Švedski mediji pišu o Hrvatskoj, ali ne na Plenkovićevu radost

Švedski mediji pišu o Hrvatskoj, ali ne na Plenkovićevu radost
Foto: Index, Josip Regović/Pixsell, svd.se

PREDSJEDNIK hrvatske vlade Andrej Plenković i nekoliko njegovih ministara učestalo su posljednjih tjedana pozivali hrvatske medije da posvete više pažnje predsjedanju Hrvatske Vijećem Europske unije. Iako svaka članica EU-a preuzima šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU-a prema unaprijed utvrđenom rasporedu, hrvatski premijer očekivano je ovu činjenicu prikazao kao izniman uspjeh njegove vlade i diplomacije pa se shodno tome nadao i javnom priznanju.

Hrvatski mediji uglavnom se nisu dali impresionirati voznim redom predsjedavanja u kojem je došao red i na Hrvatsku, kudikamo više zanimale su ih afere zbog kojih je samo tijekom 2019. godine Plenkovićevu vladu moralo napustiti petero ministara. No, zato se potkraj 2019. pojavio pojačani interes za hrvatsku unutrašnju politiku u švedskoj javnosti.

Hrvatski su mediji prije nekoliko tjedana zabilježili kritiku švedske europarlamentarke iz ljevičarskih redova Malin Björk, koja je Plenkovića na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, nakon njegova predstavljanja prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, napala zbog brutalnosti hrvatske policije prema migrantima i njihovog prisilnog vraćanja u Bosnu i Hercegovinu bez odgovarajućih administrativnih postupaka.

"Ne dopustite Hrvatskoj da uđe u Schengen"

Svoj argumente i primjedbe Björk je iznijela i u kolumni pod naslovom "Ne dopustite Hrvatskoj da uđe u Schengen", objavljenoj 31. prosinca u švedskom dnevnom listu Svenska Dagbladet, tradicionalno sklonom desnom centru. U svom tekstu Björk proziva Hrvatsku zbog tretmana migranata na bosanskohercegovačkoj granici i iznosi primjere kojima je, kako tvrdi, svjedočila i sama.

Na njene optužbe o hrvatskom kršenju propisa EU-a i međunarodnih konvencija poziva se i novinar Svenska Dagbladeta u tekstu pod naslovom "Gorka zima u izbjegličkoj politici" od prije desetak dana. Pišući o neslaganjima članica EU-a oko migrantske politike, Wiktor Nummelin ističe: "Hrvatska se busa u prsa kako granice čuva pojačanim policijskim aktivnostima, a ne bodljikavom žicom, ali umjesto pohvala dobiva jetke kritike zbog strogog postupanja granične policije."

Iako se interes za Hrvatsku u švedskim medijima intenzivirao posljednjih tjedana, o hrvatskim se političarima počelo kritički pisati još u rujnu, prilikom izbora Dubravke Šuice za dopredsjednicu Europske komisije za demokraciju i demografiju.

Tada je u kolumni za dnevni list Aftonbladet, tradicionalno blizak socijaldemokratima, bivša ministrica kulture, a danas europarlamentarka iz redova Zelenih, Alice Bah Kuhnke, napisala sljedeće:

"Zabrinjavajuća je politika s povjerenicom koja se izjasnila protiv sigurnih i legalnih pobačaja. Šuicu je imenovala članica EU-a koja je nedavno uvela novi vanjskopolitički prioritet - zaštitu kršćanske heteroseksualne obitelji. Zajedno s Mađarskom i Poljskom, Hrvatska je više puta argumentirala kako pobačaji ne bi trebali biti uključeni u zaštitu seksualnog i reproduktivnog zdravlja žena kao prioritet EU-a."

Potom je pozvala svoje švedske kolege u Europskom parlamentu da ne glasaju za Dubravku Šuicu.

"Ovakva odluka upravo u trenutku pokretanja Zelenog sporazuma je skandalozna"

Posljednja strelica usmjerena na Hrvatsku kao predsjedatelja Vijećem EU-a pojavila se prije nekoliko dana u Svenska Dagbladetu, a odnosi se na problematiziranje INA-ina sponzorstva hrvatskim predsjedanje, Vijećem EU-a. I to baš u trenutku kad EU priprema Zeleni plan, kojim je previđeno da EU do 2050. godine postane klimatski neutralan.

"Hrvatska je sigurno očekivala da će proći nezapaženo odabirom relativno male nacionalne naftne kompanije za sponzora, ali ovakva odluka upravo u trenutku pokretanja Zelenog sporazuma je skandalozna. Prije svega, mi ne znamo što kompanije dobivaju zauzvrat za svoja sponzorstva. Mora postojati neka protuusluga", rekla je Vicky Cann iz antilobističke organizacije Corporate Europe Observatory sa sjedištem u Bruxellesu.

Slično razmišlja i Emily O'Reilly, europska pravobraniteljica, koja je za Svenska Dagbladet rekla kako "postoji rizik od tumačenja da će sponzori dobiti određeni utjecaj na politiku EU-a". Treba reći da su i druge članice imale sponzore tijekom svoga predsjedanja Vijećem EU-a, Švedska je imala Volvo i Teliu, Irsku je sponzorirao Audi, Rumunjsku Coca-Cola, a hrvatsku prethodnicu Finsku BMW.

"Svjesna klimatskih izazova, Republika Hrvatska itekako podržava 'Zelenu tranziciju' te aktivno sudjeluje u raspravama o glavnim inicijativama Europskog zelenog sporazuma. Za vrijeme EU2020HR, Hrvatska će poticati rasprave o tranziciji na resursno učinkovito, kružno i niskougljično gospodarstvo radi održive upotrebe resursa i dostizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine", stoji u odgovoru Ministarstva vanjskih i europskih poslova na kritike švedskih i drugih europskih medija.

"U Hrvatskoj svake godine nestane jedan manji grad"

U međuvremenu je Svenska Dagbladet objavio još jedan tekst o Hrvatskoj, ovaj put o demografskim gubicima i odseljavanju. Sukus teksta pod naslovom "Ovdje svake godine nestane jedan manji grad" je da "Hrvatska danas ima gotovo 15 posto manje stanovnika nego 1991. godine". Zanimljiv je i citat ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, koja je rekla kako Hrvatska "još uvijek ima škole za industrijsko društvo 20. stoljeća". Na to je autor teksta dodao: "Ona sanja o cirkulaciji mozgova umjesto odlaska mozgova."

Kao što vidimo, švedski su mediji ozbiljno shvatili apel hrvatske vlade (iako nije bio upućen njima) i fokusirali se na hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a, no Plenkovićevi si ministri time nisu prizvali pohvale i divljenje nego samo nove kritike i udarce, povrh onih koje svakodnevno trpe u hrvatskom javnom prostoru.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara