FOTO:

OPTUŽNICA protiv Milana Bandića i ostalih u aferi Agram sadrži više od 400 stranica te više od 4 tisuće dokumenata, a sud bi o njenoj valjanosti mogao raspravljati najranije sredinom iduće godine, doznaje se na zagrebačkom Županijskom sudu.

Tom je sudu, u petak, dostavljena Uskokova optužnica protiv zagrebačkog gradonačelnika i njegovih suradnika te 'poslovnih partnera' gradskih tvrtki teška najmanje 20 milijuna kuna.

Optužnica se najprije mora dostaviti svim optuženicima, kojih je 16 uz dvije optužene tvrtke, nakon čega i oni, u narednih mjesec dana, mogu odgovoriti na Uskokove optužbe. Tek tada počinju teći ostali zakonski rokovi pa se sudsko optužno vijeće koje optužnicu može potvrditi, odbaciti ili vratiti tužiteljstvu na doradu neće moći sastati prije lipnja ili u najboljem slučaju svibnja 2016. 

Tek ako optužnica bude potvrđena sazvat će se pripremno ročište na kojem će se, među ostalim odrediti i datum početka mogućeg suđenja.

Na vrhu optužene piramide nakon Bandića se nalazi nekadašnji predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Slobodan Ljubičić i vlasnik CIOS-a Petar Pripuz, a slijede gradonačelnikov savjetnik Željko Horvat, bivši direktor ZET-a Ivan Tolić, Ivan Markušić, referent za javnu nabavu Zagrebačkog holdinga Filip Čulo, direktor Čistoće Miljenko Benko, zamjenica pročelnice gradskog Ureda za imovinsko-pravne poslove Ines Bravić, načelnica odjela za pravne poslove u Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove Koraljka Rožanković Uremović, direktor građevinske tvrtke Bramgrad projekt Branko Mihaljević, pročelnik stručne službe gradonačelnika Vidoje Bulum, pročelnik Bandićeva ureda Miro Laco, glavni tajnik Zagrebačkog športskog saveza Zdenko Antunović, Dragutin Kosić te direktor Plinare Ante Dodig.

Nezakonitosti na štetu grada, ali i Državnog proračuna

Istraga u slučaju Agram pokrenuta je zbog sumnji da je gradonačelnik sa svojim suradnicima nizom nezakonitosti oštetio grad kojim upravljao više od 13 godina, osim u slučaju povezanim s predsjedničkom izbornom kampanjom gdje je zbog neplaćanja poreza na donacije primljene nakon izbora 2010. navodno oštetio i Državni proračun.

Uz sporne donacije u predsjedničkoj kampanji Bandića Uskok tereti za pogodovanje Pripuzovom CIOS-u te Mihaljevićevoj tvrtki Bramgrad, trgovanje utjecajem pri nezakonitom zapošljavanju sebi bliskih osoba u Gradskom poglavarstvu i Zagrebačkom Holdingu, ali i nezakonito korištenje službenih gradskih automobila u privatne svrhe.

Istraga protiv Bandića u međuvremenu je proširena i nakon što je Vida Demarin, kao predsjednica upravnog vijeća Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, istražiteljima ispričala da ju je Bandić u dva navrata nagovarao da promijeni iskaz i potpiše dokument neistinita sadržaja.

Najprije mu jamčevinu platio odvjetnik, a potom ga oslobodio Ustavni sud

Bandić je nakon toga, u ožujku, vraćen u istražni zatvor iz kojega je izašao u studenome 2014. uz jamčevinu od 15 milijuna kuna, koje mu je navodno posudio odvjetnik Marijan Hanžeković te zabranu kontaktiranja sa svjedocima i nemogućnost obnašanja gradonačelničke dužnosti. U konačnici ga je u travnju na slobodu postio Ustavni sud.

Protiv Bandića je sredinom veljače podignuta i prva optužnica kojom ga je Uskok teretio da je s dvoje suoptuženika udruzi "U ime obitelji" prilikom prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom" priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna. No, zagrebački je sud tu optužnicu najprije vratio tužiteljstvu na doradu, a potom u srpnju odbacio kao neosnovanu.

Još je i niz potvrđenih i nepotvrđenih optužnica protiv Bandićevih suradnika koje se teretilo za mnoge nezakonitosti – od zamjene zemljišta i izmjena Generalnog urbanističkog plana do malverzacija na štetu gradskih tvrtki.