Srbija traži pomoć drugih zemalja, boje se "energetski velike Albanije"

Srbija traži pomoć drugih zemalja, boje se "energetski velike Albanije"
Ilustracija: 123rf

SLUŽBENI Beograd poručio je da međunarodna zajednica mora zaustaviti "stvaranje energetski velike Albanije" i ocijenio da potpisivanje sporazuma Kosova i Albanije o zajedničkom energetskom sustavu može utjecati na regionalnu energetsku i političku stabilnost te nastavak dijaloga Prištine i Beograda.

Direktor ureda srbijanske vlade za Kosovo Marko Đurić naglasio je da je "Srbija vlasnik i graditelj elektromreža na Kosovu", ocijenivši kako najava stvaranja "energetski velike Albanije predstavlja šovinističko lice prištinske politike".

"To je neprovedivo na terenu i mora biti zaustavljeno od međunarodne zajednice prije nego što proizvede posljedice po regionalnu energetsku, pa i političku stabilnost i zapečati perspektive dijaloga", istaknuo je Đurić u pisanoj izjavi za medije.

Kosovski i albanski elektrodistributeri KOSTT i OST potpisali su u ponedjeljak u Tirani ugovor o uspostavi zajedničkog energetskog sustava kojim će se, po pisanju kosovskih medija, okončati desetljetna ovisnost Kosova o elektromreži Srbije.

Od 2018. jako loši odnosi

Sporazum je potpisan uz znanje Europske mreže operatora prijenosnih sustava električne energije (ENTSO), a očekuje se da će stupiti na snagu u travnju 2020.
Đurić je povodom tog potpisivanja rekao kako je Srbija, angažmanom Elektromreže Srbije, Elektroprivrede Srbije i resornih institucija, uspijevala godinama spriječiti ulazak prištinskog operatera "koji ilegalno koristi dio mreže na Kosovu", u članstvo u ENTSO.

Po njegovim riječima, umjesto stvaranju "energetski velike Albanije", Priština se treba "okrenuti ispunjavanju preuzetih obveza (iz Briselskog sporazuma) i formirati Zajednicu srpskih općina (ZSO), koju je potpisala prije 2.415 dana".

Beograd i Priština su u Bruxellesu, pod pokroviteljstvom Europske unije, u travnju 2013. potpisali sporazum o normalizaciji odnosa, a formiranje ZSO je obveza koju Priština nije ispunila i na kojoj Beograd inzistira, zahtijevajući od EU-a i međunarodne zajednice pritisak na kosovske vlasti da to učine.

Dijalog o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine u zastoju je od studenog 2018. kada je kosovska vlada jednostrano uvela carinske pristojbe od 100 posto na robu iz Srbije (i BiH), u znak odmazde zbog toga što Beograd lobira protiv prijema Kosova u Interpol i UNESCO te vodi kampanju za povlačenje priznanja kosovske neovisnosti.
Dužnosnici EU-a i međunarodne zajednice traže da Priština suspendira pristojbe, a Beograd prestane s kampanjom za povlačenje neovisnosti kako bi se stekli uvjeti za nastavka dijaloga, dok Beograd ukidanje pristojbi smatra neophodnim uvjetom za povratak pregovorima o normaliziranju odnosa. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara