OD PROSINCA Splićanima stižu znatno veći računi za odvoz otpada, a gradska tvrtka Čistoća zahvaljujući novom cjeniku u 2027. godini trebala bi prihodovati oko devet milijuna eura više. Povećanje od 212 posto otvara pitanje koliko je takav rast cijena doista opravdan, s obzirom na to da je Čistoća prošlu godinu završila s gubitkom od 1,35 milijuna eura.

Što će Splićani dobiti zauzvrat za znatno veće račune? Hoće li dodatni milijuni donijeti kvalitetniju komunalnu uslugu ili će građani samo plaćati više kako bi Čistoća pokrila vlastite gubitke i troškove poslovanja?

"Poskupljenje bi trebalo biti šest puta manje"

Split je godinama među većim hrvatskim gradovima imao najnižu cijenu odvoza otpada za kućanstva. Fiksni dio cijene nije mijenjan od rujna 2022., dok je varijabilni dio posljednji put poskupio u prosincu 2023., kada je cijena litre predanog otpada porasla s 0,0066 na 0,013 eura.

Sada se fiksna naknada za kućanstva povećava s 3,98 na 12,42 eura bez PDV-a, odnosno za 8,44 eura mjesečno ili 212 posto. Za nekućanstva raste s 13,27 na 18,66 eura bez PDV-a, što je povećanje od 5,39 eura ili oko 41 posto. Oporba smatra neopravdanima i sama poskupljenja, a posebno veliki nesrazmjer između povećanja za kućanstva i nekućanstva.

"S obzirom na dosadašnje postupke aktualne gradske vlasti, građani bi se trebali pitati koliko će njihova novca završiti u džepovima HDZ-ovaca. Brojke koje je Čistoća dostavila pokazuju da bi ovo poskupljenje trebalo biti i do šest puta manje kako bi tvrtka poslovala bez gubitka. Za svako veće povećanje potrebno je jasno i cjelovito obrazloženje te plan iz kojeg će građani vidjeti što točno plaćaju.

Za vrijeme našeg mandata postotak odvajanja otpada porastao je sa 16 na 35 posto. Odustajanjem od novih tehnologija i načina rada prethodne uprave, aktualna je uprava taj postotak smanjila na 28 posto. To pokazuje da Čistoća ide u krivom smjeru.

Nakon afera koje su potresale i još uvijek potresaju administraciju Tomislava Šute, mi se kao građani Splita imamo pravo pitati koliki će dio novca prikupljenog ovim poskupljenjima završiti na računu Antonija Nikolića i njemu sličnih", rekao nam je gradski vijećnik stranke Centar Igor Skoko.

Direktor Čistoće: Treba nam 15 milijuna eura za ulaganja

Direktor splitske Čistoće Vlado Pehar opravdava povećanje cijena tvrdnjom da je tvrtka godinama poslovala s preniskim cijenama, da je naknada za odlaganje otpada na Karepovcu stvorila dodatni financijski teret te da su potrebna velika ulaganja kako bi se sustav gospodarenja otpadom modernizirao i uskladio sa zakonskim obvezama.

"Vladinom uredbom uvedena je naknada od 30 eura po toni odloženog otpada za sva odlagališta koja nemaju centar za gospodarenje otpadom, među kojima je i Karepovac kojim upravlja Čistoća. Ove je godine naknada privremeno smanjena na 15 eura, ali uz uvjet smanjenja količine odloženog otpada za 10 posto. Zbog rasta turizma i postojećih ugovora s drugim korisnicima koji odlažu otpad na Karepovcu, taj uvjet ne možemo ispuniti, pa trošak moramo podmiriti iz vlastitog poslovanja", objasnio je Pehar.

Čistoća bi ovu godinu mogla završiti s gubitkom od oko četiri milijuna eura ako naknada za odlaganje otpada ostane 30 eura po toni. Prošle je godine, uz gubitak od 1,3 milijuna eura, platila i 1,7 milijuna eura naknade Fondu za zaštitu okoliša zbog odlaganja otpada na Karepovcu.

Zbroje li se ti iznosi i očekivani ovogodišnji gubitak, Pehar govori da bi u dvije godine gubitak mogao biti oko sedam milijuna eura. Cilj im je u 2027. poslovati bez gubitka.

Pitali smo ga i na što će konkretno biti utrošena dodatna sredstva prikupljena povećanjem cijene usluge, kakve će promjene donijeti građanima i u kojem roku mogu očekivati rezultate.

"Potrebno nam je najmanje 15 milijuna eura za investicije kojima bismo poslovanje uskladili sa zakonom i modernizirali sustav. To uključuje dodatne polupodzemne spremnike, zaključavanje spremnika i mjerenje količine odloženog otpada.

Moramo ulagati i u obnovu voznog parka jer pet godina nije kupljen nijedan kamion za odvoz smeća. Važno nam je i očuvati kapacitet Karepovca pa moramo osigurati da se odvojeno prikupljeni biootpad predaje ovlaštenim osobama. Karepovac nam je trenutačno jedina opcija i želimo sačuvati njegov kapacitet što je dulje moguće", rekao je.

Prema njegovim riječima, riječ je o investicijskom ciklusu koji će trajati dvije do tri godine. U prvoj fazi prioritet je, dodaje, usklađivanje sa zakonskim obvezama, a potom slijede daljnja ulaganja i redovita obnova opreme i vozila.

Pojedinačne iznose koje planiraju izdvojiti za svaku investiciju Pehar nije precizirao, kao ni koliko će od očekivanih dodatnih prihoda od povećanja cijene usluge biti usmjereno upravo na njihovu realizaciju. Kada je riječ o mogućnosti novih poskupljenja, potvrdio je da ih u 2027. godini neće biti, dok će eventualne korekcije cijena u budućnosti ovisiti o daljnjem rastu troškova poslovanja.

Potrošači: Trošak se prebacuje na građane, a ne potiče razvrstavanje otpada

Na problematičnu strukturu novog obračuna upozorava i Željko Kružičević, savjetnik Udruge za zaštitu potrošača "Splitski potrošač". Smatra da je prevelik dio troškova prebačen na fiksnu naknadu, dok je varijabilni dio, koji bi trebao poticati građane na razvrstavanje otpada, ostao premalen.

"Razlog je vjerojatno jednostavnije funkcioniranje samog pružatelja usluge jer se iz fiksnog dijela podmiruju plaće i cjelokupni troškovi pogona. Procjenjujemo da je više od 80 posto troškova raspoređeno na fiksni dio, dok varijabilni dio čini svega oko 15 posto ukupne cijene.

Ne protivimo se povećanju cijena ako za njega postoje opravdani razlozi, ali smatramo da troškovi moraju biti pravednije raspoređeni. Onaj tko proizvodi više otpada trebao bi plaćati više. Ovako smo, umjesto koraka prema takvom sustavu, napravili korak unatrag", smatra Kružičević.

Upozorava i da će ovakav model posebno pogoditi samačka i umirovljenička kućanstva te građane s nižim primanjima, kojima će dodatno opteretiti ionako ograničene kućne budžete.

"Kada fiksna naknada s dosadašnjih približno 3,90 eura poraste na gotovo 13 eura, riječ je o povećanju od oko deset eura mjesečno, bez obzira na to koliko je otpada kućanstvo proizvelo. To je značajan dodatni trošak za najranjivije skupine građana, osobito one s niskim primanjima.

Također, vrlo je indikativno da se u različitim jedinicama lokalne samouprave povećanje cijene praktički svodi na isti iznos. Teško je povjerovati da sve jedinice imaju jednake troškove i da povećanje svugdje iznosi približno 12 eura", zaključuje Kružičević.

Dok uprava Čistoće najavljuje investicijski ciklus koji bi trebao trajati dvije do tri godine, građanima od prosinca stižu znatno veći računi. Ostaje vidjeti hoće li se najavljena ulaganja doista odraziti na kvalitetu komunalne usluge i hoće li Splićani za veći iznos koji plaćaju dobiti učinkovitiji sustav gospodarenja otpadom.