TISUĆE Židova koji žive u Iranu zbog rata SAD-a i Izraela s Iranom prekinule su svaki kontakt s rodbinom u inozemstvu, tražeći sigurnost u tišini, piše The Times of Israel.

Važno je napomenuti da je tekst objavljen u The Times of Israelu prije objave morao dobiti odobrenje izraelskog vojnog cenzora, koji zahtijeva da se na pregled dostavljaju materijali koji se odnose na stanje židovskih zajednica u "neprijateljskim državama".

Članak je napisan na temelju razgovora s rodbinom, prijateljima i članovima zajednice izvan Irana. Zbog ratnog stanja i gašenja interneta u Iranu gotovo je nemoguće doći do informacija iz prve ruke o okolnostima u kojima žive iranski Židovi.

Većina iranskih Židova živi u Teheranu

Procjenjuje se da u Iranu živi između 8000 i 15.000 Židova, uglavnom u Teheranu te u manjim zajednicama u gradovima poput Isfahana i Širaza. Od osnutka Izraela, deseci tisuća iranskih Židova iselili su se u židovsku državu, gdje danas njihova zajednica, većinom rođena u Izraelu, broji oko 200.000 ljudi.

Iranski režim službeno razlikuje cionizam i judaizam te Židovima formalno jamči određeni stupanj vjerske slobode. Vođe židovske zajednice u zemlji redovito su osuđivali izraelske akcije. Nakon masakra koji je Hamas izveo 7. listopada 2023., kao i tijekom nedavnog rata, židovske zajednice objavile su oštre osude Izraela.

Teško je procijeniti odražavaju li te izjave stvarna stajališta ili su rezultat pritiska vlasti.

"Najsigurnije je držati se po strani"

Iranac koji danas ima trgovinu u Jeruzalemu, a kojeg The Times of Israel naziva pseudonimom Daveed, s rođacima u Teheranu nije razgovarao više od godinu dana. Iako je zabrinut za obitelj koju je davno napustio, svjestan je opasnosti u koju bi ih doveo samim pozivom.

"Danas je najsigurnije držati se po strani", rekao je. O situaciji u kojoj se nalazi njegova obitelj ne zna ništa, osim da su "u strahu".

Poput Daveedovih rođaka, mnogi Židovi u Iranu prekinuli su ili sveli na najmanju mjeru komunikaciju s bližnjima u inozemstvu. Prekidi interneta ograničili su veze, no šutnja je u mnogim slučajevima namjerna. Kontakt, osobito s onima u Izraelu, nosi rizik privlačenja sumnje vlasti.

Vođe i aktivisti iranske židovske zajednice upozoravaju da bi pokušaji kontakta iz Izraela mogli ugroziti živote Židova u Iranu, zbog čega novinari The Times of Israel nisu izravno kontaktirali nikoga u zemlji.

"Nema kontakta otkako su prosvjedi počeli"

Židovi rođeni u Iranu koji su uspjeli stupiti u kontakt s rodbinom kažu da se zajednica snalazi u danim okolnostima, no podsjećaju na prošle slučajeve u kojima je režim u kriznim vremenima ciljao upravo Židove.

Zbog toga je, naglašavaju, najbolje ne privlačiti pozornost. Mnogi s kojima su novinari razgovarali odbili su uopće govoriti o toj temi, a neki su rekli da namjerno izbjegavaju zvati rođake otkad su napadi počeli.

Jedna židovska obitelj u Iranu je preko aktivista iz Londona kratko poručila: "Uvjeti trenutno nisu pogodni za razgovor. Nadamo se boljim danima."

Rabin Mendy Chitrik iz Istanbula, predsjednik Saveza rabina u islamskim državama, rekao je: "Iz kontakta s članovima židovske zajednice u Iranu, razumijem da su fizički dobro. Molimo se za njihovu trajnu sigurnost i dobrobit."

Joseph, što je također pseudonim, preselio se iz Teherana u Jeruzalem 2005. godine. Kaže da se nije čuo sa svoje dvije tete u Teheranu od brutalnog gušenja proturežimskih prosvjeda ranije ove godine, u kojima je prema nekim procjenama ubijeno do 30.000 Iranaca.

Izraelski dužnosnici naveli su to nasilje kao jedan od čimbenika koji su ubrzali odluku o napadu na Iran. Joseph objašnjava da u vremenima nemira sumnja brzo pada na manjine.

"Režim uvijek nekoga okrivi za povezanost s neprijateljem, tvrdeći da je on uzrokovao sve nemire. I naravno, prvi na koje posumnjaju su Židovi. Zato smo naučili lekciju. Svi odmah prekidaju kontakt. Ne razgovaramo. Nema kontakta otkako su prosvjedi počeli."

Prijavljena uhićenja

Tijekom nedavnih prosvjeda pojavili su se nepotvrđeni medijski izvještaji o uhićenju nekoliko članova židovske zajednice pod sumnjom za sudjelovanje u prosvjedima, iako su predstavnici zajednice to navodno demantirali. Slični izvještaji o uhićenjima i optužbama za veze s Izraelom, bez ikakvih dokaza, pojavili su se i nakon dvanaestodnevnog rata između Izraela i Irana u lipnju.

"Režim je uhićivao ljude koji nisu imali apsolutno nikakve veze s Izraelom, optuživao ih za špijunažu i zatvarao. Dakle, ako Židov danas progovori, pogotovo u ovakvim vremenima, to je kao da sam traži nevolju", rekao je Joseph.

Dodao je da čak i korištenje šifriranih aplikacija poput WhatsAppa ili Telegrama može biti opasno. "Čak i ako ne znaju sadržaj razgovora, sama činjenica da znaju da je Židov u Iranu razgovarao s nekim tko ima izraelski broj telefona, to je samo po sebi problem."

"Nadam se da ću jednog dana posjetiti domovinu"

Joseph kaže da su tijekom lipanjskog rata vođe židovske zajednice "vrlo snažno upozorili da se ne razgovara s ljudima u Izraelu, a ako se i razgovara, da to bude samo o svakodnevnim stvarima, nipošto o politici".

Opasnost postoji i pri kontaktu s rodbinom izvan Izraela. Jedan iranski Židov koji živi u SAD-u rekao je da povremeno razgovara s rođacima u Širazu, ali paze da nikada ne spominju Izrael, iz straha "da ih ne optuže za špijunažu".

Joseph se sjeća kako je prije revolucije 1979. njegov djed najmanje dvaput godišnje putovao iz Irana u Izrael. Nada se da će sadašnji sukob dovesti do pada režima, što bi moglo otvoriti veze između dviju zemalja i omogućiti mu da ponovno vidi obitelj. "Kao netko tko je tamo živio, nadam se da ću jednog dana moći otići u posjet. Samo posjetiti svoju domovinu."

"Sve što je režim činio zadnjih četrdesetak godina jedna je stvar. Ali ono što su nedavno napravili gušenjem prosvjeda, to je bilo na potpuno drugoj razini", rekao je.

"Kao ljudsko biće, očekujem da se ovo završi, jer dok god su oni na vlasti, nasilje će se nastaviti. Vjerujem da će, ako se rat zaustavi, a režim ne padne, još jače tlačiti ljude", dodao je.