ZATVORSKA populacija u Europi brojčano se ne mijenja, a broj hrvatskih zatvorenika smanjuje se, pokazalo je izvješće Vijeća Europe "Zatvori u Europi 2005. - 2015." objavljeno danas.

Stope zatvorske populacije (broj zatvorenika na 100 tisuća stanovnika) imaju tendenciju pada od istoka prema zapadu s pokojom iznimkom.

Engleska, Wales, Škotska, Španjolska i Portugal imaju vrlo visoke stope populacije u zatvorima, dok Hrvatska, Grčka, Slovenija i Turska imaju vrlo niske.

U razdoblju od 2005. do 2015. broj zatvorenika povećavao se najviše u Albaniji, Gruziji, Litvi, Makedoniji, Crnoj Gori i Turskoj.

S druge strane zemlje poput Njemačke i Nizozemske bilježe najniže stope u Europi, a Estonija i Latvija imaju najveće stope pada zatvorske populacije.

Hrvatska u usporedbi s ostatkom Europe

Niska stopa - zatvorska populacija (79 na 100.000 stanovnika), gustoća zatvorenika (83 na 100 mjesta), omjer zatvorenika i stručnog osoblja (1,3 zatvorenik na jednog čuvara), prosjek dnevne potrošnje na zatvor jedne osobe (7,3 eura dnevno).

Srednja stopa - prosjek ulazaka u kaznene institucije (216 na 100 tisuća stanovnika), prosječno trajanje zatočenja izraženo prosječnim brojem dana provedenim u zatvoru (5,8 mjeseci), postotak neosuđenih pritvorenika (23,7 posto), postotak zatvorskih čuvara u ukupnom osoblju (59,5 posto).

Visoka stopa - stopa oslobađanja iz zatvorskih institucija, prosječna dob zatvorske populacije (36,8 godina), postotak stranaca u pritvoru (55,5 posto), stopa smrtnosti na 10 tisuća zatvorenika (42,5).

Kad se uračuna postotak žena i postotak stranaca u zatvorima, hrvatske brojke ukazuju da smo u sredini zemalja članica Vijeća Europe, no imamo niske stope u usporedbi s članicama Europske unije.