USTAVNI sud ukinuo je Zakon o izbornim jedinicama, koji prestaje vrijediti 1. listopada ove godine, do kada bi sabor trebao osigurati provedbu ustavnog jamstva jednakog biračkog prava. Objavio je to danas na konferenciji za medije predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.

"U sva tri ciklusa su prisutne velike razlike u broju birača u svim izbornim jedinicama koje nisu u skladu sa zakonskim pragom od plus-minus pet posto. Moguće je utvrditi stabilan trend povećanja tih razlika kroz izborne cikluse. Ustavni sud je u prosincu 2022. zatražio uvid u trenutno stanje u Registru birača, oni potvrđuju opisane trendove. Ukazuju na daljnje urušavanje biračkog prava glasa", objasnio je Šeparović.

>> VIDEO Ustavni sud ukida Zakon o izbornim jedinicama. U nekima se prelako uđe u sabor

Problem izbornih jedinica

Naveo je da, primjerice, u sedmoj izbornoj jedinici glas ima preko 30 posto manju težinu nego u četvrtoj. Glas, prema tome, najviše vrijedi u četvrtoj izbornoj jedinici, rekao je. Prema podacima iz Registra birača, tek četiri izborne jedinice (I., III., V. i VI.) nalaze se u zakonski dopuštenom odstupanju do +/- 5 posto s najviše tri druge izborne jedinice. 

Suočen s navedenim činjenicama, Ustavni sud zaključio je da trenutni izborni sustav temeljen na deset izbornih jedinica značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava, prije svega u njegovom supstancijalnom aspektu, koji jamči jednaku glasačku moć svakog birača, odnosno jednaku težinu svakog glasa.

Uz to što sabor godinama nije riješio ovaj odavno poznati problem nejednakosti vrijednosti glasa u različitim izbornim jedinicama, ni Ustavni sud nikad nije ovako odlučno reagirao.

Velika većina ustavnih sudaca podržala ukidanje Zakona o izbornim jedinicama

Odluku je sada konačno podržalo 11 prisutnih sudaca, dok je protiv bio sudac Miroslav Šumanović, koji će napisati izdvojeno mišljenje. Šestero sudaca će, pak, napisati svoje zasebno podupiruće mišljenje. 

Sudac izvjestitelj u ovom slučaju bio je Goran Selanec, koji je i organizirao javnu raspravu, koja je u osnovi pokazala da su postojeće izborne jedinice zastarjele i neustavne. Očito je u to uspio uvjeriti i skoro sve kolege s Ustavnog suda.

Odluka Ustavnog suda stoga nije iznenađujuća. Čak je i predsjednik Šeparović dao naslutiti u nekim svojim javnim istupima da će Ustavni sud morati intervenirati jer sabor nije ispunio svoju zadaću.

"Na saboru je da uredi to pitanje jer držim da bi utjecalo na ustavnost izbora kada bi se oni proveli bez promjene izbornih jedinica. Ne mogu u ovom trenutku zamisliti da bi se sljedeći izbori mogli održati po sadašnjim izbornim jedinicama. Nakon popisa stanovništva utvrđeno je da su odstupanja još veća nego što su bila 2010. godine, kada je Ustavni sud izašao s izvješćem koje sabor do danas nije poštivao", rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović u listopadu prošle godine. 

Sve veća odstupanja u izbornim jedinicama

Hrvatska inače ima deset izbornih jedinica, u kojima se bira po 14 zastupnika. U XI. izbornoj jedinici biraju se tri zastupnika dijaspore, a XII. izborna jedinica bira zastupnike nacionalnih manjina. Odstupanja u broju birača između izbornih jedinica po zakonu ne smiju biti veća/manja od 5 posto u odnosu na prosjek. Prošli smo, međutim, sedam izbornih ciklusa u kojima su odstupanja bila veća od 5 posto pa se broj glasova potrebnih za saborski mandat bitno razlikuje od jedinice do jedinice, što dovodi do nepravedne raspodjele mandata.

Goran Čular, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, proveo je istraživanje koje je pokazalo da su u izborima od 2000. godine dosad nepravedno raspodijeljena čak 64 zastupnička mjesta. 

"Parlamentarni izbori 2020. godine jedini su izbori za koje mi se pokazalo da bi možda formiranje vlade došlo u pitanje da je glas približno jednako vrijedio u svakoj izbornoj jedinici", rekao je medijima Čular, čije je istraživanje otkrilo da je HDZ 2020. godine mogao dobiti čak tri mandata manje da su izborne jedinice bile korektno posložene.

Čular je i upozoravao da cijelo vrijeme dvije slavonske izborne jedinice imaju tri mandata više nego što bi trebale imati. 

Niz vlada nije ispravio ovaj demokratski deficit

"Dvadeset godina od početka provedbe izbora za Hrvatski sabor prema razmjernom izbornom modelu, trinaest godina otkako je primijećeno da broj registriranih birača u izbornim jedinicama ne odgovara odredbi iz Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i deset godina otkako je Ustavni sud u svom Izvješću utvrdio da bi ustavnost i zakonitost takve podjele na izborne jedinice mogla doći u pitanje i pozvao Sabor da 'neodložno' pristupi postupku delimitacije granica izbornih jedinica, u Hrvatskoj se parlamentarni izbori još uvijek provode prema neizmijenjenim zakonskim odredbama", napisao je Čular u analizi pod naslovom "Hoće li sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti neustavni?", koju je 2020. objavio GONG.

Drugim riječima, vlade Jadranke Kosor, Zorana Milanovića, Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića te svi sazivi sabora koji su ih izabrali trebali su riješiti problem nejednake vrijednosti glasa u izbornim jedinicama, koji je nastao uslijed demografskih promjena koje su očite svim građanima Hrvatske. Nisu to učinili, već su dopustili da glasovi u Slavoniji i Lici i dijelovima Dalmacije vrijede više od glasova u ostalim izbornim jedinicama. 

HDZ-u odgovara nejednakost vrijednosti glasa građana u različitim izbornim jedinicama

Jasno je zašto je HDZ ignorirao to što srljamo prema neustavnosti izbora te što se izigrava demokracija - isplatilo mu se. Tako su na temelju, primjerice, slavonskih jedinica dobivali više saborskih zastupnika, što im omogućava i tijesnu, ali čvrstu većinu u trenutnom sazivu sabora. Ponovimo, prema izračunu Gorana Čulara s Političkih znanosti, u izborima od 2000. godine dosad su nepravedno raspodijeljena čak 64 zastupnička mjesta. Većina toga je išla u korist HDZ-a.

Zakon tolerira odstupanja do 5 posto, a taj je postotak daleko veći još od izbora koje smo imali 2007. godine. 

Prijedlog odluke sudac izvjestitelj Goran Selanec uputio je u proceduru prije nekoliko mjeseci pa se očekivalo da će se Ustavni sud o tome očitovati do kraja prošle godine. Ipak, morali smo pričekati veljaču i ulazak u potencijalnu izbornu godinu. 

Ustavni sud se dosad nije htio miješati u svoj posao po ovom pitanju

Zašto Ustavni sud nije prije intervenirao, zašto se samo zadržao na upozorenjima, pitali su novinari danas predsjednika Ustavnog suda Šeparovića.

Šeparović je lakonski u obranu suda kazao da nijedan kandidat i nijedna stanka na dosadašnjim izborima nisu podnijeli žalbu u kojoj bi tvrdili da su zbog različitog broja birača izgubili izbore. Odgovornost je, kaže, bila na zakonodavcu, koji je dobio preporuke Ustavnog suda da zakon treba mijenjati. Fiškalski se pozvao i na Venecijansku komisiju, koja kaže da Ustavni sud na takve probleme treba upozoravati svakih deset godina. Oni su, eto, reagirali 13 godina nakon zadnjeg upozorenja.

Šeparović je sada pozvao sabor da brzo djeluje te rekao da bi prijevremeni izbori održani prije 1. listopada 2023. - kada je Ustavni sud odlučio da ovaj zakon o izbornim jedinicama prestaje vrijediti - bili de facto neustavni. 

HDZ je sada spreman na promjene, ali vjerojatno samo kozmetičke

HDZ je signalizirao da je spreman provesti "minimalne intervencije", kako je navodno rekao premijer Andrej Plenković, te njima uskladiti izborne jedinice. Odluka Ustavnog suda ipak je packa za premijera, koji je na kraju svojeg drugog mandata i dosad je mogao srediti ovaj problem. Zato će HDZ sada pokušati sve nekako sfušati bez puno drame.

Povećanje broja saborskih zastupnika ili mijenjanje granice izbornih jedinica?

"Ustavni sud radi po Ustavu i još 2010. je dao smjernice i nalog da se počnu usklađivati izborne jedinice. Svjesni smo toga da je dio Hrvatske demografski oslabio i da stoga treba prenamijeniti izborne jedinice u skladu sa zakonom", istaknuo je pomirljivo HDZ-ov slavonski prvak Ivan Anušić prije početka sjednice šireg Predsjedništva HDZ-a.

Anušić je kazao kako očekuje da će broj saborskih zastupnika ostati isti i da će se vjerojatno mijenjati granice izbornih jedinica onako kako je predložio Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

"Radi se o prijedlogu stručnjaka koji to nisu gledali s nikakvog političkog okvira ili interesa, već radeći onako kako bi u ovom trenutku bilo najbolje za sve birače", dodao je.

Spomenuti prijedlog predviđa da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14. U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osmero odnosno troje zastupnika.

HDZ, prema pisanju medija, razmatra i opciju da se broj saborskih zastupnika poveća do ustavno maksimalnih 160, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicama poveća broj biranih zastupnika a da se u slavonskim jedinicama ne smanjuje taj broj.

Ključni problem je zapravo Registar birača

No sve to je uzalud ako se prethodno ne dovede u red Registar birača. Šeparović je danas više puta naglasio da je Ustavni sud svoju odluku donio u odnosu na brojeve u Registru birača. U njemu je više ljudi nego što je punoljetnih građana RH.

>> Na popisu je 500.000 birača viška, HDZ zbog izbornih jedinica dobio 3 zastupnika više

Pola milijuna više birača u Registru nego punoljetnih građana RH

Neke hrvatske županije i gradovi doslovce imaju više birača nego stanovnika. Hrvatska je 1990. godine imala oko 3.6 milijuna birača, ali je tada imala 4.7 milijuna stanovnika, što je bio normalan odnos. Do 2012. godine broj birača, i to samo u Hrvatskoj, narastao je do gotovo 4.1 milijun. Na popisu birača nalazi se višak od gotovo pola milijuna ljudi.

Uz to što je sve veći utjecaj glasova fiktivnih birača na konačni izbor političkih predstavnika u tijelima vlasti, on još ozbiljno utječe na formulu prema kojoj se izračunava vrijednost glasa svakog pojedinog birača po izbornim jedinicama i pridonosi nejednakosti koja ostaje prikrivena.

Drugim riječima, da bi se popravio problem izbornih jedinica, potrebno je prethodno riješiti problem Registra birača. Ako HDZ ne bude to učinio, onda je jasno da je svaki prijedlog koji bude došao od vladajućih u najboljem slučaju kozmetička promjena, a u najgorem novi problem koji će s vremenom eskalirati, kao što je eskalirao problem neprirodno skrojenih izbornih jedinica. 

U nastavku pročitajte sažetak odluke Ustavnog suda kojom se ukida Zakon o izbornim jedinicama.

Pročitajte cijelu odluku

Odluka Ustavnog suda by Index.hr on Scribd