EKSTREMNI vremenski uvjeti mogli bi uzrokovati čak 50 puta više smrtnih slučajeva u Europi ako se ne zaustavi globalno zagrijavanje, upozorili su stručnjaci u subotu.

 

Broj smrtnih slučajeva mogao bi narasti s 3000 na 152.000 godišnje, a najugroženija bi bila južna Europa, pišu znanstvenici u časopisu The Lancet Planetary Health. U tom području godišnje zbog posljedica klimatskih promjena umre 11 stanovnika po jednom milijunu, a predviđa se da će taj broj narasti na 700 po milijunu.

 

 

Najsmrtonosniji će biti toplinski valovi, koji će biti odgovorni za 99 posto smrtnih slučajeva u budućnosti. Prema predviđanjima temeljenima na pretpostavci da neće doći do smanjenja emisija   štetnih plinova ni poboljšanja politike za smanjenje utjecaja ekstremnih klimatskih uvjeta, broj smrtnih slučajeva povezanih s klimom u Europi porast će s 3000 godišnje, koliko je zabilježeno između 1981. i 2010. godine, na 152 000 godišnje između 2071. i 2100. godine.

 

"Klimatske promjene su jedna od najvećih globalnih prijetnji ljudskome zdravlju u 21. stoljeću i njihov štetni utjecaj na društvo bit će sve više povezan s katastrofama izazvanim ekstremnim 

vremenskim prilikama", rekao je jedan od autora studije Giovanni Forzieri iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije u Italiji.

 

 

Po njegovim riječima, "ako se globalno zatopljenje hitno ne suzbije, oko 350 milijuna Europljana godišnje moglo bi biti izloženo štetnim klimatskim ekstremima do kraja ovog stoljeća".

 

U studiji su analizirani učinci sedam najštetnijih vrsta katastrofa povezanih s vremenskim prilikama - toplinskog i hladnog vala, šumskih požara, suša, riječnih i priobalnih poplava te olujnog nevremena u članicama EU-a te Švicarskoj, Norveškoj i Islandu.

 

Tim je proučavao podatke o nepogodama od 1981. do 2010. kako bi procijenio izloženost stanovništva a potom ih je kombinirao s klimatskim predviđanjima te mogućim demografskim kretanjima. Istraživanje previđa i značajni rast smrtnosti zbog priobalnih poplava sa šest smrti godišnje na početku stoljeća na 233 do kraja stoljeća.