UDRUGA hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Republike Hrvatske (HVIDRA) od svojih početaka funkcionira kao politička ispostava HDZ-a koja odrađuje prljavi politički posao za tu stranku.

Kada HDZ nije bio na vlasti, prijetili su smrću premijeru, blokirali prometnice, organizirali šatore i najavljivali uništavanje turističke sezone, dok za vrijeme HDZ-ove vlasti uglavnom hiberniraju ili daju javnu podršku inicijativama koje dolaze iz te stranke. U pozadini udruge je niz afera te službene istrage i izvješća Državne revizije o nepravilnostima pri raspolaganju novcem poreznih obveznika. U razgovoru za Index bivši ministar branitelja Fred Matić opisao je HVIDRA-u kao "vojno krilo HDZ-a"

No, krenimo redom.

Udruga ratnih stradalnika s oko 30 tisuća članova, na čelu uvijek HDZ-ovac

HVIDRA-u su osnovali 25. veljače 1992. ranjenici teško stradali u obrani, koji su se nalazili u Božidarevićevoj bolnici u Zagrebu, a dva mjeseca kasnije održana je i osnivačka skupština udruge. Od tada do danas HVIDRA je najveća krovna udruga koja okuplja hrvatske ratne vojne invalide Domovinskog rata RH i važno je  političko oružje HDZ-a koje okuplja oko 30 tisuća članova. Čelni ljudi HVIDRA-e, od Mladena Jurkovića, preko Marinka Liovića, pa do Josipa Đakića, redom su bili saborski zastupnici HDZ-a.

Fred Matić, bivši ministar branitelja i heroj obrane Vukovara, kaže za HVIDRA-u kako je riječ o "vojnom krilu HDZ-a". Vrh te udruge drži odgovornim jer su branitelji od omiljene skupine u društvu kojoj se pokazivao respekt došli do toga da su ih se ljudi počeli bojati.

Nakon Đakića HVIDRA-om će vladati njegov sin

"Naravno, dovoljno je sjetiti se što su sve radili u vrijeme prosvjeda ispred Ministarstva branitelja kada kažemo da su vojno krilo HDZ-a. No, pogledajte ih sada. Naglašavaju da su oni ti koji će se boriti protiv društvenih anomalija, no ne reagiraju ni na jednu", objašnjava Matić dodajući kako je zapravo odnos Milorada Pupovca, HVIDRA-e i samih branitelja isti od početka. Matić kaže da su članovi udruge tek iskorišteni u frakcijskim borbama HDZ-a.

"Ova ih situacija zbunjuje. Oni bi s pobjednikom, no sada ne znaju tko je u ovoj situaciji Ivić Pašalić, a tko Ivo Sanader", objašnjava Matić dodajući još jednom na kraju kako su upravo Đakić i ostali čelnici braniteljskih udruga doveli branitelje do statusa partizana 1990. godine.  

"Vjerujem da će nakon Đakića HVIDRA-om vladati njegov sin. Ne vidim tko bi drugi mogao. To je takav posao", kaže na kraju Matić. No, vratimo se na samu povijest HVIDRA-e.

Pronevjere, nestali milijuni i uspon Miroslava Kutle

Devedesetih godina uz HVIDRA-u su se vezivale kaznene prijave i istrage o nestanku milijuna kuna te nepravilnosti u poslovanju koje je gotovo svake godine otkrivala Državna revizija. Mladena Jurkovića, prvog poznatog predsjednika HVIDRA-e, sumnjičilo se za nestanak 38 milijuna kuna iz Hrvatskog domovinskog fond, a postoji i optužba da je upravo HVIDRA pod Jurkovićem omogućila tajkunu Miroslavu Kutli da ovlada poduzećem Tisak.

Nakon obračuna različitih frakcija unutar HDZ-a umjesto Jurkovića na čelo te udruge dolazi još jedan HDZ-ovac, Marinko Livaković. No, i iza njega ostaju financijski repovi i istrage. Liovića je dio ogranaka HVIDRA-e teretio za nestanak šest milijuna kuna, krađu stoke te kupovinu Passata. Prijavu, za koju nije poznato kako je završila, podnio je tada predsjednik riječke HVIDRA-e Tomislav Tomečić.

Da je riječ o ozbiljnim optužbama, potvrdila je nekoliko godina kasnije i državna revizija. Po tom izvještaju, koji je postao javan 2001. godine, HVIDRA je 1998. i 1999. godine napravila gubitak od 4,1 milijun kuna koji je ostao blokiran u Komercijalnoj banci Zagreb pod stečajem. Naime, iz HVIDRA-e su se branili da nisu mogli izvući taj novac jer je u to vrijeme kraha banke predsjedništvo - bilo na kolektivnom odmoru. Tu je i vrijednost dionica od tadašnjih 14 milijuna DEM, za što nikada nije isplaćena dividenda.

Samo četvrtinu novca trošili za pomoć invalidima

No, najveći udarac bila je činjenica da je Revizija otkrila kako su se od 16,6 milijuna kuna koji su iz proračuna isplaćeni HVIDRA-i 1999. godine samo 4 milijuna potrošila na konkretnu pomoć invalidima Domovinskog rata. Milijuni su spiskani na uredski materijal i poštarine. Iza HVIDRA-e tada je stao HDZ, a njihov Ivan Šuker, tada član Saborskog odbora za financije, tvrdio je da je financijsko izvješće Revizije ništa drugo nego politički obračun zbog prosvjeda za Mirka Norca.

Od 2000. do 2003. godine HVIDRA organizira niz prosvjeda protiv odnosa tadašnje vlade Ivice Račana prema naknadno osuđenom ratnom zločincu Mirku Norcu, ali i prema izručenjima hrvatskih generala Haagu. Najveći prosvjed braniteljskih udruga, među kojima je bila i HVIDRA, održan je na splitskoj Rivi u veljači 2001. godine, i to u znak podrške Mirku Norcu, a ostao je upamćen po govoru tadašnjeg šefa oporbe Ive Sanadera kojemu se sada sudi za niz korupcijskih afera.

HVIDRA za vrijeme Račana: Blokade, prosvjedi i prijetnja miniranjem turističke sezone

"Hrvatski generali nisu izdajice i pučisti, već jamac opstojnosti naše države", kazao je Sanader. HVIDRA je tada, s ostalim braniteljskim udrugama iz Domovinskog rata, davala snažan zamah HDZ-u Ive Sanadera. HVIDRA je stajala iza velikog prosvjeda 2003. godine, kada su zabilježene blokade cesta u Sinju, Zadru, Splitu, Dubrovniku i Zagrebu.

Zanimljivo je da se HVIDRA digla na noge kada je tadašnji ministar branitelja Ivica Pančić najavio raskrinkavanje lažnih invalida te objavu popisa dobitnika stanova i reviziju rješenja koja su braniteljima izdavale liječničke i druge komisije. Čelništvo HVIDRA-e tada je najavilo da će prosvjedima minirati i turističku sezonu.  

Na službenoj konferenciji za novinare poručili Mesiću i Račanu da im žele smrt

Koliko je HVIDRA bila nasilna u tom vremenu, dokazuju i prijetnje smrću tadašnjem šefu vlade Ivici Račanu.

"Imam poruku cetinskog kraja za gospodu Mesića, Račana, Manolića i ostale - da što prije doručkuju s drugom Đinđićem jer je to jedini spas hrvatske države...", rekao je Dražen Pavlović, član sinjske HVIDRA-e, na konferenciji za novinare koju je organizirala ta udruga. Tadašnji predsjednik HVIDRA-e Damir Varaždinac i predsjednik Središnjeg stožera hrvatskih branitelja Mirko Čondić, koji su bili na konferenciji za novinare, po njenom su završetku tek kazali da je Pavlovićev istup - privatan. 

Dolasku Josipa Đakića, aktualnog predsjednika HVIDRA-e, na čelo te udruge prethodile su optužbe na račun v. d. predsjednika HVIDRA-e Damira Varaždinca, koji je, kako su tvrdili Đakićevi ljudi, s ministrom hrvatskih branitelja Ivicom Pančićem potpisao dokument o lojalnosti ratnih vojnih invalida. Taj navodni ugovor proglasili su "najgorim izdajničkim potezom".

No, sve se to utišalo kad je HDZ došao na vlast. Kada je vlada Ive Sanadera poslala Antu Gotovinu, Mladena Markača i Ivana Čermaka u Haag, HVIDRA-e nije nigdje bilo. Nakon rušilačkih akcija, blokada, prijetnji i prosvjeda HVIDRA odjednom više nije reagirala na poteze koje je ranije proglašavala "izdajničkima".

Kad je HDZ na vlasti, HVIDRA hibernira

HVIDRA-u je već tada preuzeo Đakić koji objavljuje službeni stav kojim je javno podržala stav HDZ-a da general Ante Gotovina mora biti izručen Haagu. Došlo je tada do velike uzbune u udruzi, što je zaprijetilo i raskolom, no Sanader je s Đakićem smirio nezadovoljnike. Naime, tadašnji predsjednik HSP-a Anto Đapić pripremao je preuzimanje, odnosno osnivanje nove HVIDRA-e. U savezu s drugim veteranskim organizacijama pripremao je i seriju masovnih prosvjeda u Hrvatskoj. No, vrlo brzo Đapić je, umjesto preuzimanja ove udruge, morao spašavati HSP koji se tada raspao na više strančica.

Đakić je na čelo HVIDRA-e došao nakon što je 2003. godine prvi put ušao u sabor kao zastupnik HDZ-a. Đakić je završio srednju školu i po obrazovanju je stručni radnik rudarsko-naftne struke. Braniteljsko-invalidske porezne olakšice omogućile su mu jednu od najviših zastupničkih plaća, oko 22 tisuće kuna, što je svojedobno bilo više od plaća premijera i ministara. Prije nego što će postati šef HVIDRA-e, a i saborski zastupnik, bio je poznat po  fizičkom nasilju pod utjecajem alkohola, a protiv njega je vođeno više prekršajnih postupaka.

Činjenica je da je Đakić pod patronatom HDZ-a doveo HVIDRA-u u red kao svojevrsno paravojno krilo te stranke. Kada god je HDZ bio na vlasti, HVIDRA nije izlazila na ulice. HVIDRA je tako bila u svojevrsnoj hibernaciji od 2004. do 2011. godine, kada na vlast opet dolazi SDP. U tom vremenu "propustili" su mnogo toga.

Protiv Kosor nisu prosvjedovali, ali protiv SDP-a za istu stvar - jesu

Veliki prosvjed održali su u prosincu 2005. godine zbog uhićenja generala Ante Gotovine. Uz bengalke i povike "Ante, Ante" i "Vukovar, Vukovar" prosvjednici su tada krenuli prema zgradi vlade, gdje ih je dočekao interventni vod policije kojem je masa vikala: "Izdali ste Vukovar."

Prosvjednici su tom prilikom kamenjem razbili stakla na zgradi vlade. U prosvjedima, barem službeno, nije sudjelovala HVIDRA. Ni u drugom velikom prosvjedu "branitelja", u veljači 2011. godine, kada su se pobunili protiv vlade Jadranke Kosor zbog slučaja Tihomira Purde, nije bilo HVIDRA-e. Đakić je tada govorio kako su organizatori prosvjeda govorom mržnje i prijetnjama stavili braniteljsku populaciju na stup srama.

"Slučaj Tihomira Purde Udruga hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDRA) želi mirno rješavati za stolom s premijerkom Jadrankom Kosor i ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem te ne želi dizati nikakve tenzije ni izlaziti na ulicu", govorio je tada vjerni HDZ-ovac Đakić.

Tražili ostavku Bajića, tvrdili da se branitelji imaju pravo braniti sa slobode kada ih progoni DORH

No, nije da je HVIDRA bila baš posve neprimjetna. Reagirali su poprilično burno kada je to odgovaralo Sanaderovoj vladi. Iz tog vremena datira suludi zahtjev HVIDRA-e za smjenom tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, od kojeg se tražilo da se svi hrvatski branitelji, koje progoni DORH-a, brane sa slobode. Bilo je to u jeku suđenja Branimiru Glavašu.

HVIDRA je stala na stranu Vladimira Šeksa kad se siva eminencija HDZ-a sukobila s Branimirom Glavašem. Naravno, na tapeti je bio i sljedeći predsjednik Ivo Josipović, koji je razljutio HVIDRA-u najavom objave registra hrvatskih branitelja.

No, s novim padom HDZ-a budi se i Đakićeva HVIDRA koja je  zajedno s ostalim braniteljskim udrugama izašla na ulice. U siječnju 2013. godine branitelji su krenuli s nizom prosvjeda protiv ćirilice. Napeta višemjesečna situacija eskalirala je u rujnu prošle godine kad se krenulo s postavljanjem dvojezičnih ploča na vukovarske institucije. Uslijedila su razbijanja ploča i obračuni s policijom koja ih je čuvala.

Đakić: Idite odakle ste i došli

U prosincu 2013. godine HVIDRA na čelu s Đakićem organizira veliki prosvjed nakon najave vlade da će se za 10 posto rezati povlaštene mirovine veće od 5000 kuna, izuzevši one 100-postotnih ratnih vojnih invalida i obiteljske mirovine djece poginulih branitelja.

Đakić je s prosvjeda poručio vladi: "Idite otkud ste i došli jer vi za Hrvatsku nikada niste ni živjeli, ni radili, ni borili se", dodajući kako je vlada nesposobna i da na vlast treba doći netko drugi. Iako je svojedobno i Jadranka Kosor smanjila prava branitelja, tada prosvjeda nije bilo.

Naravno, kulminacija je bio braniteljski prosvjed ispred Ministarstva branitelja kojim su tražili ostavku tadašnjeg ministra Predraga Matića, jednog od heroja obrane Vukovara. Đakić, odnosno HVIDRA, bio je jedan od organizatora tog prosvjeda. Tada je jedan od glavnih zahtjeva, uz smjenu čelnih ljudi Ministarstva branitelja, bio i onaj da Zakon o braniteljima bude ustavni. No, pobjedom HDZ-a na izborima od toga se odustalo. Đakić je tvrdio kako je izostao konsenzus političkih stranaka oko tog zahtjeva pa se na kraju od njega odustalo.

Nasilnička prošlost čelnika HVIDRA-e

Đakić je još od vremena Ive Sanadera pa do danas držao HVIDRA-u kao organizaciju koja opslužuje potrebe HDZ-a pa nije ni čudo da je napredovao u stranci te da je više puta izabran za saborskog zastupnika.

Đakić koji je često prostačio u saboru, a poznat je i po nasilničkom ponašanju. Prema pisanju Jutarnjeg lista od 2006. godine, Đakić nije samo verbalni nasilnik nego je policiji poznat i po puno ozbiljnijim djelima. Objavili su tada da je još 1998. godine Josip Đakić osuđen zbog nasilništva na tri mjeseca zatvora, uvjetno na godinu dana. Napao je - policajca.

Pet godina kasnije Josip Đakić je izvukao pištolj i uperio ga u redara disko-kluba jer je ovaj tražio da plati ulaznicu. Prijetnja pištoljem Đakiću nije bila dovoljna pa je redara za dobru mjeru udario nogom u trbuh. Taj postupak nikada nije okončan jer je redar povukao prijavu. O Đakićevom nasilničkom karakteru kruži još nekoliko priča koje nisu završile na sudu.

Poznata je i njegova izjava iz 2011. godine, i to u jeku predizborne kampanje.

"Ranko, Rajko, Zoki, Veljko, Rade... Mislio sam da sastavljaju srpsku vladu, a ne hrvatsku", rekao je tada Đakić na račun budućih ministara iz Kukuriku koalicije. Saborskom zastupniku MOST-a Nikoli Grmoji u saboru je rekao da "odjebe", objašnjavajući da "odjebi" zapravo nije psovka. 

Logika HVIDRA-e: Onaj tko kritizira HDZ-ovu vlast je huškač koji radi protiv Hrvatske

Osim izbjegavanja svake kritike vlasti za vrijeme dok je na vlasti HDZ, HVIDRA je poznata i po davanju podrške toj stranci kad dođe do obračuna na desnici. HVIDRA tako svake godine obavještava gdje će se, primjerice, obilježavati Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti, a to je u pravilu ono mjesto koje odredi HDZ. Isto tako, Đakić i njegova udruga uvijek su revni kada treba prokazati kritičare HDZ-a pa se redovno i puštaju priopćenja prema kojima se takve osobe nazivaju huškačima te neprijateljima Hrvatske.

"Sve ove dugogodišnje medijske hajke prema hrvatskim braniteljima posebno su žalosne, imajući u vidu kako se ostale države ponose svojim ratnim veteranima, te ovim putem ističemo svoje razočarenje ovim nametnutim stanjem u našem društvu i oštro osuđujemo daljnja stigmatiziranja i manipuliranja javnosti usmjerenih protiv hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji na uske političke i osobne interese", stajalo je u reakciji HVIDRA-e kada se kritizirao izostanak mirovinske reforme. HVIDRA je tada za huškačku kampanju protiv branitelja prozvala i medije, a posebice internetske portale koje, kako su rekli, predvodi Index.

Sa sinom počela i propitivanja imovine

Kada je njegov sin Ivan dospio u fokus javnosti nakon što je pravoslavni Božić svojim sugrađanima "čestitao" fotografijom koja prikazuje jednog od ustaških koljača iz Jasenovca, počela se propitivati imovina Đakićevih. No, tek propitivanjem koalicije SDSS-a i HDZ-a počelo se postavljati pitanje je li vrijeme da Đakić napokon nekom drugom prepusti vođenje te udruge.  
 
Dio pripadnika HVIDRA-e nedavno je zatražio ostavku Đakića koji vodi ovu udrugu od 2004. godine.

"Đakić nije štitio interese hrvatskih branitelja, ne odustaje od sramotne i ponižavajuće koalicije sa strankom čiji predsjednik vrijeđa i omalovažava Hrvatsku, njen grb, njenu zastavu, hrvatske branitelje i sam Domovinski rat te zbog toga treba odstupiti", stajalo je u zahtjevu dijela pripadnika HVIDRA-e, no Đakić je i to preživio te je nedavno opet izabran za predsjednika te udruge.

"Glavni odbor HVIDRA-e jednoglasno je odlučio da predsjednik Josip Đakić ima jednoglasnu podršku u daljnjem radu i vođenju HVIDRA-e", stajalo je u priopćenju nakon sastanka Glavnog odbora udruge.