NORVEŠKO ministarstvo financija na čelu s bivšim čelnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom otklonilo je prijedlog skupine oporbenih zastupnika da se izmijene etička načela o ulaganjima mirovinskog fonda kako bi se omogućila kupnja dionica velikih proizvođača oružja.

Norveški mirovinski fond mora ulaže prihode od nafte i plina u dionice, obveznice, nekretnine i infrastrukturu za zelenu energiju, ali mora slijediti etičke smjernice koje mu, između ostalog, brane kupnju vlasničkih udjela u proizvođačima oružja poput Airbusa, Boeinga, BAE Systemsa i Lockheed Martina budući da proizvode komponente za nuklearno oružje.

Oporbena Konzervativna i Stranka progresa pozvale su u proteklim mjesecima u više navrata parlament da izmijeni smjernice budući da su europske zemlje u međuvremenu odlučile pojačati potrošnju na obranu.

Izmjenu smjernica podržala je i guvernerka središnje banke Ida Wolden Bache, rekavši u veljači da Norveška "mora moći prihvatiti" da bi se definicija etički prihvatljivih ulaganja mogla promijeniti budući da se svijet ponovo naoružava i da se napetosti među zemljama zaoštravaju.

Središnja banka upravlja mirovinskim fondom. Konzervativci tvrde da više nije razumno braniti ulaganja u kompanije koje proizvode opremu od ključne važnosti za borbenu sposobnost Norveške i njezinih saveznika.

Zastupnička inicijativa

Slijedeći etičke smjernice, fond je ulagao u kompanije poput njemačkog Rheinmetalla i talijanskog Leonarda budući da ni na koji način ne sudjeluju u proizvodnji komponenti za nuklearno oružje.

Skupina parlamentarnih zastupnika Stranke progresa predstavila je nedavno prijedlog zakona u kojem tvrdi da je licemjerno da Oslo fondu zabranjuje kupnju dionica Lockheed Martina, a istodobno od američke kompanije kupuje borbene avione F-35.

„Želimo vojnoj industriji dati na raspolaganje kapital, što je u aktualnom trenutku osobito nužno", rekao je za Reuters Hans Andreas Limi, jedan od autora prijedloga zakona.

Predlagatelji moraju osigurati podršku drugih stranaka kako bi slomili blokadu manjinske laburističke vlade. Ako norveški parlament u konačnici ipak izmijeni smjernice, mišljenje bi mogli promijeniti i ulagači koji su dosada izbjegavali sektor vojne opreme, napominje Reuters.

Stoltenbergovo ministarstvo protiv

Promjeni smjernica protivi se norveško ministarstvo financija koje od početka godine vodi Jens Stoltenberg, donedavni glavni tajnik NATO-a. „Smatramo da je još prerano za temeljitu izmjenu smjernica", objasnila je za Reuters zamjenica ministra financija Ellen Reitan, dodavši da bi takav potez iziskivao široki konsenzus u parlamentu.

Etički kriteriji za ulaganja fonda ne bi se smjeli mijenjati ad hoc, naglasila je Reitan.

„Kriterije u smjernicama možda će, s vremenom, trebati promijeniti, ali takve promjene trebale bi se provoditi na temelju sveobuhvatne i temeljite analize koja će kriterije staviti u odgovarajući kontekst", rekla je dužnosnica ministarstva financija.

Ministarstvo u bijeloj knjizi objavljenoj u travnju nije spomenulo mogućnost izmjene, signaliziravši time da joj se protivi, napominje Reuters. Upravo bi taj dokument bio logičan izbor za eventualno pokretanje rasprave i za raspravu u parlamentu u idućim tjednima.