UNATOČ najavama da bi u EU moglo doći do ukidanja prakse pomicanja sata na ljetno računanje vremena, kao što je došlo u brojnim drugim krajevima svijeta, očito je da do toga neće doći tako skoro.

Tema za neka bolja vremena

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan kaže da je to očekivano.

"Mislim da ova situacija s ratom u Ukrajini i u Gazi, s ekonomskim problemima i izborima za Europski parlament temu ljetnog računanja vremena baca u drugi plan", rekla je za Index Borzan.

"Kada zasjedne sljedeća komisija i završe se svi procesi potrebni da novi EP počne funkcionirati, već će biti jesen i mi ćemo se vratiti na standardno vrijeme. Sada slijedi predizborno, a potom i postizborno vrijeme, koje takve teme stavlja u drugi plan. Ruku na srce, to su teme za dobra vremena. Ako uopće nešto možemo očekivati, to bi se moglo dogoditi najranije tek sljedeće godine", tumači.

Inicijativa je počela, a onda zapela

Inicijativa da se odustane od prebacivanja između dva računanja vremena u EU postoji već godinama.

Naime, Europska komisija je još u rujnu 2018. predstavila prijedlog o ukidanju sezonske promjene vremena. On je uslijedio nakon ispitivanja javnog mnijenja u kojem se 84% od 4.6 milijuna anketiranih ljudi izjasnilo za napuštanje sezonske promjene vremena. Parlament je nakon toga u ožujku 2019. snažno podržao prijedlog, no nakon toga je bilo problema oko dogovora koje bi se računanje vremena uzelo kao standardno - zimsko ili ljetno. U međuvremenu su uslijedili Brexit, pandemija covida-19, a potom i invazija Rusije na Ukrajinu te rat u Gazi.

Sve više dokaza da prebacivanje šteti zdravlju

Posljednjih godina sve više istraživanja u različitim dijelovima svijeta ukazuje na to da pomicanje sata, osobito prebacivanje na ljetno računanje vremena, ima loše posljedice.

Ti učinci nadilaze obične praktične neugodnosti. Naime, znanstvenici su utvrdili da je pomicanje kazaljki svakog ožujka povezano s ozbiljnim negativnim učincima na zdravlje, uključujući porast broja automobilskih nesreća, porast incidencije nekih vrsta raka, broja srčanih udara, probleme s raspoloženjem te probleme povezane s nedostatkom sna kod tinejdžera.

Zanimljivo je, s druge strane, da studije ne pokazuju da je jesenski prijelaz na standardno vrijeme povezan sa sličnim zdravstvenim učincima.

Ne postoji rješenje koje bi sve zadovoljilo

Kada se potegne tema zadržavanja na jednom računanju vremena, pokazalo se da se oko pitanja koje bi to trebalo biti vrijeme ne mogu složiti ni nacije ni pojedinci.

Prema Borzan, to je jedan od razloga zbog kojih oko ovog pitanja još uvijek nema konsenzusa.

"Države se nisu mogle dogovoriti oko toga hoće li biti na ljetnom ili na zimskom vremenu", rekla je Borzan.

"Turističke, uglavnom južne zemlje, poput Francuske, Španjolske i Hrvatske, radije bi trajno bile na ljetnom vremenu, dok bi sjevernije radije zimsko. Problem je u tome što je tu odnos snaga oko pola-pola. Da većina zemalja želi isto, moglo bi se uvjeriti nekoliko iznimaka u zajedničko rješenje. Svakako treba izbjeći da EU izgleda kao leopardovo krzno, kako ja to zovem", pojasnila je europarlamentarka.

Studije pokazuju da je ljetno računanje vremena veći problem za zdravlje

No, možda bi nova istraživanja, koja pokazuju da je najbolje ono vrijeme koje je najprirodnije, mogle pomoći u odluci.

Iako mnogim ljudima odgovara ideja ostanka na ljetnom računanju vremena jer ono daje sat vremena više u večernjim satima, dakle u dijelu dana kada imamo slobodnog vremena za rekreaciju, kupovinu, druženja i generalno za uživanje, znanstvene studije sve jasnije pokazuju da problem nije samo u prebacivanju vremena nego i u njegovom neprirodnom računanju.

Najbolje je prirodno računanje vremena

Naime, standardno računanje vremena najbliže je prirodnom tijeku dana, u kojem je Sunce u zenitu u podne ili blizu podneva. Nasuprot tome, tijekom ljetnog računanja vremena, od ožujka do studenog, promjena sata uzrokuje da Sunce, prema našem satu, izlazi jedan sat kasnije ujutro, jedan sat kasnije je u zenitu i zalazi jedan sat kasnije.

Stručnjaci ističu da je jutarnje svjetlo ključno za uspostavljanje prirodnih ritmova organizma. Ono ima važnu ulogu u aktiviranju tijela i u utjecaju na opće dobro.

Izlaganje prirodnom sunčevom svjetlu ujutro pomaže resetirati unutarnji sat tijela, odnosno cirkadijalni ritam. Ta sinkronizacija olakšava buđenje ujutro i spavanje noću.

Pod utjecajem svjetla tijelo ujutro počinje proizvoditi hormon stresa kortizol. Previše kortizola noću može ometati san, a jutarnje Sunčevo svjetlo pomaže u održavanju zdrave ravnoteže tog hormona.

Sunčeva svjetlost također potiče stvaranje serotonina, kemikalije u mozgu koja igra vitalnu ulogu u raspoloženju i ukupnom osjećaju blagostanja te mentalnom zdravlju.

Konačno, boravak na Suncu zagrijava tijelo, a to pomaže pri aktiviranju metaboličkih procesa i održava nas budnima tijekom dana.

Za ilustraciju, poznato je da se za liječenje zimske depresije, odnosno sezonskog afektivnog poremećaja, koriste svjetlosne terapije koje simuliraju prirodno svjetlo, a njihovo korištenje preporučeno je u jutarnjim satima.

Adolescenti također mogu biti kronično lišeni sna zbog škole te zbog sportskih i društvenih aktivnosti. Na primjer, mnoga djeca kreću u školu oko osam ujutro, ili čak ranije, što znači da u mnogim dijelovima svijeta tijekom ljetnog računanja vremena ustaju i putuju u školu po mrklom mraku.

Kasnije svjetlo Sunca odgađa lučenje melatonina

S druge strane, izloženost svjetlu kasnije u večernjim satima tijekom gotovo osam mjeseci ljetnog računanja vremena ima određene negativne efekte. Ona odgađa izlučivanje melatonina u mozgu, hormona koji potiče pospanost, što pak ometa san i uzrokuje da manje spavamo.

Budući da pubertet također uzrokuje oslobađanje melatonina u kasnijim večernjim satima, tinejdžeri prirodno imaju problema sa spavanjem. Produljenje dana u večernjim satima samo pridonosi tom problemu.

Geografska potvrda blagotvornog efekta prirodnog svjetla

U prilog tezi da je prirodno svjetlo najbolje za organizam govore podaci o zdravlju ljudi u različitim geografskim dijelovima istih vremenskih zona.

Naime, jedna studija, provedena u SAD-u, pokazala je da ljudi koji žive na zapadnom rubu vremenske zone, što znači da dobivaju prirodno svjetlo kasnije ujutro te da ono traje do kasnije navečer, manje spavaju od svojih kolega na istočnom rubu vremenske zone.

Ovo istraživanje također je pokazalo da stanovnici zapadnih područja istih vremenskih zona imaju više stope pretilosti, dijabetesa, srčanih bolesti i raka te niže prihode po glavi stanovnika i veće troškove zdravstvene skrbi.

Slično su pokazala i istraživanja provedena u Rusiji, koja se prostire kroz više vremenskih zona.

Ovdje je zanimljivo uočiti da cijela Kina spada u istu vremensku zonu iako je razlika u stvarnom vremenu između najzapadnijih i najistočnijih krajeva oko pet sati.

Više stope raka na zapadu vremenske zone

Neka druga istraživanja otkrila su da su stope nekih vrsta raka veće na zapadnom rubu vremenske zone.

Znanstvenici vjeruju da ovi zdravstveni problemi mogu biti rezultat kombinacije kroničnog nedostatka sna i "cirkadijalne neusklađenosti", odnosno neusklađenosti u vremenu između bioloških ritmova ljudi i vanjskog svijeta. Drugim riječima, problem je u tome što se vremena za rad, školu i za spavanje temelje na satu, a ne na izlasku i zalasku Sunca.

Važno je istaknuti da ove studije pokazuju korelacije te da ih ne treba uzimati kao dokaz da je geografski položaj u zoni uzrok raka.

No, brojne studije pokazale su da je umjetna rasvjeta u vrijeme kada nema prirodnog Sunčevog svjetla povezana s višom incidencijom brojnih karcinoma, zbog čega znanstvenici preporučuju da se izlaganje umjetnoj rasvjeti smanji što je moguće više.

Hrvatska se u srednjoeuropskoj vremenskoj zoni, koja ima oznaku UTC+1, nalazi na samom istoku (karta gore - crveno). Za ljetnog računanja vremena prebacuje se u zonu UTC+2. To znači da je za nas ljetno računanje vremena manje neprirodno.