DOK DIO političke scene pokušava mobilizirati otpor prema stranim radnicima, hrvatsko gospodarstvo snažno ovisi o njima.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, do 30. travnja ove godine izdano je 64.775 dozvola za boravak i rad stranim radnicima. Tijekom cijele 2025. godine izdano ih je ukupno 170.723, najviše u turizmu i ugostiteljstvu (52.858) te graditeljstvu (52.776).

Iako je to manje nego godinu ranije, kada je izdano ukupno 206.529 dozvola za boravak i rad, jasno je da su strani radnici postali jedan od ključnih oslonaca hrvatskog gospodarstva.

A da je Hrvatska već godinama u ozbiljnom deficitu s radnom snagom pokazuje i podatak da će hotelijerima ove godine trebati oko 5000 sezonskih radnika više nego lani, prema anketi Hrvatske udruge poslodavaca.

Rotim i njegova publika

Istovremeno, MOST-ov Krešimir Rotim, član predsjedništva stranke, u videu objavljenom na društvenim mrežama poručio je kako strani radnici ne mogu spasiti mirovinski sustav, da Hrvati nisu lijeni nego ne žele raditi za loše uvjete, a najdalje je otišao u dijelu u kojem poručuje da bi radije prihvatio i lošiju turističku sezonu, propast dijela restorana i kafića te manju gradnju skupih stanova nego nastavak sadašnjeg modela zapošljavanja stranih radnika.

Ovdje je važno tko to govori. Rotim nije poznat po ekonomskim analizama tržišta rada, nego po istupima u kojima je tvrdio da ustaše "nisu bili fašisti" te relativizirao broj žrtava Jasenovca. Iako dolazi s političke margine poznate po revizionističkim i ekstremnim istupima, Rotim nije usamljen slučaj. Pamtimo i izjavu saborske zastupnice Danice Baričević (HDZ) koja je strane radnike nazivala "škurima, crnima, malima".

Podsjetimo i da su Hrvatski suverenisti objavili snimku jednog sukoba objašnjavajući da su "azijski radnici napali te maltretirali domaću djecu". Ispostavilo se da su ta djeca maltretirala radnike.

Strane radnike se i napada

A da sve to ne pronalazi publiku, dio desnice ne bi huškao na strane radnike te ne bi bilo ni prosvjeda protiv stranih radnika. Jedan od tih prosvjeda održao se lani, u rujnu u Zagrebu, u organizaciji Inicijative Za bolju Hrvatsku, čiji je predsjednik Ronaldo Barišić rekao da "podržava naš pozdrav koji ne smije reći" i da je za njega Thompson predsjednik.

"Ne želim da se strani radnici osjećaju ugroženo, ali preporučujem im da ne dolaze jer svatko od nas može reagirati. Ali tu su redari i policija. Protiv sam mržnje. Poziv stranim radnicima: ovdje postoji dovoljno Hrvata, ovo je Hrvatska", rekao je Barišić.

Retoriku o "obrani Hrvatske" sve češće prate stvarni incidenti napada na strane radnike, o čemu smo u više navrata izvještavali. Osim brutalnog napada na stranog pomorca u Rijeci, svjedoci smo u zadnjih nekoliko godina više napada na strane radnike, od premlaćivanja do pljački, a u čemu su sudjelovali i maloljetnici.

Diskriminaciju osjetilo 70 posto ispitanih radnika

Nedavno istraživanje Instituta za istraživanje migracija pokazalo je da su strani radnici uglavnom zadovoljni životom i radom u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.  No, diskriminaciju je ponekad osjetilo gotovo 70 posto ispitanika, a 10 posto stalno.

Institut je početkom studenog prošle godine također proveo istraživanje o stavovima građana prema stranim radnicima. Potpuno nezadovoljstvo prisutnošću stranih radnika izražava 20,63 posto građana (lani 16,5 posto), djelomično nezadovoljnih je 42,16 posto, a neutralnih 34,13 posto.

Istodobno, država pokušava prilagoditi zakonodavni okvir sve većem broju stranih radnika. Hrvatski sabor nedavno je izglasao izmjene Zakona o strancima kojima se uvode stroža pravila za poslodavce, obveza učenja hrvatskog jezika za produljenje dozvola te veća kontrola zapošljavanja, ali i lakšu promjenu poslodavca za strane radnike.

Ekonomist Bejaković: Bez stranih radnika, Hrvatska bi se našla u problemima

Što bi se dogodilo kada bi Hrvatska ozbiljno ograničila ili zaustavila uvoz strane radne snage? Bi li domaći radnici doista popunili desetke tisuća radnih mjesta u turizmu, građevini ili dostavi? O ekonomskoj strani tog pitanja za Index je govorio ekonomski analitičar dr. sc. Predrag Bejaković.

"Bez stranih radnika Hrvatska bi se našla u ozbiljnim gospodarskim problemima. Znamo da velik dio konobara i kuhara danas čine strani radnici, dio njih iz regije, a dio iz azijskih zemalja. Nije lako cijeli dan raditi u kuhinji ili posluživati goste. Velik dio domaćih radnika takve poslove najčešće ne želi raditi. Da nema stranih radnika, Hrvatska bi bila u jako nezgodnom položaju", kaže.

Uzeo je za primjer građevinu.

"Zašto nema dovoljno domaćih ljudi u građevini? Zato što je riječ o teškom poslu, radi se na visini, tu je buka, prašina, zimi je hladno, ljeti vruće... Ako netko može birati, često neće otići raditi takav posao. Tko god da nešto gradi, zna kolika je muka naći radnika, o čemu uostalom godinama govore poslodavci", objasnio je.

Zašto baš sad nedostatak domaćih radnika?

Kaže da Hrvatska ulazi u duboko nepovoljnu demografsku situaciju.

"Danas u radnu dob ulazi puno manje mladih nego prije nekoliko desetljeća. Nekada je jedna generacija brojila oko 70 tisuća ljudi, danas ih u radnu dob ulazi 30 do 35 tisuća. Istovremeno, generacije baby boomera odlaze ili su već otišle u mirovinu i taj manjak se itekako osjeti.

Hrvatska je prije desetak godina imala visoku nezaposlenost i bilo je relativno lako pronaći radnike. Danas ih jednostavno nema dovoljno. Osim demografije, problem je i iseljavanje. Iz Hrvatske je posljednjih godina otišao velik broj građana, govori se o oko 400 tisuća ljudi, i oni danas nedostaju tržištu rada", objašnjava.

"Nijemci su svjesniji njihove važnosti"

Pitamo ga zašto se u 2025. smanjio broj stranih radnika naspram 2024 godine.

“Uvjeti za strane radnike stalno se mijenjaju. Sada postoje i obveze vezane uz smještaj, zbog čega strani radnici poslodavcima postaju skuplji nego prije, a ponekad i skuplji od domaćih radnika. Ako netko može birati između Njemačke i Hrvatske, vrlo će vjerojatno odabrati Njemačku.

Tamo su ljudi svjesniji njihove važnosti, a ovdje svjedočimo i napadima na njih,”, kaže i ističe da je primjetno da su sindikati u turizmu, ugostiteljstvu i građevinarstvu uglavnom otvoreni prema stranim radnicima.

"Bez stranih radnika, pad aktivnosti u niz sektora"

Dotaknuo se cijena u turizmu bez stranih radnika.

"Cijene u turizmu i ugostiteljstvu bez stranih radnika bi eksplodirale. To je jasno. Ako su ulazni troškovi visoki, a rad je u turizmu jedan od ključnih proizvodnih faktora, dio tog troška mora se preliti na cijene", kaže.

Upozorava da bi ograničavanje stranih radnika imalo ozbiljne posljedice za gospodarstvo.

"Da nema stranih radnika, Hrvatska bi bila u ozbiljnim teškoćama. Ne mogu zamisliti da netko ozbiljno predlaže takvo rješenje jer bi ono izravno otežalo funkcioniranje gospodarstva. Došlo bi do inflacijskih pritisaka, usporavanja gospodarskog rasta i pada aktivnosti u nizu sektora.

Njemačka i Španjolska danas su vrlo otvorene prema stranim radnicima jer su svjesne da bez njih nemaju dovoljno domaće radne snage. Talijani su po tom pitanju zatvoreniji, a upravo Španjolska posljednjih godina bilježi osjetno više stope gospodarskog rasta od Italije.

Hrvatska i dalje ima relativno visoke stope rasta, oko 3,5 posto, ali moramo biti svjesni da bi one bez stranih radnika bile znatno niže", rekao je Bejaković.