SABORSKI zastupnici danas su izglasali izmjene Zakona o zaštiti potrošača kojima se dodatno jača položaj potrošača.

Sabor je jednoglasno usvojio izmjene Zakona o zaštiti potrošača, kojima se u hrvatsko zakonodavstvo prenose tri važne direktive EU-a te istodobno moderniziraju pojedine nacionalne odredbe kako bi se osigurala veća pravna sigurnost, transparentnost te jasnoća prava i obveza trgovaca i potrošača. Marin Miletić (Most) uoči glasanja zapitao se koga to štiti vlada Andreja Plenkovića.

"Milijarde su umočene u poljoprivredu, a uvozimo sve. Obiteljski iznajmljivači se gaze, naši obrtnici se gaze, ljudi koji pune proračun, a pogoduje se bankama, hotelskim lancima, velikim multinacionalnim kompanijama", rekao je.

Gumb za raskid ugovora i pravo na razgovor s pravom osobom

Novina koja se uvodi jest tzv. gumb za jednostrani raskid ugovora sklopljenog na daljinu. To znači da će potrošači ugovor sklopljen na daljinu moći raskinuti jednako jednostavno kao što su ga i sklopili, klikom na online stranici trgovca, a obveza će se odnositi i na teleoperatere.

Propisuje se i pravo potrošača da na zahtjev komunicira s fizičkom osobom, a ne samo putem automatiziranih alata poput chatbotova.

Popravci, sniženja i borba protiv greenwashinga

Direktiva o pravu na popravak robe propisuje obvezu popravka određenih proizvoda i nakon isteka zakonskog jamstva, uz osiguranje rezervnih dijelova. Zabranjuje se odbijanje popravka robe isključivo zbog toga što su je prethodno popravljale druge osobe, primjerice neovlašteni serviseri ili sami potrošači.

Jasnije se uređuju pravila za sniženja, rasprodaje i akcije, pri čemu se snižena cijena mora računati u odnosu na najnižu cijenu u prethodnih 30 dana kako bi se osigurala lakša usporedba cijena proizvoda kroz određeno razdoblje.

Direktiva o zelenom osnaživanju potrošača donosi obvezu informiranja o okolišnim i društvenim učincima proizvoda i usluga te stroža pravila protiv greenwashinga. Riječ je o marketinškoj praksi u kojoj neka organizacija lažno ili pretjerano predstavlja svoje proizvode, politike ili ciljeve kao ekološki prihvatljive, iako u stvarnosti to nisu ili su tek minimalno zeleni.