Što su znanstvenici dosad otkrili o koronavirusu?

Što su znanstvenici dosad otkrili o koronavirusu?
Foto: EPA

NOVI KORONAVIRUS iznenadio je znanstvenike. Ne znaju točno odakle je došao, ali već je proputovao 9500 kilometara otkako je koncem prosinca otkriven u Kini. Unatoč karantenama, epidemija se širi. Broj mrtvih također. 

Da je ovo holivudski film, sad bi bilo vrijeme za paniku. U stvarnosti većina ljudi samo treba oprati ruke i nastaviti dalje. 

"Nemojte paničariti ako niste plaćeni da paničarite", kaže epidemiolog Brandon Brown s Kalifornijskog sveučilišta (UC) koji je proučavao mnoge smrtonosne epidemije. 

"Vlade trebaju osigurati resurse"

"Zdravstveni radnici trebaju biti u pripravnosti. Vlade im trebaju osigurati resurse. Pravovremeno i točno informiranje javnosti je ključ", kaže Brown. "A svi ostali, slobodno dišite."

U tri tjedna od pojave epidemije, koja se proširila na najmanje 941 osobu u 11 zemalja, znanstvenici su o virusu saznali važne stvari. 

To je koronavirus, rođak patogena koji izaziva teški akutni respiratorni sindrom (SARS) i bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS), bolesti koje su izazvale stotine smrti u svijetu.

Ostali koronavirusi ne uzrokuju ništa teže od prehlade. 

Osim ljudi, koronavirusima mogu se zaraziti krave, svinje, mačke, kokoši, deve, šišmiši i druge životinje. Većina prvih žrtava nove epidemije kazala je da je posjetila veliku ''živu tržnicu'' u kineskom gradu Wuhanu, što sugerira da je virus s neke druge vrste prešao na čovjeka. 

Stručnjaci ispitali genetski kod

Kad su stručnjaci ispitali genetski kod, pronašli su sekvencu dotad potpuno nepoznatu znanosti. To znači da ljudi nisu mogli razviti prirodni imunitet prema koronavirusu koji je nazvan n-CoV2019. 

Srećom, čini se da mladim i zdravim ljudima uzrokuje samo blage simptome. Većinu smrtnih slučajeva čine ljudi stariji od 50, prethodno bolesni ili oslabljena imunološkog sustava. 

"Zasad nemamo dokaza da je ovo opasnije od gripe", kaže Michael Mina, epidemiolog s Harvarda. "Većina ljudi, uz pristojnu medicinsku njegu, bit će dobro."

"U stvari, moguće je da su u Kini ili drugdje zaražene stotine ili tisuće ljudi, ali uz tako blage simptome da to nitko nije primijetio", dodaje Tom Inglesby, direktor Centra za zdravstvenu sigurnost pri Školi javnog zdravlja Johnsa Hopkinsa. 

"Prerano je da znamo", kaže Inglesby. "Pri novim epidemijama često se oni najteži slučajevi prepoznaju prvi i mogu rezultirati iskrivljenom slikom o tome koliko je zapravo stanje opasno."  

Informacija brža od virusa

Epidemiolozi sada pokušavaju otkriti kada je novi koronavirus stekao sposobnost prijenosa s čovjeka na čovjeka pošto tržnica u Wuhanu, koja se smatra početnom točkom, očito više nije izvor širenja epidemije. 

Zdravstveni radnici očekuju da se širenje s čovjeka na čovjeka u kratkoročnom razdoblju nastavi, a to znači da će se pojavljivati novi slučajevi diljem Azije, u SAD-u, moguće i u Europi. 

Novost je da se informacije šire brže nego virus. 

Epidemija SARS-a izbila je 2002. u kineskoj pokrajini Guangdong i do njezina suzbijanja 2003. usmrtila 774 osobe u 29 zemalja. Registrirani broj oboljelih premašio je osam tisuća. Međutim, kineska je vlada na početku krize umanjivala broj oboljelih, odbijala pomoć iz inozemstva i time naštetila i mogućnostima vlastitih građana da se zaštite. Bijes javnosti doveo je do ostavke kineskog ministra zdravstva. 

Ovaj put je drugačije. Kineske vlasti brzo su obavijestile druge zemlje o razvoju epidemije. Podijelile su i genetsku sekvencu virusa, što može pomoći epidemiolozima da prate njegovo širenje i predvide što dalje. 

"Ovo definitivno nije 2003.", tvrdi Rebecca Katz, ravnateljica Centra za globalnu zdravstvenu sigurnost pri sveučilištu Georgetown. "Brzina kojom je virus identificiran svjedoči tome."

24 sata do dijagnostičkog testa

Nakon što su dobili genom koronavirusa, znanstvenicima su trebala 24 sata da razviju dijagnostički test. 

To dovodi do drugog argumenta da se izbjegava panika. Brz rast broja oboljelih može vas zavarati. Prije nego što je razvijen dijagnostički test, liječnici nisu imali pouzdan način da razlikuju zarazu virusom n-CoV2019 od nekog drugog koji uzrokuje upalu pluća.  A to pak znači da će broj registriranih slučajeva sada naglo skočiti. 

"Vi čujete o 300 novih slučajeva, ali možda je tih 300 bilo i prije. Porast broja oboljelih ne mora značiti širenje virusa, nego bolju detekciju", rekao je Mina. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara