POZNATO je da se u Hrvatskoj bolovanja, osim za oporavak od bolesti, nerijetko koriste i kao nadopuna godišnjeg odmora odnosno za - ljenčarenje. Prema neslužbenih informacijama, HZZO je prošle godine provodeći kontrole bolovanja na nekoliko tisuća uzoraka utvrdio da ih je čak 30 posto neopravdanih.

Naknade za bolovanje preko milijardu kuna

Neopravdana bolovanja veliki su teret za HZZO, jer se radi o značajnim financijskim izdacima, ali i za poslodavce, jer prva 42 dana bolovanja idu na teret tvrtke u kojoj osoba na bolovanju radi. Prema izvješću HZZO-a za 2017. godinu, od 2,4 milijarde kuna raznih naknada koje ta institucija isplaćuje, skoro polovica, odnosno 1,14 milijardi, odlazila je na naknade za bolovanje što je te godine bilo oko 5 posto njihovih ukupnih rashoda.

Naknade za bolovanja su i u porastu tako da su 2017. u odnosu na godinu ranije porasle za 56 milijuna kuna. U 2017. godini bilo je 207.802 bolovanja koja su trajala preko 42 dana, odnosno čija se naknada isplaćuje na teret HZZO-a u trajanju od ukupno 8.178.892 dana, tako da je prosječno bolovanje na njihov teret trajalo 39,36 dana.

Prosječno trajanje bolovanja na teret poslodavaca 2017. je bilo 8,95 dana. Ukupno je zbog bolovanja 2017. godine s posla izostajalo 49.999 zaposlenika dnevno, što je 3,28% ukupno aktivnih osiguranika HZZO-a. U 2017. godini broj dana privremene nesposobnosti za rad na teret poslodavca iznosio je 7.420.885 dana, a na teret HZZO-a 8.178.892 dana, što je ukupno 15.599.777 dana.

Hrvatska udruga poslodavaca nezadovoljna je zakonskom regulativom bolovanja u Hrvatskoj.

U Rumunjskoj je bolovanje na teret poslodavca do 5 dana, u Hrvatskoj 42 dana

Njezin direktor Davor Majetić kaže da čak 20 zemalja EU-a manje opterećuje poslodavce bolovanjima te da bi te troškove trebao pokrivati HZZO, s obzirom na to da se iz plaće izdvaja 16,5 posto za zdravstvo, odnosno zdravstveno osiguranje.

"HUP smatra da hrvatski sustav naknade plaća za vrijeme bolovanja u svom trenutnom formatu nije održiv te da koči konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Čak 20 zemalja Europe manje opterećuje poslodavce bolovanjima, a među njima su i naši glavni konkurenti poput Slovačke gdje je najdulje trajanje bolovanja na teret poslodavca 10 dana, Rumunjske jedan do pet dana ili Bugarske tri dana.

Od susjednih zemalja, Srbija ima čak 12 dana bolovanja na teret poslodavca manje, odnosno ukupno 30 dana. Dodatni problem je što je poslodavac dužan obračunati i isplatiti naknadu plaće i nakon 43 dana, ali uz zahtjev za refundaciju isplaćenih sredstava prema HZZO-u, što znači da poslodavac u periodu dok čeka povrat uplaćenih sredstava od strane HZZO-a zapravo financira državu. Također, poslodavac za vrijeme prekomjernog trajanja bolovanja ima dodatne troškove oko organiziranja poslovanja s obzirom na to da osobu koja je na dugotrajnom bolovanju netko treba mijenjati.

Prema podacima koje je HUP prikupio od svojih članova, čak 20% bolovanja pokazalo se problematičnim u smislu prekomjernog trajanja ili neopravdanog otvaranja bolovanja uopće. HUP smatra da bi trošak naknade od prvog dana bolovanja trebao snositi HZZO (budući da se već iz dohotka izdvaja doprinos od 16,5% za zdravstveno osiguranje) ili da se broj dana koji su na teret poslodavca smanji", kaže Majetić.