Šveđani se sve više srame letenja, a Hrvati bi od toga mogli itekako profitirati

Šveđani se sve više srame letenja, a Hrvati bi od toga mogli itekako profitirati
Foto: EPA

ZAHVALJUJUĆI stockholmskoj tinejdžerici Greti Thunberg, Švedska je u međunarodnoj javnosti dobila status stjegonoše u borbi protiv klimatskih promjena. Greta je u kolovozu 2018. ispred švedskog parlamenta započela svoj, sada već poznati Školski štrajk za klimu, zahtijevajući od švedske vlade da smanji emisiju stakleničkih plinova u skladu s Pariškim sporazumom.

U samo nekoliko mjeseci njen pokret poput požara se proširio svijetom i danas se Greta sastaje sa svjetskim liderima, drži govore u međunarodnim institucijama i parlamentima, a trojica norveških parlamentarnih zastupnika kandidirala su je za Nobelovu nagradu za mir.

Znate li što je Flygskam?

Ova 16-godišnjakinja iz temelja je promijenila borbu za očuvanje okoliša i klime, no oživjela je i neobičan i posve neočekivani trend među mlađom populacijom koji se iz Švedske počeo širiti svijetom. Flygskam ili sram zbog letenja u snažnom je zamahu u Švedskoj i već je promijenio navike mnogih Skandinavaca kad su u pitanju putovanja. Mnogima se svidjela ideja da sami, vrlo konkretno i mjerljivo, pridonesu borbi protiv zagađenja i klimatskih promjena. Gretini sljedbenici reći će kako se radi o podizanju svijesti da su klima i okoliš važniji od ugode putovanja avionima, dok oponenti smatraju da sram zbog letenja nije ništa drugo doli posljedica nametanje krivnje svim ljudima za nešto o čemu bi trebale brinuti ponajprije političke elite. 

"Obično se kaže da je sram naš temeljni osjećaj i jedan od najjačih i najsocijalnijih osjećaja. Funkcija srama je da nas prilagodi određenoj društvenoj skupini. Sram može promijeniti naše ponašanje, zbog njega se možemo osjećati loše, no treba razmisliti je li dugoročno održivo da stalno pratimo međusobna ponašanja i strahujemo jesmo li napravili neku pogrešku. Postoji i rizik da zapravo ne promijenimo svoje ponašanje i navike, nego ih nastavimo slijediti potajice“, objasnila je švedska psihologinja Frida Hylander za dnevni list Sydsvenskan.

Putovanja zrakom su loša za okoliš

Znanstvenici kažu kako nema nikakve sumnje da putovanja zrakom negativno utječu na okoliš. Procjenjuje se da je letenje odgovorno za otprilike pet posto globalne emisije ugljičnog dioksida. Pritom Švedska negativno odskače, jer njena populacija brojem i učestalošću letova ispušta pet puta više ugljičnog dioksida od svjetskog prosjeka (0,2 tone po osobi godišnje). Studija Tehnološkog sveučilišta Chalmers u Göteborgu pokazuje da iza 80 posto emisije od 1,1 tone po osobi godišnje stoje turistička putovanja zrakoplovima. Ostalih 20 posto proizvode poslovna putovanja. Svaki od 10,2 milijuna Šveđana svake godine prosječno preleti udaljenost od Stockholma do Madrida, otkriva studija.

S obzirom na mračne i hladne zime, mnogi Šveđani od listopada do ožujka traže predah u toplijim krajevima, od Tajlanda, preko Španjolske, do Floride i Kariba. Međutim, čini se da su ih činjenice pokolebale i nagnale da počnu mijenjati navike. Prosječni let avionom proizvodi 285 grama ugljičnog dioksida po kilometru, prosječna vožnja automobilom 158 grama, a vožnja vlakom samo 14 grama. Švedski meteorološki institut objavio je da prosječna godišnja temperatura u Švedskoj raste dvostruko brže od globalnog prosjeka. S obzirom na to da ankete pokazuju da su klimatske promjene druga po važnosti tema za švedske građane (odmah iza zdravstvenog sustava, a ispred obrazovnog sustava) uoči skorašnjih izbora za Europski parlament, ne čudi da su mnogi odustali od letenja.

Greta Thunberg na Twitteru zadovoljno pisala o padu zračnog prometa

Nakon višegodišnjeg porasta, koji je bio prekinut samo terorističkim napadom na SAD 2001. i financijskom krizom 2008. godine, broj švedskih putnika u zračnom prometu počeo je naglo opadati. Kompanija Swedavia koja upravlja s 10 švedskih zračnih luka, među njima i dvjema najvećima u Stockholmu i Göteborgu, objavila je kako u usporedbi s prethodnim godinama broj putnika pada već sedam mjeseci zaredom. Greta Thunberg tako je nedavno sa zadovoljstvom napisala na Twitteru: "U prvom kvartalu 2019. zračni promet u Švedskoj pao je za 4,5 posto. To je gotovo 400.000 putnika manje. Unatoč rastućem gospodarstvu. Stručnjaci su zbunjeni...".

Neki smatraju da je ovaj pad posljedica rekordno toplog ljeta 2018. u Švedskoj, uvođenja posebnog ekološkog poreza koji je poskupio letove od 6 do 40 eura po putniku te bankrota zrakoplovnog prijevoznika NextJets koji je održavao linije između Stockholma i manjih švedskih gradova. Međutim, tržište se u međuvremenu već trebalo oporaviti. Osim toga, neke druge statistike pokazuju da Šveđani itekako putuju, ali na druge načine. Švedske željeznice objavile su kako je 2018. prevezeno rekordnih 32 milijuna putnika, što objašnjavaju "velikim interesom za ekološki prihvatljivim načinom putovanja".

Sve češći hashtag #stayontheground

Uostalom, kako i dolikuje aktivistici za očuvanje klime, Greta Thunberg putovala je vlakom na Svjetski gospodarski forum u Davosu i UN-ovu Klimatsku konferenciju u Katowicama, a nova švedska vlada lijevog centra u siječnju je najavila kako namjerava investirati milijarde eura u nacionalnu željezničku mrežu i do 2022. povezati Švedsku noćnim vlakovima s europskim metropolama.

Na društvenim mrežama sve se češće može vidjeti hahstag #stayontheground. Neke poznate osobe čak su javno obećale da više ne namjeravaju putovati avionima.

Hrvatska bi mogla profitirati

Zašto bi Hrvate zanimali švedski transportni trendovi i što Hrvatska ima od toga što Šveđani sve manje lete? Puno više nego što se na prvi pogled čini. Osim što Hrvati dijele klimu i planetu sa Šveđanima, napredna skandinavska svijest o ekologiji mogla bi dati vjetar u leđa najboljem hrvatskom izvoznom proizvodu – turizmu. Prema podacima za 2017. godinu, Hrvatska je 11. najomiljenija destinacija za švedske turiste (435.000 putovanja), odmah iza SAD-a (475.000), a ispred Poljske (305.000). Prosječno svaki Šveđanin na odmoru potroši oko 1600 eura godišnje, a najviše ga zanimaju hrana i piće, prirodne ljepote i kulturno-povijesne znamenitosti te miran odmor i opuštanje.

Do Hrvatske se iz Skandinavije može doći i osobnim vozilom i vlakom i autobusom, a kad je u pitanju zaštita okoliša treba naglasiti da let do Jadrana stvara četiri puta manje ugljičnog dioksida nego putovanje avionom do Tajlanda ili Kariba. Čak 69 posto ispitanika u anketi koju je nedavno među Šveđanima proveo nizozemski prijevoznik KLM izjavilo je da putovanje avionom smatra problematičnim zbog utjecaja na okoliš, a njih 43 posto navelo je kako će ubuduće letjeti manje ili nikako. Možda bi dobro odmjerena kampanja, usmjerena na ekološku svijest švedskih turista te domaću gastronomsku ponudu, nacionalne parkove, kulturnu baštinu i kvalitetne hotele i kampove, u novim okolnostima mogla skrenuti dodatnu pažnju na Hrvatsku. Švedske zime i dalje će (barem još koje desetljeće) biti mračne i hladne, a Šveđani, vjerujte, vole sunce i kupanje, dobru ribu i vino baš kao i Mediteranci.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara