STRAH od rasta cijena energenata zbog sukoba na Bliskom istoku ponovno je aktualizirao važnost obnovljivih izvora energije, poglavito u gospodarstvu, a podaci ukazuju da su ulaganja u solarne elektrane u Hrvatskoj snažno ubrzana nakon 2022. godine.

S početkom sukoba na Bliskom istoku proširio se globalni strah od rasta cijene energenata. Već u prvih 24 sata od prve ispaljene rakete bojazan se očitovala na svjetskim, ali i domaćim burzama. Stručnjaci koji se bave problemom energetike upozoravaju na rast cijena energenata. Neki od njih po tom su pitanju ukazali na sreću u nesreći, a riječ je o tome što je rat počeo u vrijeme kad je pred nama sve više sunčanih dana, što donosi veću proizvodnju električne energije iz solarnih elektrana.

Iz publikacije Ministarstva gospodarstva Energija u Hrvatskoj vidljivo je da su ulaganja u obnovljive izvore energije počela naglo rasti 2022. godine. Gledano iz perspektive ratnih sukoba, taj rast podudara se s početkom rata u Ukrajini, koji je uz ostalo imao za posljedicu divljanje cijene energenata.

Građani ugrađuju solare potaknuti subvencijama

Osim građana koji su na krovove svojih domova instalirali solarne panele, što su potaknule i subvencije Vlade, županija i gradova, gospodarski subjekti također su u znatnoj mjeri počeli koristiti energiju sunca ne bi li se koliko-toliko zaštitili od cjenovnih udara energenata.

Iako su se prve solarne elektrane u Hrvatskoj počele vidljivije instalirati nakon 2010. godine, njihova instalirana snaga i broj elektrana godinama su rasli relativno sporo, da bi unazad pet godina, a poglavito od izbijanja rata u Ukrajini, brojke vidljivo skočile. Iz HERA-e su Hini predočeni podaci prema kojima je u 2015. godini ukupna proizvodnja solarnih elektrana iznosila 53.000, pet godina kasnije 96.000, a 2024. porasla je na 596.000, da bi prošle godine dosegla 1.045.000 megavatsati električne energije.

Na distribucijskoj mreži HEP-ODS-a u veljači 2026. bilo je priključeno oko 44 tisuće sunčanih elektrana. Najveći dio čine kućanstva - njih oko 36 tisuća koristi solarne elektrane za vlastitu potrošnju, s ukupnom instaliranom snagom od 292 megavata.

Uz to, oko pet tisuća solarnih elektrana posjeduju poduzetnici koji proizvode električnu energiju za vlastite potrebe, ukupne snage 491 megavat, dok je još tri tisuće elektrana u vlasništvu poduzetnika koji električnu energiju proizvode za tržište, s instaliranom snagom od 779 megavata, podaci su HERA-e. Jednostavnije rečeno, kućanstva posjeduju najveći broj elektrana, ali daleko najveći proizvođači su poduzetnici.

Prema podacima energetskog pregleda, sunčane elektrane danas su drugi najveći izvor među novijim obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj, odmah iza vjetroelektrana. Uz njih, u strukturi obnovljivih izvora sudjeluju i elektrane na biomasu, bioplin, male hidroelektrane te geotermalna postrojenja.

I tvrtke postavljaju solare

Kako bi se zaštitili od mogućih divljanja cijene energenata, a istodobno što manje negativno utjecali na okoliš, velike hrvatske kompanije ubrzano su i s velikim sredstvima ušle u posao postavljanja solarnih elektrana.

Iz Atlantic Grupe kažu da kompanija kroz tehnološka poboljšanja smanjuje potrošnju energije, koristi obnovljive izvore energije, smanjuje potrošnju vode i ulaže u solarne elektrane, kojih je u razdoblju od 2010. do 2025. instalirano osam, od čega šest u posljednje četiri godine. Njihova ukupna proizvodnja energije u 2025. godini iznosila je 2,44 gigavatsata.

"Svakako planiramo i dalje ulagati u solarne elektrane i zelenu energiju. Dugoročni plan uključuje instalaciju dodatnih šest solarnih elektrana instalirane snage otprilike 2,5 gigavata te će, kad instalacija svih planiranih solarnih elektrana bude dovršena, na ovaj način biti pokriveno oko 18 posto naših potreba za električnom energijom, koja inače čini približno 45 posto ukupnih energetskih potreba Atlantic Grupe", odgovorili su Hini iz Atlantica na upit o njihovim proizvodnim kapacitetima iz solarnih elektrana.

Iz Plive ističu da su ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije dio sustavnih napora da poslovanje učine održivijim i otpornijim. Jedan od primjera lokalnih aktivnosti je i solarna elektrana koja se nalazi na Tevinoj lokaciji u Savskom Marofu, izgrađena u suradnji s tvrtkom E.ON. Riječ je o solarnoj elektrani instalirane snage 9,71 megavatsati, što odgovara prosječnoj godišnjoj potrošnji 3300 kućanstava u Hrvatskoj ili 2000 kućanstava na području grada Zagreba i okolice. Zauzima površinu od gotovo šest hektara i zadovoljit će gotovo 30 posto potreba za električnom energijom proizvodnih pogona na toj lokaciji.

Podravka je od 2020. do 2025. godine izgradila i pustila u rad 27 integriranih sunčanih elektrana na krovovima postojećih objekata. Njihova ukupna instalirana snaga iznosi 18.658 kilovata, a čini ih 45.330 fotonaponskih panela s mogućnošću godišnje proizvodnje do 19.179.865 kilovatsati električne energije. 

"Do sada nismo investirali u baterijske sustave jer kao veliki potrošač električne energije cjelokupnu proizvedenu energiju trošimo na mjestu proizvodnje", informiraju iz Podravke, koja ne misli stati s ulaganjem u solarne elektrane. Kao razloge za investiranje u solare ističu promicanje održivog pristupa poslovanju te smanjenje utjecaja na okoliš, uz istodobnu ekonomsku isplativost takvih tehnologija, koja se očituje u smanjenju troškova električne energije.

Nexe također ulaže u solarne elektrane. Za njih je virovitička tvrtka Degal prošle godine izgradila solarnu elektranu snage 9,4 megavata. Ista tvrtka nedavno je izabrana na natječaju našičke cementare Nexe za izradu velikog baterijskog sustava za pohranu energije, snage 33,8 megavata, što će biti jedan od najvećih takvih projekata u Hrvatskoj.

Direktor Degala Tomislav Denić za Hinu je izjavio da će energetska neovisnost kompanija, ali i gradova u budućnosti igrati značajnu ulogu. Zahvaljujući solarnoj elektrani od 10 megavata koja se nalazi pored Virovitice i s još dvije manje te uz dodatne izvore obnovljive energije koji daju ukupno preko 25 megavata električne energije, taj bi grad bio normalno napajan strujom u slučaju većih poremećaja u distribuciji strujom, kaže Denić.