MNOGI građani koji su iz Hrvatske otišli raditi u bogatije europske zemlje planiraju ondje i ostati, a kako bi mogli ostvarivati sva prava kao ravnopravni građani odlučuju prihvatiti državljanstvo zemlje u koju su se odselili jer njezini zakoni ne priznaju dvojno državljanstvo.

U prošloj je godini iz Knjige hrvatskih državljana otpušteno 228 osoba, a 11 ih se odreklo hrvatskog državljanstva. U 2017. je 200 građana otpušteno iz hrvatskog državljanstva, a 13 ga se odreklo. U ovoj je godini primjetan osjetan rast toga broja. U prvih devet mjeseci 2019., prema podacima koje su Glasu Slavonije dostavili iz Ministarstva unutarnjih poslova, 361 osoba otpuštena je iz hrvatskog državljanstva, a 20 osoba ga se odreklo.

Najveći broj zahtjeva, kažu u MUP-u, podnesen je radi stjecanja državljanstava Austrije i Njemačke, a nešto manji broj zbog državljanstava Slovenije i Norveške. Kao najčešći razlozi podnošenja zahtjeva navode se zaposlenje i školovanje

Zahtjev za otpust iz hrvatskog državljanstva može podnijeti osoba koja je navršila 18 godina života, a zadovoljava određene pretpostavke. Ne smije imati smetnji u pogledu vojne obveze, mora podmiriti sve dužne poreze, takse i druge javne dažbine i obveze prema pravnim i fizičkim osobama u Hrvatskoj za koje postoji ovršni naslov. Osoba koja se želi ispisati iz evidencije hrvatskih državljana mora pravno urediti imovinske obveze iz bračnog odnosa i odnosa roditelja i djece prema hrvatskim državljanima i prema osobama koje ostaju živjeti u Hrvatskoj te mora imati strano državljanstvo ili dokazati da će biti primljena u strano državljanstvo.