NAŠ SUNČEV sustav juri svemirom nevjerojatnom brzinom, no nova studija sugerira da je ta brzina možda i puno veća nego što smo ikada zamišljali. Dok se procjenjuje da Sunčev sustav kruži oko središta Mliječne staze brzinom od 792.000 kilometara na sat, a sama galaksija putuje brzinom od oko 2,1 milijun kilometara na sat, međunarodni tim znanstvenika došao je do otkrića koje bi moglo promijeniti naše razumijevanje svemira, piše ScienceAlert.

Analiza udaljenih radio-galaksija ukazuje na to da se krećemo znatno brže, a ova kontradikcija, kako navode istraživači, ima "duboke kozmološke implikacije". Njihovo otkriće dovodi u pitanje dugo prihvaćeno načelo da naš položaj u svemiru nije ni po čemu poseban.

"Naša analiza pokazuje da se Sunčev sustav kreće više od tri puta brže nego što predviđaju trenutni modeli", kaže glavni autor Lukas Böhme, astrofizičar sa Sveučilišta u Bielefeldu u Njemačkoj. "Ovaj rezultat jasno proturječi očekivanjima temeljenim na standardnoj kozmologiji i prisiljava nas da preispitamo naše dosadašnje pretpostavke."

Tragovi u radio-valovima

Böhme i njegovi kolege svoj su zaključak temeljili na analizi raspodjele radio-galaksija. Riječ je o galaksijama koje emitiraju snažne radio-valove, vrstu zračenja koja može prodrijeti kroz svemirsku prašinu i plin, donoseći nam ključne informacije o udaljenim objektima koje inače ne bismo mogli vidjeti.

Promatranjem dovoljno velikog broja takvih galaksija moguće je uočiti suptilnu neravnotežu uzrokovanu našim kretanjem. Taj efekt, poznat kao dipol broja izvora, očituje se tako da se u smjeru našeg putovanja prividno nalazi nešto više galaksija nego iza nas.

Neočekivani rezultati

Koristeći podatke s tri radio-teleskopa, uključujući i one s europske mreže LOFAR koja je provela najdublje radio-istraživanje do sada, znanstvenici su primijenili i novi statistički pristup. Time su uspjeli preciznije izmjeriti takozvani kozmički radio-dipol.

Rezultati su bili iznenađujući. Dipol koji su otkrili bio je 3,7 puta izraženiji nego što predviđa standardni model svemira, a odstupanje je prelazilo pet sigma - statističku mjeru koja ukazuje na iznimno visoku pouzdanost otkrića.

Preispitivanje temelja kozmologije

Ovo otkriće izravno dovodi u pitanje standardni model, koji objašnjava povijest svemira od Velikog praska. Jedna od temeljnih pretpostavki tog modela je kozmološko načelo, koje tvrdi da je materija, promatrano na dovoljno velikoj skali, jednoliko i homogeno raspoređena. Drugim riječima, naše mjesto u svemiru ne bi smjelo biti posebno niti nam nuditi jedinstvenu perspektivu.

"Ako se naš Sunčev sustav doista kreće ovako brzo, moramo preispitati temeljne pretpostavke o velikoj strukturi Svemira", pojašnjava koautor Dominik J. Schwarz, kozmolog sa Sveučilišta u Bielefeldu.

"Alternativno, raspodjela samih radio-galaksija možda je manje jednolika nego što smo vjerovali", dodaje Schwarz.