaturu u unutrašnjosti planeta.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara