FINANCIJSKE obveze koje je bivša vlast prenijela na ovu, kao i nekoliko idućih godina automatski smanjuju mogućnost ove Vlade za poticanje gospodarstva, socijalne programe, ocijenio je danas ministar financija Ivan Šuker.

Da su sve financijske obveze uvrštene u prošlogodišnji proračun, Šuker procjenjuje da bi deficit konsolidirane središnje države bio puno veći od 8,6 milijardi kuna (ili 4,5 posto BDP-a) i dosegnuo bi 13 milijardi kuna (6,8 posto BDP-a).

Bivšoj je vlasti Šuker zamjerio niz financijskih odluka koje nova vlast preuzima kao zadane veličine za ovogodišnji i proračune idućih godina, kao npr. odluke s posljednjih sjednica bivše Vlade o suglasnosti na izmjenu financijskog plana Hrvatskih autocesta u iznosu 1,6 milijardi kuna, suglasnost Ministarstva obnove da s HBOR-om sklopiti ugovor u ukupnom iznosu 1,6 milijardi, itd.

Šuker je te podatke iznio na sjednici Vlade na kojoj su ministri izvijestili o primopredaji poslova u svojim resorima, preuzetim financijskim obvezama i imenovanjima od 20. listopada (kada su raspisani izbori) do 23. studenoga (kada su provedeni), te od toga datuma do formiranja nove vlasti.

Premijer Ivo Sanader ponovio je kako je nedopustivo da Vlada nakon raspisivanja izbora, a posebice nakon njihove provedbe, donosi odluke s financijskim obvezama i kadrovske odluke.

Vlada tada treba obavljati tehničke poslove, kazao je Sanader, najavljujući da će se to regulirati zakonom o prijenosu vlasti za čiju je pripremu Vlada zadužila Središnji državni ured za upravu.

Sanader je upozorio i da se u slučaju Ministarstva zdravstva i Zavoda za zdravstveno osiguranje ne može govoriti na način na koji se govori, pa i pozivati premijera da ušutka ministra zdravstva.

Zbog dugova u zdravstvu, kaže resorni ministar Andrija Hebrang, ova će Vlada morati na nekoliko godina odgoditi neke svoje programe, npr. gradnju nove bolnice u Zagrebu, unapređenje otočne medicine.

Ponovio je da ukupan dug zdravstva iznosi 7,3 milijarde kuna, da je nakon raspisivanja izbora Ministarstvo odobrilo zapošljavanje 460 novih djelatnika.

Većina drugih ministara nije pak imala primjedbi na kadrovske poteze u svojim resorima, negdje je bio manji broj zapošljavanja, ali prema ranije raspisanim javnim natječajima.

Primjedbi je pak bilo na odluke koje se tiču financija.

U MUP-u će, kaže ministar Marijan Mlinarić, velike probleme izazvati troškovi naknadnog plaćanja poreza i doprinosa na ovrhom ishođene, a neisplaćene dodatke za rad na područjima posebne državne skrbi.

Problem bi mogao biti i plaćanje neplaćenih prekovremenih sati, što bi MUP ove godine moglo koštati između pola i jedne milijarde kuna.

Ministrica graditeljstva, prostornog uređena i zaštite okoliša Marina Matulović Dropulić upozorava da bi Vlada mogla imati troškove zbog sudskih odluka na temelju kojih će investitori tražiti odštete od Ministarstva za poništene građevinske dozvole.

Upozorila je i na problem 370 neprodanih stanova POS-a, te na probleme s braniteljskim stanovima.

Ministar poljoprivrede Petar Čobanković upozorava na problem 800 milijuna kuna neisplaćenih poticaja, a ministri obrane, te mora, turizma, prometa i razvitka Berislav Rončević i Božidar Kalmeta na odluku MORH-a da se vojarna Trsat besplatno ustupi gradu Rijeci. Taj je postupak pokrenut 9., a završen deset dana poslije, 19. prosinca, kazao je Kalmeta, podsjećajući da on u Zadru u četiri godine nije dobio ugovor o zemljištu za zatvoreni bazen.

Državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Hidajet Biščević kaže da je to ministarstvo bilo toliko štedljivo da je pitanje je li to za pohvalu.

Komentirajući "dušebrižnički odnos" prema smjenama u hrvatskoj diplomaciji podsjetio je da je prošla vlast bez prethodne pripreme smijenila trećinu vodstva diplomatske mreže, a u nekim zemljama Hrvatska više od godine nije imala svoga predstavnika.

To u ovom mandatu neće biti slučaj, vodit će se računa o interesima Hrvatske, kaže Biščević.

(Hina) bn/um az