POSLJEDICE razornih požara koji su prošlog tjedna poharali Dalmaciju bit će katastrofalne, upozorava Ivica Kisić, profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i stručnjak za agroekologiju. Kisić je objasnio što slijedi za tlo, vodu, zrak i poljoprivredu na opožarenim područjima, piše N1.

"Prije svega, želio bih uputiti veliku zahvalu vatrogascima. Mi to često gledamo na televiziji, a nismo ni svjesni da ti dečki i cure na sebi nose opremu tešku 10 do 15 kilograma i stoje pred temperaturama od 100 do 200 stupnjeva. Njihov se posao ne cijeni dovoljno", rekao je na početku Ivica Kisić.

Galerija

Crna statistika za 2026.

Profesor Kisić ističe da je 2026. na putu da postane najteža godina po pitanju požara u novijoj hrvatskoj povijesti.

"Požarna sezona službeno završava 1. listopada, ali tek tada kreće sezona sprječavanja požara za iduću godinu. Ova je godina iznimno teška, požara je sve više. Do sada je najteža bila 2017. s oko 6900 požara na otvorenome. A do 10. kolovoza 2026. već bilježimo 5700 požara, što je 15 posto više nego u istom razdoblju te rekordne 2017. godine", navodi.

Posljedice za okoliš

Požari su, kaže, razorne posljedice ostavili na tlu, vodi, zraku i vegetaciji, a razmjer štete ovisit će o količini gorive mase na pojedinom području. "Što su temperature i gorive mase veće, posljedice će biti teže. Dolazi do promjena u samom tlu i povećanja emisija stakleničkih plinova, dok će voda posljedice osjetiti tek u idućim danima", pojasnio je. Kisić je upozorio i na dodatne sigurnosne rizike.

"Već danas imat ćemo eroziju vjetrom, koji će odnositi čestice pepela i praha. S druge strane, pojavit će se problem vidljivosti. Opasno će biti noću - vozite normalno i odjednom upadnete u oblak prašine i pepela gdje se vidljivost naglo smanjuje. Rizik od prometnih nesreća bit će povećan."

Opasnost od jesenskih kiša

Poseban problem predstavljat će jesenske kiše. "Kad nakon 20. kolovoza i tijekom rujna krene sezona jesenskih kiša, suočit ćemo se s posljedicama erozije vodom, bujičnim poplavama i tokovima. Vegetacija je štitila tlo, ali sada je izgorjela, što će stvoriti goleme probleme", objasnio je.

Šteta u poljoprivredi

Posljedice će biti teške i za poljoprivredna zemljišta, pogotovo za vinograde i maslinike.

"Posljedice za poljoprivredne kulture poput maslina, vinove loze i bajama bit će katastrofalne, ovisno o tome koliko se požar približio obradivim površinama. Bobice grožđa su popucale i prinos neće biti velik. Ako vatra uđe u vinograde, vlasnici će ih morati iskrčiti i tek za šest do sedam godina mogu očekivati novi urod na toj površini", kaže Kisić. "Maslina je otpornija, ali sve ovisi o temperaturi i jačini požara. Maslinari će pričekati da se stanje smiri kako bi procijenili štetu. U najgorem slučaju, ako stablo potpuno izgori, reže se do panja i čeka se osam do deset godina da se na toj površini ponovno dobije urod", dodaje.

Kako ublažiti štetu

Za ublažavanje štete od budućih požara Kisić nudi konkretno rješenje. "Ključ je maknuti gorivu zonu, odnosno gustu vegetaciju, od kuća i poljoprivrednih površina. Ne smijemo dopustiti da raslinje bude tik uz kuću, nego ga moramo ukloniti u pojasu od 20 do 30 metara od stambenih objekata i nasada. Ako to napravimo, ublažit ćemo štetu", zaključio je stručnjak.