VEĆ SREDINOM ovog mjeseca u Hrvatskoj bi mogao zaživjeti skraćeni radni tjedan, nadaju se u vladi Andreja Plenkovića. Hrvatska bi se tako pridružila nizu europskih zemalja, poput Njemačke, koje su već uvele ili su najavile uvođenje skraćenog radnog tjedna. U osnovi, riječ je o mjeri koja bi u koronakrizi trebala očuvati radna mjesta, kako se ne bi ponovio scenarij iz prošle recesije kada su brojne hrvatske tvrtke, zbog nemogućnosti rada sa skraćenim radnim vremenom, masovno otpuštale radnike.

Dio plaće radniku bi isplatio poslodavac, a dio država

Ideja je jednostavna: radnik bi u tvrtki odradio tri ili četiri radna dana i za to bi mu poslodavac isplatio plaću. Preostale radne dane - jedan ili dva - koje ne bi odradio, platila bi mu država. Time bi se, koliko je to moguće, sačuvala zaposlenost u tvrtkama koje je koronakriza bacila na koljena, dok bi radnik sačuvao primanja.

Tako bi, primjerice, od neto plaće koja iznosi 6000 kuna, poslodavac radniku isplatio 4800 kuna, ako bi radnik radio četiri dana u tjednu, dok bi preostalih 1200 kuna platila država. Ako bi se radni tjedan u tvrtki skratio na samo tri radna dana u tjednu, onda bi poslodavac radniku platio 3600 kuna mjesečno, dok bi država uletjela s 2400 kuna. 

"Osnovna ideja je da radnici, zbog pada narudžbi u tvrtkama, što je posljedica krize, sačuvaju posao i plaću. Radi se o nadopuni mjera za očuvanje radnih mjesta. Naša je procjena da bi ovu mjeru najviše koristile tvrtke iz prerađivačke industrije", kaže nam sugovornik iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava. 

Uvjete tek treba utvrditi, ali poslodavci neće moći koristiti obje mjere za spas radnih mjesta

No, konkretne uvjete korištenja mjere socijalni će partneri - država, poslodavci i sindikati, tek trebati dogovoriti. Prvi sastanak na tu temu zakazan im je, kako doznajemo, za sutra. Uz to, trebat će definirati zakonski okvir, odnosno odgovoriti na pitanje može li upravo vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje donijeti odluku o provedbi mjere skraćenog radnog vremena, ili će, pak, vlada na odlasku donijeti uredbu sa zakonskom snagom, koju će potom potvrditi novi saziv sabora.

U ministarstvu Josipa Aladrovića vjeruju da bi odluku o novoj mjeri moglo donijeti i upravno vijeće HZZ-a, budući da propisi koji omogućuju skraćeni radni tjedan već postoje. 

Ono što je u ovom trenutku poznato jest da tvrtka koja se odluči na mjeru skraćenog radnog tjedna neće moći istodobno koristiti i mjeru za očuvanje zaposlenosti. U Aladrovićevom ministarstvu zasad još nemaju procjene koliko bi nova mjera mogla koštati, kao ni koliko bi bilo korisnika. Kažu samo da bi se dio novca isplatio iz proračuna, a dio iz programa SURE Europske unije. 

Procjena ekonomista je da će za skraćeni radni tjedan država morati dati 400 milijuna kuna mjesečno

Za razliku od države, ekonomisti procjenjuju da bi nova mjera mogla imati značajan učinak na državne financije. Kako kaže Marijana Ivanov, profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, realno je očekivati da bi mjeru skraćenog radnog tjedna koristilo oko 20 posto korisnika mjere za očuvanje radnih mjesta. U svibnju je za tu mjeru izdvojeno oko dvije milijarde kuna pa bi, po toj računici, za mjeru skraćenog radnog tjedna država mjesečno mogla izdvajati oko 400 milijuna kuna. 

"Radi se o dobroj mjeri očuvanja zaposlenosti", ocjenjuje Ivanov za Index.

I naša sugovornica glavne kandidate za korištenje nove mjere vidi u prerađivačkoj industriji, posebno u automobilskoj, metalnoj, elektrotehničkoj i brodograđevnoj branši. No, dodaje, za mjeru bi mogle biti zainteresirane i tvrtke iz drugih sektora, posebno ako im je koronakriza značajno smanjila narudžbe i promet. S druge strane, smatra Ivanov, prehrambena, farmaceutska i kemijska industrija i u vrijeme karantene su dobro poslovale, kao i dio trgovine, pa tvrtke iz tih sektora ne bi trebale aplicirati za pomoć u vidu skraćenog radnog tjedna. 

Zdravko Jelčić iz Spin Valisa: Potrebna nam je ta mjera kako bismo očuvali zaposlenost i dobre radnike

"Nama će ta mjera puno značiti u poslovanju. Već sada je jasno da ćemo u trećem i četvrtom tromjesečju imati smanjene narudžbe zbog smanjenja potražnje na našim glavnim tržištima. Pad narudžbi u drugom kvartalu bio je velik, u vrijeme lockdowna pad narudžbi dosegao je i 25 posto. U takvoj je situaciji bitno sačuvati radna mjesta i radnike", objašnjava za Index Zdravko Jelčić iz požeškog Spin Valisa, jedne od vodećih hrvatskih tvrtki u drvoprerađivačkoj industriji. 

Spin Valis inače zapošljava 475 radnika i izvozno je orijentiran. To znači da njegovo poslovanje ovisi o potražnji na stranim tržištima, koja tonu u recesiju. U takvim uvjetima, kaže naš sugovornik, logično je da tvrtka razmišlja o opciji skraćenog radnog tjedna. 

"Vrlo je izvjesno da ćemo ići sa skraćenim radnim tjednom, pri čemu bi neki pogoni radili kao dosad, dok bi drugi radili skraćeno. Sve će ovisiti o narudžbama, posebno onima s njemačkog, austrijskog, belgijskog i nizozemskog tržišta", napominje Jelčić.

Ivan Miloloža: Ovisni smo o narudžbama izvana, zato nam treba i skraćeni radni tjedan

Izlaz u skraćenom radnom tjednu vidi i Ivan Miloloža, čelni čovjek Munje, zagrebačke tvornice akumulatora, u kojoj je zaposleno oko 130 radnika. Zbog koronakrize Munja još ne radi, a daljnje će poslovanje, ističe Miloloža, ovisiti o normalizaciji života u Hrvatskoj glavnim izvoznim tržištima, među kojima su zemlje zapadnog Balkana i Bliskog istoka. 

"Ovisimo o narudžbama. Zadnjih mjeseci bio je ogroman pad narudžbi, nitko na našim vodećim tržištima nije radio. Stoga je mjera skraćenog radnog tjedna dobra: očuvat će zaposlenost, a možda, ovisno o narudžbama i zbog preraspodjele rada, dođe i do povećanja zaposlenosti", poručuje Miloloža za Index. 

Denis Matijević iz Enna Fruita: Zasad nam ne treba takva mjera, kasnije ćemo vidjeti

Za razliku od Spin Valisa ili Munje, u Enna Fruitu, hrvatskoj kompaniji za proizvodnju, otkup, preradu i distribuciju voća i povrća, s oko 350 zaposlenih, za sada ne razmatraju uvođenje skraćenog radnog tjedna. Kako za Index kaže prvi čovjek te tvrtke Denis Matijević, u Enna Fruitu nema viška radne snage. 

"Mi zasad nemamo potrebe za takvim preraspodjelama. Svi su u vrijeme karantene imali pad narudžbi, no viška radne snage nemamo pa skraćeni radni tjedan nećemo uvoditi. Naravno, ako se okolnosti promijene, onda ćemo razmisliti o tome", ističe Matijević. 

I sindikalci kažu kako podržavaju uvođenje skraćenog radnog tjedna. No Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata kaže  da bi vlada u suradnji sa socijalnim partnerima trebala precizno uobličiti uvjete i način korištenja te mjere.

U prošloj je krizi vlada oklijevala s uvođenjem skraćenog radnog tjedna

Vrijedi spomenuti i kako je skraćeni radni tjedan bila jedna od mjera koju su hrvatski poslodavci predlagali i u zadnjoj recesiji. Ipak, garniture u Banskim dvorima oklijevale su s tom mjerom i na nju su se odlučile tek naknadno, nakon što je većina tvrtki problem viška radne snage, do koje je doveo pad potražnje, riješila otpuštanjem viška zaposlenih. Zato je, prisjeća se jedan industrijalac koji se i tada zalagao za tu ideju, i malo tvrtki koristilo tu mjeru. 

"Ako se sada primijeni mjera skraćenog radnog tjedna, ipak će se očuvati zaposlenost", smatra naš sugovornik.

To, naravno, ne znači da otpuštanja i u ovoj krizi neće biti. Ona su, uostalom, već krenula. Ipak, u kombinaciji s mjerom očuvanja zaposlenosti za dio djelatnosti, mjera skraćenog radnog tjedna mogla bi amortizirati udar koji će koronakriza ostaviti na hrvatsko tržište rada, i to ponajprije u industriji.