MINISTAR zdravstva Vili Beroš izjavio je u ponedjeljak nakon sastanka državnog vrha i Stožera civilne zaštite kako su stručnjaci potvrdili da je Arena Zagreb, gdje su postavljeni kreveti za prihvat bolesnika, dok su neki zdravstveni objekti izvan funkcije, jedna od najsigurnijih građevina u Zagrebu.

>> Pogledajte ova lica koja bi gradila nacionalni stadion. Što uopće može poći krivo?

>> NIJE ĆAĆA, ALI PLAĆA Plenković se divi Sanaderovim propalim dvoranama

"Jučer smo dobili potvrdu da je Arena Zagreb jedna od najsigurnijih građevina na području Zagreba. Nemamo informaciju o prokišnjavanju, međutim ako se to i dogodilo, ne znači nužno veću disfunkcionalnost", rekao je Beroš novinarima dodavši da vjeruju građevinarima koji su im dali tu informaciju.

Bolesnički kreveti u Areni Zagreb i Spaladium Areni

Istovremeno su u Splitu članovi Hrvatskog Crvenog križa i pripadnici Hrvatske vojske u ponedjeljak ujutro počeli postavljati krevete i madrace u Spaladium Areni, u slučaju povećanja zaraženih koronavirusom. Za sada u improviziranoj karanteni ima sto kreveta. Spaladium Arena, bude li potrebe, postat će sekundarni centar za smještaj i liječenje bolesnika od koronavirusa.

Arena Zagreb i Spaladium Arena tako postaju lokacije u koje će prenapregnuti hrvatski zdravstveni sustav smjestiti oboljele od koronavirusa, kada već nije prethodno rađeno na osposobljavanju i širenju bolničkih kapaciteta nego na izgradnji dvorana za Svjetsko prvenstvo u rukometu 2008. godine.

Šest dvorana za rukometno prvenstvo

Podsjetimo, u taj projekt ulupalo se oko 1,8 milijardi kuna i primjer izgradnje rukometnih dvorana u doba Ive Sanadera bio je savršen dokaz sprege politike i građevinara. Kako je dokazala revizija par godina kasnije, troškovi izgradnje bili su dva do tri puta veći od realnih. Gradila se tada zagrebačka Arena, dvorana u Varaždinu, Gradski vrt u Osijeku, Višnjik u Zadru, Žatika u Poreču te Spaladium Arena u Splitu. 

Sve su redom gubitaši, odnosno ne mogu preživjeti bez donacija gradskih proračuna, a dvorane, za koje su nam objašnjavali da su nam nasušno potrebne i od apsolutnog nacionalnog interesa, danas gotovo zjape prazne. Neke, poput one u Splitu, nikada nisu ni dovršene, a sporno financiranje i dalje se vuče po sudovima, kao i slučaj stečaja.

U kompleksu Spaladiuma nikle su u ugovorenim rokovima dvorane, ali ne i poslovni prostori, oko čega su se partneri u gradnji i investiciji - građevinske tvrtke, banke, Grad Split - sporili u raznim (pred)stečajnim postupcima i izvan njih. U svakom slučaju, cijena dosadašnjih pripremnih i graditeljskih radova na Spaladium areni je, prema Državnoj reviziji, 463 milijuna kuna.

1,4 milijardi kuna potrošeno na dvije sportske dvorane

Arena Zagreb je pak koštala 115 milijuna eura (875 milijuna kuna), prema riječima bivšeg direktora Ingre Igora Oppenheima, koji je sudjelovao u dogovaranju kompliciranog javno-privatnog partnerstva kojim je ova dvorana izgrađena.

Dakle, u Arenu Zagreb i Spaladium Arenu su utrošene 1,4 milijarde kuna, i to samo u njihovu izgradnju. Održavanje i poslovanje je već godinama problem.

Sada će Hrvatska konačno imati i neke konkretne koristi od tih megalomanskih projekata.

A možda nismo trebali graditi rukometne arene nego nove bolnice?

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.