DEMOKRACIJA je 2021. godine u svijetu nastavila opadati, prema Indeksu demokracije koji je sastavio istraživački odjel grupe Economist.

Prošle godine 45.7 posto svjetske populacije živjelo je u nekom obliku demokracije, što predstavlja pad s 49.4 posto zabilježenih 2020., objavio je istraživački odjel.

Tek 6.4 posto ljudi živjelo je u potpunoj demokraciji, neznatno manje od 6.8 posto godinu ranije. Više od trećine ljudi, 37.1 posto, živjelo je u diktaturama, što je malo povećanje u usporedbi s 2020. godinom.

Norveška ostaje vodeća

Udio autoritarnih država postojano raste tijekom posljednjih nekoliko godina. Norveška, kojoj je istraživanje dalo najbolje ocjene u tri od pet kategorija, ostaje na vrhu ljestvice. Sljedeći je Novi Zeland, koji se s četvrtog popeo na drugo mjesto, a slijede Švedska, Finska, Island i Danska.

Dvije velike europske države bile su predmet kritika u istraživanju. Španjolska je degradirana na manjkavu demokraciju zbog lošije ocjene nezavisnosti pravosuđa, temeljene na političkim nesuglasicama glede imenovanja sudaca. Velika Britanija je i dalje potpuna demokracija, no zbog nekoliko skandala koji su oštetili povjerenje građana u vlast, smanjena joj je ocjena.

Britanski premijer Boris Johnson već se dva tjedna suočava s kritikama u svojoj zemlji zbog skandala, odnosno organiziranja zabava u sjedištu vlade tijekom potpunog zatvaranja.

Kina nije postala demokratičnija

Kina se nalazila u fokusu izvješća koje je nazvano "Kineski izazov". Istraživanje je primijetilo da, suprotno od očekivanja zapadnih analitičara, Kina nije postala demokratičnija iako istodobno postaje bogatija, već je postala manje slobodna, a izvješće ju je klasificiralo kao autoritarni režim.

Aktivisti za ljudska prava kažu da se u Kini pojačava nadzor stanovništva, guše se vladini kritičari, disidenti i manjine poput muslimanskog ujgurskog stanovništva.