NJEMAČKA više nije pacifistička, a Nijemci žele ubrzanu obnovu snage Bundeswehra (njemačke vojske). Čak 62% birača traži da se povećaju izdaci za opremanje njemačke vojske. Još je znakovitije da 61% priželjkuje povratak obveze služenja vojnog roka, a od toga čak 43% traži da se ta obveza proširi i na žene.

Nakon desetljeća zanemarivanja, njemačka vojna industrija opet ima status najvažnije privredne grane, zajedno sa zrakoplovnom i autoindustrijom. Kupnja oružja više ne izaziva dugotrajne i žučne rasprave. Dapače, svaka kupnja ili najava kupnje u njemačkoj javnosti doživljava se kao nešto neophodno.

Tako je odluka iz prosinca prošle godine da se za kupnju 35 višenamjenskih borbenih aviona pete generacije F-35A Lightning II potroši deset milijardi eura prošla nevjerojatno glatko, uz minimalno protivljenje, i to uglavnom iz vladajućih socijaldemokrata (SPD).

Merkel nije htjela ni čuti za to

Posljednji put kad se raspravljalo o kupnji F-35 za Luftwaffe, tadašnja ministrica obrane Ursula von der Leyen natjerala je na ostavku zapovjednika zrakoplovstva generala Karla Müllnera. On se protivio projektu Quadriga za nabavka 93 Typhoona, 45 F/A-18E/F Super Horneta i 15 EA-18G Growlera, i uz potporu pilota inzistirao je na kupnji F-35.

Tadašnja kancelarka Angela Merkel nije htjela ni čuti za kupnju F-35, zbog vrlo loših političkih i osobnih odnosa s tadašnjim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. U samo godinu dana nakon početka rata u Ukrajini jedna od najvećih tekovina šesnaest godina vladavine Angele Merkel potpuno je zatrta. Nijemci ponovo cijene i vole Bundeswehr.

Doduše, ne sve stranke podjednako. Ali će se i to vrlo brzo promijeniti pod pritiskom javnosti jer će oni koji se ne prilagode novoj stvarnosti izgubiti potporu i izbore.

Glavno sredstvo "borbe" protiv Bundeswehra sve četiri vlade (od toga tri kao velika crno-crvena koalicija) kancelarke Merkel bila su minimalna proračunska izdvajanja. U prvoj godini vladanja njena je vlada iz proračuna za oružane snage izdvojila samo 1.1% DBP-a. Samo jednu godinu (2020.) izdvajanja su bila 1.4% BDP-a. No već naredne 2021. pala su na 1.3%. Manjak investiranja doveo je do kritično male razine održavanja.

Tako su 2018. godine od 128 višenamjenskih borbenih aviona Eurofighter Typhoon operativna bila samo četiri. Iste godine, od šest podmornica Deutsche Marine nijedna nije bila sposobna za plovidbu. Ni danas stanje nije odveć bolje.

Bundeswehr ima samo 73 tenka?

Čelnik neovisne vojne udruge Deutsche BundeswehrVerband pukovnik André Wüstner javno je ustvrdio da je samo 30 posto njemačkih Leoparda 2 sposobno za borbeno djelovanje. Kako njemačka vojska na papiru ima 245 Leoparda 2A5/A6/A7, to bi značilo da Bundeswehr u ovom trenutku zapravo ima samo 73 tenka spremna za borbu.

Der Spiegel je objavio sadržaj pisma zapovjednika 10. tenkovske divizije general-bojnika Ruprechta von Butlera upućeno vojnom zapovjedništvu i saveznom ministarstvu obrane. U njemu se opisuje kako je tijekom vježbe svih 18 borbenih vozila pješaštva Puma završilo u kvaru. Stoga ne čudi da su se krajem prošle godine njemački mediji jako zanimali za stanje oružanih snaga. U javnost je procurio podatak da Bundeswehr ima dovoljno streljiva samo za dva dana intenzivnih borbi.

Samo 20-30 milijardi eura za streljivo

Kako bi nadoknadila samo taj nedostatak, Njemačka mora izdvojiti 20-30 milijardi eura samo za streljivo. U bujici izjava i komentara našla se i izjava povjerenice Bundestaga za pitanja obrane Eve Högl koja je otkrila da njemački vojnici i dalje moraju trenirati bez potrebne zaštitne opreme poput termorublja i nekih drugih osnovnih artikala.

Govorila je o kombinaciji logističke neefikasnosti, postpandemijskog mamurluka i birokratske inertnosti. "Nažalost, ponekad u redovima odgovornih u Bundeswehru postoje ravnodušnost i apatija", kaže Högl.

Upravo je nesnalaženje na mjestu ministra obrane stajalo funkcije Christine Lambrecht, koju je zamijenio Boris Pistorius, koji se mora istovremeno nositi sa sve većim pritiskom javnosti i snažnim otporima unutar vladajuće Semafor-koalicije te zahtjevima NATO partnera da se Njemačka snažnije uključi u naoružavanje Ukrajine.

Specijalni fond

Kako bi donekle podišao javnosti, kancelar Olaf Scholz je još 27. veljače prošle godine objavio formiranje specijalnog fonda od 100 milijardi eura za opremanje vojske. Istovremeno je proračunsko izdvajanje za Bundeswehr u ovoj godini ostalo na samo 1.6%.

To je zato što Scholz dolazi iz socijaldemokrata (SPD), stranke koja je osam godina bila u velikoj koaliciji s demokršćanima (CDU) Angele Merkel. I za tih osam godina se (barem javno) najviše protivila povećanju izdvajanja za oružane snage. Zeleni ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock suzdržano bi podržali povećanje izdvajanja, ali se snažno opiru vraćanju obveze služenja vojnog roka.

Oni se smatraju strankom koja privlači mlade ljude, upravo one koje bi vraćanje te obveze najviše pogodilo. Treći partner koalicije, liberali (FDP) zagovaraju povećanje izdvajanja za Bundeswehr, dok im stav oko povratka vojne obveze nije potpuno određen. Šef njemačkih liberala i ministar financija Christian Lindner protivi se raspravi o vraćanju obveze služenja vojnog roka te zagovara jačanje Bundeswehra kao visoko profesionalne vojske.

S druge strane, Lindnerova stranačka kolegica Marie-Agnes Strack-Zimmermann, predsjednica Odbora za obranu u Bundestagu, manje je jednoznačna: "Načelno ukidanje vojnog roka važi samo u vrijeme mira. U slučaju napetosti ili obrambenom slučaju može se opet aktivirati."

Nema više pacifizma Angele Merkel

Očito se unutar FDP-a još moraju usuglasiti koja će im pozicija donijeti više političkih poena. S druge su strane njemački demokršćani (CDU), pod vodstvom novog predsjednika Friedricha Merza, potpuno odbacili pacifizam Angele Merkel te se snažno zalažu i za povećanje proračunskih izdvajanja za Bundeswehr i za povratak obveze služenja vojnog roka.

Njihova izborna baza ionako su stariji birači desne provenijencije, upravo oni koji najviše podržavaju i veće izdatke i ponovno postojanje vojne obveze.

Doduše, ako se ova Semafor-koalicija održi, novi njemački savezni izbori bit će u listopadu 2025. S druge se strane ni ratu u Ukrajini, koji je sve ovo inicirao, ne nazire kraj.