JESU li cjepiva protiv covida-19 sigurna? To pitanje leži u korijenu prijepora aktualne faze pandemije - prijepora koji prijeti prerasti u društveni raskol s teškim posljedicama.

Ako pitate ogromnu većinu znanstvenika, kao i sve relevantne javnozdravstvene institucije, odgovor će biti nedvosmisleno da. Ako pitate antivaksere, kao i mnoge koji ne spadaju u tu kategoriju, ali iz raznih razloga imaju strah ili dvojbe oko ove vrste cjepiva, odgovor će biti ne.

Postoje razlozi za nepovjerenje prema cjepivima, ali...

Pritom je sve izglednije da im nikakva količina znanstvenih spoznaja i savjeta neće biti dovoljna da se predomisle, prije svega zato što su s druge strane bombardirani poluistinama i dezinformacijama o cjepivima na društvenim mrežama i u takozvanim alternativnim medijima. 

Ipak, njihovi razlozi za sumnju i nepovjerenje prema sigurnosti cjepiva možda nisu potpuno neutemeljeni. Dojam da su cjepiva protiv koronavirusa podbacila, bio on opravdan ili ne, sve je rašireniji. S jedne strane, čini se da su cjepiva ispala manje učinkovita nego što se očekivalo, posebno kad je riječ o zaštiti od infekcije.

S druge strane, uz cjepiva protiv covida-19 u posljednjih desetak mjeseci počele su se vezivati izuzetno rijetke, ali potencijalno opasne, pa i smrtonosne nuspojave koje nisu bile poznate kada su cjepiva odobrena.

Klinička ispitivanja cjepiva nisu uhvatila one najrjeđe, ali najopasnije nuspojave

Naime, kada su cjepiva krajem prošle godine odobrena, opsežna klinička testiranja koja su provedena nisu detektirala one najrjeđe, ali najopasnije nuspojave, od krvnih ugrušaka do upala srca i neuroloških poremećaja.

Oko Pfizerovog cjepiva jedini pravi razlog za brigu predstavljale su zabilježene snažne alergijske, odnosno anafilaktičke reakcije u nekoliko slučajeva, zbog čega je Velika Britanija preporučila da ga ne primaju ljudi koji imaju povijest jakih alergijskih reakcija. Ipak, ni ta nuspojava nije bila zabilježena u kliničkim ispitivanjima.

Moderna je u svom priopćenju oko zahtjeva za hitno odobrenje američkih regulatora ustvrdila da njezino cjepivo (koje je, kao i Pfizerovo, utemeljeno na relativno novoj tehnologiji razvijanja imuniteta preko mRNA) ne izaziva nikakve ozbiljne nuspojave.

Što se AstraZenece tiče, Europska agencija za lijekove (EMA) je priopćila kako su klinička ispitivanja pokazala da je cjepivo "sigurno i učinkovito u prevenciji covida-19 kod osoba starijih od 18 godina". Zabilježene nuspojave bile su redom blage: osjetljivost na mjestu injekcije, glavobolja, umor, bol u mišićima, opći osjećaj lošeg stanja, zimica, groznica, bol u zglobovima i mučnina. Slične ili iste nuspojave bile su nabrojane i kod drugih odobrenih cjepiva. 

A onda su se, kad je masovno cijepljenje diljem svijeta krenulo, takve nuspojave počele pojavljivati, zbunjujući i zabrinjavajući i znanstvenu zajednicu i javnozdravstvene službe, ali i širu javnost. 

U ožujku se počeli javljati prvi smrtni slučajevi nakon cijepljenja AstraZenecom

No prije nego krenemo u pregled, potrebno je odmah na početku jasno dati do znanja da to, barem koliko znamo, nije bio rezultat nekakvog zataškavanja ili zavjere, što god antivakseri tvrdili.

Ustvari se ni ne radi o nekom posebnom misteriju - naprosto je za očekivati je da se neke rijetke nuspojave cjepiva ili lijekova pokažu tek kada se oni nađu u masovnoj primjeni. Nažalost, u ovom slučaju radi se o onim najtežim nuspojavama, ali one nisu ni izbliza dovoljno učestale da bi se cjepiva smatrala opasnima i neopravdanima s obzirom na opasnost bolesti od koje štite.

Drugim riječima, to što nuspojave koje se javljaju jednom na 100, 200 ili 300 tisuća cijepljenih nisu detektirane u opsežnim kliničkim testiranjima, ali jesu kada su cijepljeni deseci milijuna ljudi, zaista nije toliko sumnjivo i neshvatljivo kako se možda na prvi pogled čini. 

>> Ne, cjepiva nisu eksperimentalna

Podsjetimo, kada su se u ožujku počeli javljati prvi slučajevi ozbiljnih nuspojava s krvnim ugrušcima i unutarnjim krvarenjem nakon cijepljenja AstraZenecinim cjepivom, čak 14 zemalja članica EU, od Danske do Slovenije, privremeno je ili trajno suspendiralo korištenje tog cjepiva. 

EMA prvo zaključila da cjepivo nije pa onda ipak da je povezano s rijetkim trombozama

EMA je prvo u ožujku zaključila da "cjepivo nije povezano s povećanjem ukupnog rizika od nastanka krvnih ugrušaka (tromboembolijskih događaja) u cijepljenih osoba" - a onda je, manje od mjesec dana kasnije, potvrdila da cjepivo AstraZenece zaista može prouzročiti razvoj krvnih ugrušaka s niskim brojem trombocita, odnosno sindrom tromboze s trombocitopenijom (TTS) te da ga treba uvrstiti kao moguću rijetku nuspojavu ovog cjepiva. 

"Kad milijuni ljudi prime cjepivo, moguće su vrlo rijetke nuspojave koje nisu uočene tijekom kliničkih istraživanja. Ovo nam pokazuje da naš sustav nadzora djeluje. Ovi vrlo rijetki događaji su identificirani", naglasila je pritom ravnateljica EMA-e Emer Cooke i dodala kako je sigurnosni odbor EMA-e zaključio da su koristi AstraZenece sveukupno veće od rizika koji donose nuspojave.

Nakon privremene suspenzije, neke su zemlje, poput Danske i Norveške, trajno izbacile ovo cjepivo iz uporabe, dok su ga druge, poput Njemačke i Francuske, prestale davati mlađima od 60, 55 ili 40 godina. Naime, rizik od stvaranja ugrušaka nakon cijepljenja AstraZenecom je otprilike 1 na 100 tisuća za ljude u četrdesetima, ali kod ljudi u tridesetima ta brojka raste prema 1 na 60 tisuća, pri čemu velika većina ovih ugrušaka ne završi smrću, zahvaljujući modernoj medicini - istoj onoj bez koje ne ni bilo cjepiva i bez koje bi i sam koronavirus usmrtio nemjerljivo veći broj ljudi.

Povjerenstvo EMA-e je u svibnju i za cjepivo Johnson & Johnson (Janssen) dodalo TTS, a u listopadu i vensku tromboemboliju (VTE) i imunu trombocitopeniju (ITP), poremećaj krvarenja koji je potvrđen kao rijetka pojava AstraZenecinog cjepiva. Belgija i Norveška izbacile su i Johnson & Johnson iz uporabe, a Slovenija je isto napravila u listopadu, nakon smrti 20-godišnje djevojke koja je dobila moždani udar manje od dva tjedna nakon cijepljenja.

HALMED nije utvrdio nijedan smrtni slučaj povezan s cijepljenjem, prijavljeno ih je 35

Hrvatska agencija za lijekove (HALMED) odgovorila je u rujnu na upit Indexa na ovu temu da kod nas nije zaprimljena nijedna prijava sumnje na nuspojavu ovog cjepiva sa smrtnim ishodom, već samo jedan slučaj plućne embolije.

HALMED je u rujnu objavio i podatke o prijavljenim nuspojavama na sva covid-cjepiva: ukupno je prijavljeno 4912 sumnji na nuspojave cjepiva, od čega 2690 prijava za Pfizer, 537 na Modernu, 1539 na AstraZenecu i 140 na Johnson & Johnson - na primljenu 3.278.961 dozu cjepiva.

Od toga je zaprimljeno 35 prijava sumnji na nuspojave sa smrtnim ishodom nakon cijepljenja, ali "do sada ni za jednu od navedenih prijava nije utvrđena uzročno-posljedična povezanost s primjenom cjepiva", priopćio je HALMED. Za 27 slučajeva povezanost nije bilo moguće ocijeniti, a za njih 8 ocijenjeno je da povezanost nije vjerojatna.

EMA je u rujnu također službeno dodala iznimno rijedak poremećaj živčanog sustava, Guillain-Barreov sindrom (GBS), kao vrlo rijetku nuspojavu AstraZenecinog cjepiva, a britanski regulator za lijekove isto je napravio u listopadu. 

Upale srca i srčane ovojnice zabilježene kod mlađih muškaraca cijepljenih Pfizerom i Modernom

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u lipnju je objavio da je veći broj mlađih muškaraca nego što se očekivalo dobio upalu srčanog mišića nakon druge doze mRNA cjepiva Pfizer/BioNTech i Moderna, prema podacima iz dvaju sustava koja prate sigurnost cjepiva. Također, preliminarni podaci iz SAD-a sugeriraju da je ta komplikacija 2.5 puta učestalija nakon primanja Moderninog cjepiva nego kod Pfizerovog. EMA je također ranije ove godine potvrdila moguću povezanost.

Neke su zemlje poput Francuske i Švedske zbog toga i zaustavile cijepljenje ovim cjepivom za sve mlađe od 30 ili čak od 18 godina. Island je otišao korak dalje i potpuno obustavio cijepljenje Modernom. Ipak, švedske su zdravstvene službe navele da je većina tih upala blaga i prolaze same od sebe. 

Ipak, studija koju je proveo francuski Epi-Phare nije pronašla nijedan smrtni ishod među hospitaliziranima zbog upala srca, a njemački Institut Robert Koch i izraelski ekspertni tim neovisno su utvrdili da su posljedice miokarditisa nakon cijepljenja blage u velikoj većini slučajeva, iako dugoročne posljedice nisu poznate.

Da su rizici od teških nuspojava od cjepiva i daleko manji od rizika koji predstavlja sama zaraza koronavirusom, kako za starije tako i za mlađe osobe, potvrdilo je veliko istraživanje provedeno na više od 800.000 cijepljenih i po svemu odgovarajućem uzorku necijepljenih, objavljeno u časopisu New England Journal of Medicine. U njemu su istraživači utvrdili da je rizik od miokarditisa višestruko veći kada se osoba zarazi nego kada se cijepi. Kod oboljenja je prosjek bio 11 slučajeva na 100.000, a kod cijepljenja 2.7.

Rizik od najtežih nuspojava i dalje daleko niži nego rizik od istih komplikacija kod covida-19

I jedno drugo veliko istraživanje, provedeno na 30 milijuna ljudi i objavljeno u British Medical Journalu utvrdilo je da su rizici od hematoloških i vaskularnih komplikacija koji su doveli do prijema u bolnicu ili smrti zabilježeni nakon prvih doza AstraZenece i Pfizera bili znatno veći uslijed covida-19 te da su problemi duže potrajali. Nakon cijepljenja zabilježeno je 1.33 događaja trombocitopenije na 100.000, a nakon pozitivnog testa na covid-19 čak 5.27.

>> Strah od cjepiva je sasvim prirodan. Evo kako ga prevladati

Prema podacima koje je EMA objavila početkom ove godine, broj hospitalizacija zbog covida-19 koje cijepljenje AstraZenecinim cjepivom sprečava 50 puta je veći od broja slučajeva zgrušavanja krvi nakon cijepljenja tim cjepivom za one stare od 30 do 39 godina. Za one stare od 50 do 59 godina broj je čak 200 puta veći, a za one od 70 do 79 godina oko 1000 puta veći.

Broj prijavljenih slučajeva nuspojava ne znači da ih je uzrokovalo cjepivo

Nadalje, vrijedi podsjetiti da se antivakseri pri sijanju sumnje i straha oko cjepiva protiv covida-19 često pozivaju na brojeve prijavljenih nuspojava smrtnih slučajeva u sustavu Vaccine Adverse Events Reporting System (VAERS) američkog CDC-ja te europskom ekvivalentu tog sustava za prijavu zvanom EUDRA.

U EUDRA-i je tako, u trenutku objave ovog teksta, prijavljen 412.571 potencijalni slučaj nuspojava na oko 428 milijuna doza Pfizerovog cjepiva primljenih u Europskom gospodarskom prostoru (EEA). Za AstraZenecu je prijavljeno 214.528 mogućih nuspojava na gotovo 69 milijuna doza cjepiva, za Modernu 94.636 na 61 milijun doza cjepiva, a za J&J 28.244 na 16 milijuna doza cjepiva. 

Međutim, antivakseri pritom prešućuju da se radi o potencijalnim, ali ne i dokazanim nuspojava te da svatko može prijaviti da je imao takve nuspojave ili da je član njegove obitelji umro od njih. Kako i EMA naglašava, prijavljeni slučajevi ne moraju zaista biti posljedice cijepljenja jer zdravstvena komplikacija i eventualna smrt mogu biti potpuno nepovezane s njime.

U Americi potvrđeno samo 5 smrtnih slučajeva zbog cjepiva, svi od J&J-a

Američki CDC na svojoj stranici navodi sljedeće vjerojatne, a ozbiljne nuspojave, odnosno "ozbiljne nepovoljne događaje" nakon cijepljenja te njihovu učestalost u SAD-u:

• anafilaksa, odnosno teški tip alergijske reakcije - oko 2 do 5 slučajeva na milijun cijepljenih
• tromboza sa sindromom trombocitopenije (TTS) koja se javlja nakon primanja cjepiva Johnson & Johnson (u SAD-u nije odobreno AstraZenecino cjepivo) - 50 potvrđenih slučajeva, uključujući 5 smrtnih, najčešćih među ženama mlađim od 50, na više od 16 milijuna doza cjepiva
• tromboza sa sindromom trombocitopenije (TTS) nakon primanja cjepiva Moderne ili Pfizera - 2 potvrđena slučaja kod Moderne i 0 kod Pfizera na više od 418 milijuna doza
• Guillain-Barréov sindrom (GBS) nakon primanja cjepiva Johnson & Johnson - 258 preliminarnih izvještaja o ovom neurološkom sindromu na više od 16 milijuna doza cjepiva
• miokarditis i perikarditis u 1793 prijavljena, od toga 1049 potvrđenih slučajeva kod mladih od 12 do 29 godina starosti, ponajviše nakon cijepljenja Moderninim i Pfizerovim cjepivom
• smrtni slučajevi - prijavljeno 9810 smrti nakon cijepljenja na više od 442 milijuna doza cjepiva (0.0022%), od toga potvrđeno samo 5 smrti zbog cjepiva Johnson & Johnson.

Zanimljivo je i koja nuspojava nije navedena: neplodnost ili spontani pobačaj. Unatoč glasinama i spekulacijama koje naširoko kruže, za takvu nuspojavu cjepiva nisu pronađeni nikakvi dokazi, o čemu smo već pisali.

Što se treće ili booster-doze tiče, CDC je u rujnu objavio rezultate studije nuspojava nakon treće doze Pfizerovog cjepiva i zaključio da su "učestalost i vrsta nuspojava bili slični onima nakon druge doze cjepiva i uglavnom su bili blagi ili umjereni te kratkotrajni". 

Ogromna studija američkog CDC-ja: Stopa smrtnosti niža kod cijepljenih, neovisno o covidu

Možda najbolju sliku o ukupnoj sigurnosti, odnosno o eventualnim rizicima koje predstavljaju dostupna cjepiva protiv covida-19, nudi velika studija CDC-ja, provedena na čak 11 milijuna ljudi. Usporedna analiza podataka 6.4 milijuna cijepljenih i 4.6 milijuna demografski sličnih necijepljenih utvrdila je da su cijepljeni imali niži rizik od smrti nego necijepljeni. 

>> Objavljena ogromna studija o nuspojavama cjepiva Pfizera, Moderne i Johnson & Johnsona

Nakon isključivanja smrtnih slučajeva povezanih s covidom-19, standardizirana stopa smrtnosti (SMR) nakon prve doze iznosila je 0.42 za Pfizer-BioNTech odnosno 0.37 za Modernu te 0.35 i 0.34 nakon druge doze. Ove stope bile su niže od stope 1.11 među usporedivom skupinom necijepljenih. Među primateljima cjepiva Janssen ukupni SMR bio je 0.84, što je opet niže od stope 1.47 među necijepljenom usporedivom skupinom.

Još jedno istraživanje koje je CDC financirao i podržao, koje je obuhvatilo 6.2 milijuna Amerikanaca cijepljenih Pfizerovim ili Moderninim cjepivom (od čega 5.7 milijuna cijepljenih s obje doze) u razdoblju od prosinca do lipnja, nije pronašlo statistički značajne dokaze koji bi povezali cjepiva s bilo kojim od 23 ozbiljna ishoda - uključujući Guillain-Barréov sindrom, kardiovaskularne probleme poput infarkta miokarda, moždanog udara i plućne embolije te druga ozbiljna stanja poput Bellove paralize, upale slijepog crijeva i anafilakse. 

Kod Pfizerovog i Moderninog cjepiva nisu pronašli statistički značajne dokaze o nuspojavama

Dakle, za razliku od cjepiva AstraZenece i Johnson & Johnsona, istraživači nisu pronašli dokaze koji bi povezali mRNA cjepiva (Pfizerovo ili Modernino) s povećanim rizikom od stvaranja krvnih ugrušaka, barem u ovom slučaju. Što se miokarditisa i perikarditisa kod mladih ljudi tiče, istraživači su izračunali da se javlja otprilike 6 takvih slučajeva na milijun cijepljenih. Teška alergijska reakcija zabilježena je u samo 55 slučajeva (od 6 milijuna cijepljenih). 

Autori su zaključili da ni za jednu od ozbiljnih komplikacija koje su zabilježene, a koje bi mogle biti nuspojave, korelacija nije bila dovoljno jaka da bude statistički značajna - drugim riječima, da dosegne razinu "signala" u statističkom "šumu", što i jest jedan od glavnih kriterija u kvantitativnim istraživanjima u bilo kojoj domeni. 

Usporedba broja mrtvih od covida-19 i posljedica cijepljenja govori baš sve

I upravo to valja uvijek imati na umu kad se govori o zdravstvenim komplikacijama zabilježenima nakon cijepljenja - osim u nekoliko navedenih slučajeva, prvenstveno vezanih uz vektorska cjepiva (AstraZeneca i Johnson & Johnson), naprosto nema dovoljno dokaza da bismo mogli reći da su to zaista posljedice cijepljenja.

Bez obzira na čitav niz suspenzija, upozorenja i ograničenja, cjepivo je i dalje, ako to uopće treba reći, daleko najučinkovitije sredstvo koje imamo u borbi protiv pandemije koja je ubila više od 10 tisuća Hrvata i više od 5 milijuna ljudi diljem svijeta.

U isto vrijeme, kao što vidimo, broj potvrđenih smrti od cjepiva može se praktički nabrojati na prste. No isto tako, i sama mogućnost rijetkih, ali ozbiljnih nuspojava nameće ozbiljna etička pitanja oko uvođenja obaveznog cijepljenja, poput onog koje je najavljeno u Austriji. 

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.