Što se događa sa splitskim Marjanom?

Što se događa sa splitskim Marjanom?
Foto: Ivo Čagalj/Pixsell

OKO tisuću ljudi, mladih i starih, s djecom i psima jutros se okupilo na marjanskoj Prvoj vidilici odakle se pruža najljepši pogled na Split. No premda je pogled primamljiv, a put do Prve vidilice nezaobilazni dio šetnje građanki i građana Splita u ovoj park-šumi, razlog današnjeg okupljanja nešto je drugačiji. Splićanke i Splićani pohrlili su danas na Marjan na poziv inicijative nastale na Facebooku pod imenom Naš Marjan kako bi upozorili vlasti na potrebu hitnog rješavanja problema zaraze šume nametnikom potkornjakom za koji se pretpostavlja da je zahvatio već trećinu šume.

Gradska ustanova najavila dolazak "teške mehanizacije" na Marjan

Naime, prošlog tjedna ravnatelj Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan Damir Grubšić izjavio je kako će, zbog potrebe rješavanja problema zaraze šume, na Marjan dovesti bagere i pikamere koji će proširiti puteve i raskrčiti šumu kako bi se zaražena stabla mogla izvesti pomoću traktora. No osim što je najava “teške mehanizacije” na Marjanu odmah uznemirila velik dio javnosti na društvenim mrežama, dio stručnjaka smatra kako navedena metoda možda i nije najbolje rješenje za spas šume. Naime, prema predviđenim planovima, nakon izrade puteva, tzv vlaka, trebala bi krenuti sječa i izvođenje zaraženih stabala iz šume, a sve to neće biti moguće prije trećeg mjeseca, kada se nametnik potkornjak budi, što znači da će do tada zaraziti još više stabala. Dodatna sumnja u ispravnost ove odluke leži i u činjenici da u Javnoj ustanovi, u kojoj je zaposleno oko 60 ljudi, radi tek jedan ovlašteni šumar Ivan Ljubić, koji je na to mjesto došao tek prije dvije godine, nakon što je diplomirao.

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara koji se danima nije javljao o ovoj temi, ipak je na upit novinara rekao kako ima puno povjerenje u struku.

Inače, zapošljavanje šumara u instituciji koja po definiciji treba gospodariti Marjanom, plućima grada, kako mu tepaju Splićani, došlo je tek nakon niza upozorenja Društva Marjan, udruge građana koji su prvi prije tri godine upozorili da su se na Marjanu počela sušiti stabla.

Nakon otkrivanja uzroka sušenja šume malo toga napravljeno u rješavanju problema

Tadašnji ravnatelj Robert Koharević potom je angažirao dr. Milana Perneka s Hrvatskog šumarskog instituta kako bi se utvrdio razlog sušenja šume. Doktor Pernek početkom 2018. godine zaključio je kako je Marjan napao nametnik potkornjak zbog kojeg je mrtvo ili osušeno 13 posto stabala te je izradio Akcijski plan za suzbijanje štetnika za tu godinu. No čini se kako tijekom prošle godine nije napravljeno puno po pitanju sječe zaraženih stabala, dva su natječaja propala, a doktor Pernek nije više boravio na Marjanu jer mu nije bio produžen ugovor. U međuvremenu, ovo ljeto, stabla su padala po Marjanu, većina onih koja su posječena građani su nailazili smještena na hrpe u šumama, a iz Javne ustanove nisu se previše oglašavali o ovom pitanju.

Građani traže osnivanje kriznog stožera

Stoga i ne čudi panika koja se stvorila kad je došla vijest o prokrčivanju Marjana. Facebook inicijativa Naš Marjan zatražila je da se osnuje krizni stožer i pozovu volonteri da pomognu odvoziti stabla iz šume, koja je i nastala akcijama pošumljavanja građanki i građana. Ravnatelj Grubšić odbio je taj prijedlog s obrazloženjem da je to sigurnosni rizik, a inicijativa je potom organizirala prosvjed koji su podržale i javne ličnosti poput glazbenika Vojka Vrućine, Dječaka, Jurice Žuvele Žuvija, sportaša Darija Srne, Marija Maloče. 

Iz Društva Marjan reagirali su pak priopćenjem u kojem su upozorili kako je “prema iznesenom planu Javne ustanove sasvim  jasno da teška mehanizacija neće spriječiti ovogodišnji napadaj potkornjaka jer se planirani radovi neće provesti do prvih toplijih dana u ožujku ili travnju kad će nove generacije potkornjaka opustošiti nove desetke tisuća u ovom trenu zdravih stabala”.

Nisu razmatrane druge metode za suzbijanje nametnika

Osim toga, istaknuli su i da u planu aktivnosti koje je izradio doktor Pernek nema spomena o krčenju Marjana, a da to ne propisuje ni desetogodišnji Plan za gospodarenjem Marjanom koji je istekao krajem 2018. godine, a novi još nije napravljen.

"Plan definira što treba raditi na Marjanu, a pitanje potkornjaka je u kompetenciji drugih kolega zaštitara", rekao je za Index Vlado Topić, umirovljeni stručnjak s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša

Posebno zabrinjavajuće jest da u Javnoj ustanovi nisu razmatrali druge metode osim krčenja šume koje su na raspolaganju – od žičara do helikoptera, niti su angažirani drugi stručnjaci. Prihvatili su tek prijedlog doktora Perneka koji je izjavio kako bi bilo dobro pomoću feromonskih klopki hvatati potkornjake. Ta metoda se inače koristi kao sustav monitoringa, no njegovo istraživanje pokazalo je da se u klopku hvata veliki broj jedinki ovog nametnika pa je predložio da se i tako suzbija potkornjak.

Nova sadnja još se ne planira

No osim toga, prema riječima šumara Ivana Ljubića, zaposlenika Javne ustanove, proces sadnje novih stabala započet će tek nakon što se zaražena stabla uklone.

"Marjan je dosta raznolik. U nekim dijelovima je kamenit, negdje ima pomlatka, odnosno pomlatka koji samo čeka da se stara stabla posuše i da krenu u vis, ali ima i dijelova gdje ništa nije moguće te je potrebna sadnja“, rekao nam je Pernek koji smatra da plan sadnje novih stabala treba ići paralelno s procesom rješavanja problema nametnika.

No dugogodišnja nebriga za Marjan, odnosno neprovođenje planova sadnje i zamjene alepskog bora koji čini većinu šume i trebao je biti postupno mijenjan autohtonim vrstama, nikad nije proveden.

Vrhunski program, nikakva realizacija

Inače, prvi program gospodarenja napravio je Šumarski fakultet 1971. godine. I tada je Grad imao problema jer su primijetili da nema obnove i nisu znali što napraviti.  

"Taj program je bio vrhunski napravljen. U svakom prostoru je definirano što i kako treba raditi. Bio je predviđen i rasadnik u Benama koji bi opskrbljivao materijal za radove po park-šumi. To je prvi jedan takav program napravljen za sredozemne šume alepskog bora u zaštićenim šumama, a vodio ga je akademik Dušan Klepac. Tada je jasno definirano na koji način treba upravljati i gospodariti Park-šumom Marjan. Na žalost, to se nije realiziralo i danas imamo ove posljedice", rekao je Topić dodavši kako je plan bio da se Marjan, gdje prevladava alepski bor, trebao mijenjati generacijski i postupno ga zamjenjivati drugim drvećem karakterističnim za ovo podneblje. No godine nebrige učinile su svoje. 

"Sada sve dolazi na naplatu"

"Kad je prvi program napravljen, preduvjet je bio da to realiziraju stručnjaci. Već tada je predviđeno da se šumsko-uzgojni zahvati rade postupno s manjim prorjedama. Ali i tada se nisu osiguravala sredstva. Institut za jadranske kulture u Splitu bio je predložio da se formiraju eksperimentalne plohe preko kojih bi se pratile promjene u  prostoru u slučaju da treba korigirati neke smjernice. Sve je to lijepo osmišljeno, no nije došlo ni do realizacije tih eksperimentalnih ploha jer se nisu mogla osigurati sredstva, a riječ je bilo o simboličnim iznosima. I sad to sve dolazi na naplatu jer to je već stara šuma. Alepski bor je trebalo mijenjati generacijski. Već smo prošli dvije generacije, a nismo nikakve promjene napravili", rekao je Topić i dodao da sada pod hitno treba mijenjati šumu.

Obnovu šume mora raditi struka

“Ako nema prirodnog procesa, onda umjetnim pristupom, ali po principu prirodne obnove šume. Treba saditi i to tako da sutra imamo kvalitetniju šumu koja nije 90 posto alepski bor, nego da ima crnike i česmine, odnosno klimatogene vrste koje su sastavni dio tog prostora. To je težnja, da napravimo park-šumu da ne bude monokultura, nego da bude mješovita, odnosno stabilnija i otpornija i na štetnike i požare. Treba težiti tom cilju, ali on ne može doći preko noći. I to mora raditi struka. U protivnom, to je sve neozbiljno i neodgovorno”, kazao je Topić, dodavši kako je, osim struke, važno i da se osiguraju sredstva. U ovogodišnjem proračunu Grada Splita za rješavanje problema potkornjaka osigurao je dva milijuna kuna. 

 Na pitanje o tome je li gradnja vlaki pravo rješenje za trošenje tih sredstava, Topić je rekao da nije dovoljno kompetentan da odgovori na to pitanje. Kao uostalom i većina stručnjaka s kojima smo razgovarali. No kako smo već rekli, u Javnoj ustanovi su uvjereni kako je to jedino i najbolje rješenje. Gradonačelnik ih podržava, a anonimni organizatori današnjeg prosvjeda poručili su putem Facebooka: "Gradonačelniče, ima li nas dovoljno da pročitate naše zahtjeve?"

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara