MJESECIMA, dok se američka vojska pripremala za napad na Venezuelu, mnogi Kubanci postavljali su jednostavno, iako uznemirujuće pitanje: "Jesmo li mi sljedeći?" Nakon razornih napada na venezuelanske vojne baze i munjevitog uhićenja vođe Nicolása Madura, čini se da je Kuba itekako na nišanu Trumpove administracije.

Madurovo uhićenje predstavlja seizmički preokret za komunističku vladu u Havani, koja se desetljećima oslanjala na golemu pomoć svog naftom bogatog saveznika kako bi osigurala vlastiti opstanak, piše CNN.

Prkos i šok u Havani

Na subotnjem prosvjedu ispred američkog veleposlanstva u Havani, kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel prkosno je obećao da neće dopustiti da kubansko-venezuelanski savez propadne bez borbe, mašući pritom venezuelanskom zastavom. "Za Venezuelu, naravno i za Kubu, spremni smo dati čak i vlastiti život, ali po visokoj cijeni", poručio je Díaz-Canel. Međutim, obični Kubanci djelovali su šokirano lakoćom kojom je američka vojska uhvatila Madura, i to bez ijedne američke žrtve.

"Desetljećima su prvo (bivši venezuelanski vođa Hugo) Chavez, a zatim Maduro upozoravali na američku intervenciju", rekao je jedan stanovnik Havane, koji je želio ostati anoniman. "Ali kad se to konačno dogodilo, nitko nije bio spreman. Venezuelanci su imali milijarde dolara za opremanje svoje vojske. Mi nemamo."

Krvava cijena savezništva

Čini se da je napad na Venezuelu već skupo koštao Kubu. Predsjednik Donald Trump izjavio je za New York Post u subotu: "Znate, mnogi su Kubanci izgubili živote sinoć. … Štitili su Madura. To nije bio dobar potez."

Kubanska vlada je u nedjelju na Facebooku potvrdila da su 32 njezina građanina ubijena tijekom operacije "u borbenim akcijama, izvršavajući misije u ime Revolucionarnih oružanih snaga i Ministarstva unutarnjih poslova, na zahtjev kolega iz južnoameričke zemlje." Vlada je proglasila dva dana žalosti.

Ovo je, po svemu sudeći, prvi put u desetljećima da su se bivši hladnoratovski neprijatelji sukobili u izravnoj borbi. To također potvrđuje ono o čemu se dugo nagađalo: Madurov najuži krug tjelohranitelja činili su Kubanci. Strani diplomati u Caracasu godinama su mi govorili da Madurovo osobno osiguranje govori španjolski s kubanskim naglaskom te da je Maduro, koji je u mladosti studirao u Havani, često više vjerovao kubanskim savjetnicima nego vlastitim ljudima.

Jedna domovina, dvije nacije

Madurovim uhićenjem doveden je u pitanje desetljećima dug savez koji je spasio Kubu od potpunog ekonomskog kolapsa nakon raspada Sovjetskog Saveza, njezinog bivšeg pokrovitelja. Godinama su prvo Chavez, a potom i Maduro, slali naftu vrijednu milijarde dolara kako bi održali kubansku vladu, a zauzvrat su dobivali naizgled beskonačan priljev kubanskih obavještajnih i ekonomskih savjetnika te zdravstvenih radnika.

Chavez je, prije nego što je 2013. preminuo od raka nakon višemjesečnog liječenja u kubanskim bolnicama, izjavio da Kuba i Venezuela nisu dvije nacije, već "la gran patria" - jedna domovina. Nakon Chavezove smrti, diljem Kube proglašena je službena žalost, do te mjere da je tog dana pjevanje bilo zabranjeno čak i u vrtiću moje tada dvogodišnje kćeri u Havani. Kuba je tada proglasila Chaveza najvjernijim saveznikom otoka od kubanske revolucije i dodijelila mu kubansko državljanstvo, čime je postao jedini stranac uz argentinskog revolucionara Ernesta "Che" Guevaru koji je dobio tu čast.

Je li Kuba sljedeća?

Simbiozno venezuelansko-kubansko partnerstvo sada se suočava s neviđenim pritiskom u drugom mandatu Trumpove administracije i uskoro bi moglo doći do točke pucanja. Pozivajući se na novu Monroeovu doktrinu, Trump je obećao da neće tolerirati zemlje na zapadnoj hemisferi čiji su interesi suprotni interesima Sjedinjenih Država.

"Brzi uspjeh američkih vojnih operacija za svrgavanje Madura može samo ohrabriti zagovornike promjene režima u Trumpovoj administraciji da na nišan stave druge latinoameričke nacije, počevši s Kubom", rekao je za CNN Peter Kornbluh, suautor knjige "Back Channel to Cuba: The Hidden History of Negotiations Between Washington and Havana".

Život u izvanrednom stanju

Povećana ratobornost nije mogla doći u gorem trenutku za Kubance. Veći dio otoka već je sada većinu dana u mraku zbog dugotrajnih nestašica struje uzrokovanih nedostatkom goriva i zastarjelim elektranama koje se sve češće kvare. U svakom televizijskom dnevniku, neki dužnosnik raspravlja o pogoršanju energetske situacije kao da najavljuje vremensku prognozu.

Nestašice hrane, nekoć zajamčene vladinim sustavom racioniranja, prijete gurnuti milijune Kubanaca na rub pothranjenosti. U prosincu je vladin komentator na državnoj televiziji razbjesnio mnoge na otoku kada je savjetovao Kubancima da prestanu jesti rižu.

Stvarna prijetnja vojne intervencije mogla bi uskoro postati stvarnost jer bi kraj saveza s Venezuelom ostavio Kubu najizoliranijom od pada Sovjetskog Saveza.

Za jastrebove promjene režima u Trumpovoj administraciji, prilika da se konačno eliminira neprijatelj udaljen samo 145 kilometara od Sjedinjenih Država mogla bi se pokazati neodoljivom. Nejasno je hoće li same prijetnje biti dovoljne da prisile Havanu da popusti američkom pritisku, oslobodi političke zatvorenike i održi višestranačke izbore.