SRPSKI dužnosnici nazvali su hrvatsku vojnu akciju Oluju iz 1995. "zločinačkom operacijom" i "etničkim čišćenjem" hrvatskih Srba, iznova potvrđujući duboke razlike između Srbije, koja tu operaciju smatra zločinom nad svojim sunarodnjacima, i Hrvatske, koja je slavi kao ratnu pobjedu i nacionalni blagdan.

U Srbiji se nizom skupova komemoriraju žrtve Oluje, uz ocjenu da će Hrvatska tu akciju slaviti, a Srbija tugovati za poginulima, ubijenim i nestalima tijekom i nakon akcije kojom su hrvatska vojska i policija u kolovozu 1995. oslobodile područja pod kontrolom pobunjenih lokalnih Srba.

"Dan žalosti, etničko čišćenje, zločinačka operacija..."

Srbijanski ministar vanjskih poslova Nikola Selaković obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti u Hrvatskoj vidi kao "dan žalosti u Srbiji i Republici Srpskoj zbog najvećeg etničkog čišćenja u Europi poslije Drugog svjetskog rata".

"Zločinačka operacija Oluja bila je kruna paklenog plana, koji je počeo uskraćivanjem kolektivnih prava Srbima u Hrvatskoj, a okončan je uskraćivanjem prava na postojanje čitavom jednom narodu", ocijenio je u pisanoj izjavi Selaković.

Ministar obrane Nebojša Stefanović ocijenio je da će Hrvatska "proslaviti akciju u kojoj je ljudskost doživjela potpuni sunovrat", dok će "Srbija tugovati, ali neće zaboraviti srpske žrtve, niti će drugima dozvoliti da zaborave", poručivši da "Srbija više nikome neće dopustiti oluje nad srpskim narodom".

Vulin: Oluja je sramota UN-a i EU

Srbijanski ministar policije Aleksandar Vulin istaknuo je da Oluja nije samo zločin i "sramota Hrvatske" nego "sramota UN-a jer su protjerani Srbi živjeli u zonama pod zaštitom UN-a, bez oružja i obrane".

To je i "sramota EU jer nije nikada rekla ni riječ osude za svoju članicu, koja slavi najveće etničko čišćenje u Europi poslije Drugog svjetskog rata i obnavlјa i ustaške simbole i ustašku praksu prema Srbima", te sramota Haškog tribunala jer ju je "proglasio zločinom, ali nije osudio zločince", smatra Vulin.

"Oluja je zločin, Bog može oprostiti, Srbi ne mogu ni oprostiti ni zaboraviti", istaknuo je srbijanski ministar unutarnjih poslova.

Neki šalju pomirljive poruke

No, istovremeno dio dužnosnika šalje pomirljive poruke o budućnosti dviju država i naroda.

Tako je Selaković istaknuo da Srbija i Hrvatska, kao susjedne zemlje, "zbog budućnosti moraju graditi bolje odnose, ekonomski surađivati i pokušati da na nove generacije ne prenose predrasude i naslijeđene animozitete prema onom drugom".

Potpredsjednica vlade i ministrica rudarstva i energetike Zorana Mihajlović ocijenila je da su, uz obvezu sjećanja na tisuće ubijenih, nestalih i prognanih u Oluji, očuvanje mira i stabilnosti najvažniji za budućnost regije i da je odgovornost svih političara da rade na tom cilju.

"Mir i stabilnost koje želimo za srpski narod i za sve svoje građane jednako želimo i za sve druge narode u našem okruženju jer samo tako možemo stvarati bolju budućnost na ovim prostorima", rekla je Mihajlović, uz ocjenu da je "srpski narod pokazao da je narod koji zna i da pamti i da prašta".

Đilas: Važno je pomirenje naroda

Nazivajući Oluju "akcijom koja "apsolutno predstavlja etničko čišćenje", vođa najveće oporbene stranke, Stranke slobode i pravde, Dragan Đilas je naglasio da je obljetnica "prilika da svi shvate koliko je važno pomirenje naroda koji žive na Zapadnom Balkanu, ali i kažnjavanje onih koji su zločine počinili".

"Bez takvog razmišljanja nema trajnog mira i bolje budućnosti za sve koji žive na ovim prostorima",  rekao je Đilas.

Koordinacija srpskih udruga obitelji nestalih, ubijenih, poginulih i prognanih ne dvoji da je Oluja bila zločinačka akcija etničkog čišćenja Srba i objavila je podatke da je tijekom i poslije akcije ubijena i nestala 1861 osoba srpske nacionalnosti.

Od toga je 1211 civila, među kojima 548 žena i dvanaestoro djece, a trajno je protjerano više od 220.000 Srba, zapaljeno je više od 20.000 srpskih kuća i objekata, a više od 40.000 stanova u vlasništvu Srba trajno je uzurpirano, tvrdi u priopćenju udruga.

U povodu obljetnice Oluje u beogradskoj crkvi svetog Marka održan je obred za stradale i nestale, a središnja komemoracija, na kojoj će biti srbijanski državni vrh, organizira se u četvrtak navečer u Novom Sadu.