NEKOLIKO je švedskih znanstvenika 29. kolovoza u časopisu ScienceDirect objavilo rad pod naslovom "Analiza švedske politike oko covida-19" s namjerom da opišu i analiziraju švedski pristup borbi protiv pandemije. Mnoge su se zemlje oduševljavale, ali i kritizirale švedsku strategiju, koja se temelji na bliskom partnerstvu vlade i društva. Radi se o međusobnom povjerenju koje daje naglasak na odgovornost pojedinaca i ističe koliko se toga može postići dobrovoljnim mjerama i preporukama, pišu autori studije, među kojima su Andrius Kavaliuna s Karolinska Instituta, Isis Lindfelt sa Sveučilišta Uppsala te Pauline Ocaya iz Sveučilišne bolnice Umea.

Na početku dokumenta navode kako je glavna švedska intervencija u upravljanju krivuljom bolesti bila opća preporuka za dobru higijenu ruku, držanje fizičke distance prema drugima, suzdržavanje od velikih okupljanja i nepotrebnih putovanja. Osobama za koje se sumnja da imaju covid-19 preporučeno je da ostanu kod kuće i izbjegavaju socijalne kontakte. Osim toga, zabranjeni su posjeti domovima za starije osobe i javna okupljanja više od 50 osoba. Zbog toga zdravstveni sustav u Švedskoj nikad nije bio preopterećen, no relativno visoka smrtnost među starijima, kao i ranjivost nekih migrantskih skupina, ukazuju na nedostatke.

Dvije strategije - usporavanje i suzbijanje

"Nakon što je WHO 11. ožujka 2020. proglasio pandemiju covida-19, nacionalne vlade i cjelokupna društva, zdravstveni sustavi i socijalna skrb, našli su se na kušnji. Pokazalo se da su moguće dvije fundamentalne strategije u borbi protiv pandemije. Prva je ublažavanje, koja se fokusira na usporavanje, ali ne nužno i zaustavljanje epidemije, odnosno usmjerena je na reduciranje vrhunca potražnje za zdravstvenom zaštitom, istodobno štiteći rizične skupine od teških oblika infekcije.

Druga je suzbijanje, koja je usmjerena na zaustavljanje epidemije na malom broju slučajeva i trajnom održavanju takvog stanja. Obje strategije imaju svoje izazove. Kako su pokazala prijašnja istraživanja, učinkovitost bilo koje izolirane intervencije bit će ograničena, pa je za suzbijanje prijenosa bolesti potrebno kombinirati različite mjere", objasnili su.

Je li lockdown zaštitio starije?

Dalje pišu kako su se mnoge zemlje i mnogi mediji čudili švedskoj strategiji borbe protiv koronavirusa: osnovne škole i većina gospodarstva ostali su otvoreni, a policija nije zaustavljala prolaznike na ulici. "Ozbiljni kritičari ukazivali su da Švedska žrtvuje svoje starije građane kako bi brzo došla do imuniteta krda. Stopa smrtnosti u Švedskoj bila je veća nego u susjednim zemljama, Danskoj, Norveškoj i Finskoj, ali niža nego u Velikoj Britaniji, Španjolskoj i Belgiji", stoji u studiji.

Kako tvrde autori studije, postalo je jasno da strogi lockdown ne štiti starije i slabije osobe koje žive u domovima, odnosno upravo one koje je lockdown trebao zaštititi. Niti, navode dalje autori studije, lockdown smanjuje smrtnost od covida-19, što se, kako tvrde, može vidjeti usporedbom iskustva iz Velike Britanije s ostalim europskim zemljama.

Švedska strategija

"Švedska je poznata po tome da provodi drukčiji pristup prema pandemiji covida-19. Međutim, težnje su slične kao u drugim zemljama - smanjiti prijenos i izravnati krivulju.

Glavni ciljevi navedeni su u švedskom planu pripravnosti za pandemiju: smanjiti smrtnost stanovništva te smanjiti razne negativne posljedice po pojedince i društvo. Stoga su rasprave u Švedskoj usmjerene i na druge ciljeve, poput pružanja mogućnosti za tjelesnu aktivnosti, održavanja vitalnih društvenih funkcija i zadovoljavanja dječjih potreba. Ambicija je pronaći strategije koje smanjuju prijenos covida-19 i postići druge važne zdravstvene ciljeve", piše u studiji.

Strategija ZJZ, navode dalje, prije svega ima cilj zaštititi osobe starije od 70 godina i izbjeći preopterećenje sustava. ZJZ je 1. travnja objavio propise i opće savjete o svačijoj odgovornosti za sprječavanje širenja covida-19. Radi se o snažnim preporukama koje se odnose na higijenu ruku, fizičku distancu, ostajanje kod kuće u slučaju bolesti i izbjegavanje nepotrebnih putovanja. Preporuke također navode što poduzeća, javni prijevoz, sportski klubovi, udruge, pa čak i zatvori i migracijske službe mogu učiniti u borbi protiv covida-19.

U brojnim intervjuima, podsjećaju, predstavnici ZJZ-a naglašavali su da se provode samo one mjere za koje postoje dokazi da reduciraju transmisiju. U svjetlu ove strategije temeljene na dokazima, mnoge mjere koje se poduzimaju u drugim zemljama, na primjer zatvaranje granica, nemaju tu snagu i njihova učinkovitost može biti upitna. Stoga je još jedno jedinstveno obilježje švedskog pristupa da glavna odgovornost u upravljanju krizom leži na stručnjacima, a ne na političarima. Njima je prepušteno rješavanje ekonomskog aspekta epidemije, dakle nezaposlenosti i podrške poslovnom sektoru. Treba dodati i da su, unatoč tvrdnjama stranih medija i znanstvenika u Švedskoj i inozemstvu, dužnosnici ZJZ-a više puta negirali da je postizanje imuniteta krda dio švedske strategije.

Dijelove studije prenosimo niže u tekstu u cijelosti.

Higijena ruku - osnova mjera

"Često perite ruke", prva je preporuka ZJZ-a koja se ponavlja svakodnevno. Ova osnovna mjera ne samo da je od najveće važnosti za svakog pojedinaca, nego i za zdravstvo i socijalnu skrb. U nedavnom sustavnom pregledu uzroka prijenosa i kontrolnih mjera suzbijanja epidemije u dugotrajnim ustanovama, autori zaključuju da kršenje osnovnih postupaka kontrole infekcije, pranja ruku, dezinfekcije i čišćenja, može imati glavnu ulogu u širenju infekcije.

Higijenske rutine u Švedskoj obavezne su za sve pružatelje zdravstvenih usluga, a svake godine provode se nadzorne revizije kako bi se procijenili učinci. U zdravstvenom sektoru u odgovornosti regija, dakle primarnoj i bolničkoj skrbi, poštivanje svih aspekata higijenskih rutina poraslo je sa 60 posto 2010. na 82,7 posto 2020. godine. U ustanovama za skrb o starijima postotak je u istom razdoblju porastao s 40 na 59,2 posto. Ovi podaci pokazuju da je potrebno vrijeme da bi se postigao učinak i da je to bio značajan faktor rizika na početku pandemije covida-19.

Mekane mjere pogodne za "divergentnu" zemlju

I dok je veći dio svijeta bio pod nekim oblikom lockdowna, Švedska je primjenjivala mekane mjere protiv pandemije, uglavnom se oslanjajući na vrlo malo zakonodavne kontrole. Švedska je kulturološka divergencija povezana s naglaskom na sekularno-racionalne i individualne vrijednosti. Međutim, ne radi se o vrsti individualnost koja se obično povezuje s ovim izrazom, nego specifičnoj švedskoj individualnosti koja se može opisati kao "individualnost s društvenim ugovorom".

Strategija ima još jednu važnu kulturološku karakteristiku. Budući da je strategija široko prihvaćena u javnosti, većina Šveđana će ju slijediti s mješavinom motiva, od izbjegavanja konflikta s drugima ili izbjegavanja kritika da narušava društveni poredak. U nedavnom istraživanju pokazalo se da 87 posto švedske javnosti ima visoku razinu povjerenja prema istraživačima i stručnjacima koji javno govore o koronavirusu, što ukazuje na visoku vrijednost "stručnog utjecaja" na oblikovanje politika i strategija u pandemiji. Stanovništvo se uglavnom pridržavalo ovih smjernica, a stranci koji žive u Švedskoj često su komentirali da ovakav pristup ne bi funkcionirao u njihovim zemljama.

Pregled kvalitete i izvora podataka

Švedskim zdravstvenim sustavom upravlja se na tri razine. Nacionalna vlada odgovorna je za vođenje politike na nacionalnoj razini te zakonodavstvo i upravljanje agencijama, kao što su Zavod za javno zdravstvo (ZJZ) i Nacionalna uprava za zdravstvo i socijalnu skrb (Socialstyrelsen), koje su bile izravno uključene u borbu protiv pandemije. Na drugoj je razini 21 regija, odgovorna za upravljanje i financiranje zdravstvenih ustanova kao što su bolnice, a na trećoj 290 općina koje brinu o starijima i nemoćnima.

Vladine agencije su najvažniji alati za provođenje vladine politike. Ministarsko upravljanje u Švedskoj je zabranjeno, odnosno ministrima nije dopušteno intervenirati u svakodnevni rad agencija. Nacionalne agencije nemaju ovlasti nad regijama i općinama, osim ako postoji odluka parlamenta. Odlučivanje u zdravstvu uz visok stupanj autonomije leži na regionalnoj ili općinskoj razini, naravno unutar nacionalno definiranog zakonodavstva i politika. ZJZ ima sveukupnu odgovornost za zarazne bolesti, uključujući razvoj propisa te izdavanje preporuka i smjernica za učinkovito upravljanje zaraznim bolestima kao što je covid-19.

Duga tradicija nacionalnih registara

Švedski zdravstveni sustav financira se iz javnih izvora, većinom kroz poreze (85 posto), ali i participaciju pacijenata. Ukupno se 2018. godine 10,9 posto švedskog BDP-a usmjeravalo u zdravstvo.

Švedska ima dugu tradiciju nacionalnih registara, koji su rudnik zlata za istraživanje. Kroz registre je moguće pratiti pacijente tijekom cijelog života. Švedska je također jedna od rijetkih zemalja s jedinstvenim osobnim identifikacijskim brojem, koji omogućava povezivanje podataka iz različitih registara s konkretnom osobom. Brojne su studije zaključile da su podaci iz registara valjani i kvalitetni. Glavni izvori podataka o covidu-19 u Švedskoj su: Švedski zavod za javno zdravstvo, Nacionalna uprava za zdravstvo i socijalnu skrb, Švedski registar intenzivne skrbi i Središnji statistički ured. Neke podatke dostavlja i Uprava za civilnu zaštitu i pripravnost.

ZJZ prikuplja i objavljuje statistiku na svojoj web stranici. Najčešće korišteni pokazatelji prikazani su kroz grafikone i ažuriraju se svakog dana u 14:00. Svi podaci potječu iz laboratorijski potvrđenih slučajeva. Sve brojke se neprestano mijenjaju kako pristižu novi podaci. Neke informacije kasne, primjerice broj smrtnih slučajeva, pa podatke iz posljednjih nekoliko dana treba uzeti s rezervom (posebice tijekom praznika). Statistika preminulih osoba temelji se na podacima koji su dosad pristigli u ZJZ i pokazuju broj smrtnih slučajeva s potvrđenim covidom-19, bez obzira na uzrok smrti. Osobe koje imaju blage simptome nisu pozvane u zdravstvene ustanove i nema ih u statistici prijavljenih slučajeva. Strategija sveobuhvatnog testiranja upravo se razvija.

Svakog radnog dana tijekom proljeća u 14:00 i dvaput tjedno tijekom ljeta, ZJZ organizira konferencije za novinare, zajedno s predstavnicima drugih agencija i uprava. Na konferencijama se govori o situaciji u svijetu, u Švedskoj, posljednjim trendovima u incidenciji i smrtnosti, te kapacitetu jedinica za intenzivno liječenje. Često se to nadopunjuje opsežnijim analizama određenih pitanja, kao i mjera. Potom slijede pitanja novinara, a sve se izravno emitira na YouTubeu.

Nacionalna uprava za zdravstvo i socijalnu skrb prikuplja i objavljuje statistiku o broju smrtnih slučajeva kod kojih je covid-19 glavni uzrok smrti, prema smrtovnicama koje pristižu u upravu. Podaci ne pokazuju konačni broj umrlih, nego se ažuriraju kako pristižu nove smrtovnice. Liječnici šalju smrtovnice u roku od tri tjedna nakon smrti osobe. Podaci Nacionalne uprave za zdravstvo i socijalnu skrb neznatno se razlikuju od podataka koje ZJZ objavljuje na dnevnoj bazi. To ovisi o podrijetlu statistike. ZJZ izvještava samo o pokojnicima koji su imali laboratorijski potvrđeni covid-19 i umrli su u roku od 30 dana nakon pozitivnog testa. Podaci Nacionalne uprave za zdravstvo i socijalnu skrb pokazuju sve smrtne slučajeve u kojima je osnovni uzrok smrti covid-19, bez obzira je li dijagnoza laboratorijski potvrđena.

Švedski registar intenzivne skrbi prikuplja podatke o pacijentima s covidom-19 koji završe u jedinicama intenzivnog liječenja. Registar postoji već 15 godina i pokriva 95 posto jedinica intenzivnog liječenja u Švedskoj. Brzina prikupljanja podataka ovisi o lokalnim IT sustavima i postupcima izvješćivanja. Ovi podaci dostupni su javni i svakodnevno se ažuriraju.

Središnji statistički ured na svojoj web stranici objavljuje preliminarni broj umrlih po danu za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Podaci su dostupni prema dobnoj skupini i spolu, regijama, općinama, danu i tjednu. Prema preliminarnoj statistici, stopa smrtnosti u 21. tjednu (od 18. do 24. svibnja) bila je 14 posto iznad prosjeka 2015.-2019., od travnja je u padu i u lipnju se vratila na normalnu razinu.

Glavni indikatori

Do 13. kolovoza 2020. u Švedskoj je bilo 83.852 slučajeva covida-19 (830 na 100.000 stanovnika), 35.155 (42 posto) kod muškaraca i 48.697 kod žena (58 posto). Vrhunac je zabilježen krajem lipnja i odražava ekspanziju testiranja na sve koji imaju simptome covida-19. U svojim tjednim izvještajima ZJZ razdvaja blage od težih slučajeva, a blagi slučajevi predstavljaju većinu otkako će povećan broj testova.

Očite su i razlike kad se uzme u obzir regionalna distribucija, pa je tako regija Jönköping ukupno imala 1326 slučajeva na 100.000 stanovnika, a regija Skåne 294 slučaja. Nije zabilježen nijedan slučaj ponovne infekcije. Broj smrtnih slučajeva do 13. kolovoza bio je 5776 (57,1 na 100.000 stanovnika). Među njima je bilo 3136 muškaraca (55%) i 2613 žena (45%). Broj smrtnih slučajeva po danu postupno opada od sredine travnja i trenutačno s covidom-19 umire jedna osoba dnevno. Najviše smrtnih slučajeva dogodilo se u dobnoj skupini od 80 do 89 godina (2392 ili 41,5%). Nešto više od 89 posto umrlih bilo je starije od 70 godina, a samo 2,3 posto mlađe od 60 godina.

Vrijedi napomenuti slučaj regije Skåne na jugu Švedske, koja uključuje treći po veličini švedski grad Malmö, u kojoj je broj slučajeva, broj preminulih i broj pacijenata na intenzivnom liječenju bio relativno nizak, slično kao u Danskoj, koja je slijedila drukčiju strategiju. Stopa smrtnosti na 100.000 stanovnika u svibnju u Malmöu je bila 8, a na širem području Kopenhagena 16,9.

Ukupan broj pacijenata na jedinicama intenzivnog liječenja do 13. kolovoza bio je 2538. Među njima je bio 1851 muškarac (73%) i 687 žena (27%). Broj pacijenata na intenzivnom liječenju 13. kolovoza bio je 30 i svakodnevno se smanjuje od kraja travnja. Treba reći da se broj kreveta na odjelima intenzivnog liječenja značajno povećao tijekom pandemije. Prije pandemije Švedska je imala samo 5,8 kreveta na 100.000 stanovnika, što je jedna od najnižih stopa u Europi. U svibnju je bilo oko 10 kreveta na 100.000 stanovnika, odnosno 14. svibnja bilo ih je ukupno 1003, od kojih je 423 (33%) bilo slobodno. Trenutno je broj kreveta na jedinicama intenzivnog liječenja pao na predpandemijsku razinu, odnosno ima ih ukupno 527, od toga je zauzet 321 (30 za pacijente s covidom-19). Pokazalo se da zdravstveni sustav ni u kojem trenutku nije bio preopterećen i da je uvijek bilo mjesta na jedinicama za intenzivno liječenje.

Specifične analize

Praćenje rizičnih skupina s pretpostavljenim rizikom od ozbiljne bolesti ili smrti od covida-19 važno je kako bi se pomoglo ljudima s posebnim potrebama u smislu skrbi. Prema podacima ZJZ-a, među 5612 preminulih od covida-19, 2770 (49,4%) ih imalo je prethodne kardiovaskularne bolesti, 4395 (78,3%) povišeni krvni tlak, 1553 (27,7%) dijabetes i 787 (14%) respiratorne bolesti. Ukupno je 3242 (58,8%) umrlih imalo dvije ili više spomenutih popratnih bolesti, 1502 (26,8%) jednu, a 868 (15,5%) nijednu od spomenutih bolesti.

Poznato je da covid-19 ozbiljno utječe na domove za skrb i njegu, a Švedska nije iznimka. Među onima koji su umrli s covidom-19, 2623 osobe (46,7%) živjele su u posebnim uvjetima kao što su domovi za skrb, a 1417 osoba (25,3%) uživalo je određenu razinu pomoći i skrbi u vlastitom domu.

Telia Crowd Insights je usluga koja analizira anonimne i zajedničke podatke mobilne mreže prilagođene tako da predstavljaju cjelokupno stanovništvo Švedske. Moguće je sagledati ponašanja i obrasce kretanja. Kad se podaci za 6. tjedan (od 3. do 9. veljače) usporede s podacima za 19. tjedan (od 4. do 10. svibnja), vidi se da su se putovanja u Švedskoj smanjila za 16 posto. Kad se pogledaju tri glavne regije, broj dnevnih putovanja u navedenom je razdoblju smanjen je za 23 posto u Stockholmu, 18 posto u Västra Götalandu i 14 posto u Skåneu. Telia daje uvid i u slične podatke iz susjednih zemalja, u kojima se promet u 19. tjednu u odnosu na 6. tjedan smanjio za 13 posto u Danskoj, 12 posto u Norveškoj i 20 posto u Finskoj.

Regija Stockholm objavila je 28. travnja statistiku o broju zaraženih i preminulih prema općinama. Najveći kumulativni broj slučajeva na 10.000 stanovnika zabilježen je u području Rinkeby-Kista (74), a slijedi Spånga-Tensta (59). Prosječna stopa u regiji bila je 30. U spomenutim općinama bilo je i najviše preminulih, 12,9 i 10,4 na 10.000 stanovnika. Ove općine poznate su po velikom broju imigranata i većem postotku građana stranog podrijetla.

Predviđanja, modeliranje i druge studije

ZJZ redovito ažurira procjenu trenutačnog reprodukcijskog broja koji je 30. srpnja iznosio 0,87. ZJZ je 21. travnja objavio izvještaj u kojem se matematičkim modelom procjenjuje širenje covida-19 u Stockholmu od veljače do travnja 2020. Rezultati su pokazali da je dan s najvećim brojem zaraženih u Stockholmu bio 8. travnja, kad je u istom trenutku bilo 70.500 zaraženih. Sličan model Toma Brittona sa Sveučilišta u Stockholmu pokazao je da se vrhunac zaraze u Stockholmu može očekivati sredinom travnja i da će se infekcija početi smirivati u svibnju nakon što se zarazi jedna trećina populacije.

Novi Brittonov matematički model pokazuje da se imunitet krda može postići već nakon što se 40 posto stanovništva zarazi covidom-19, što je niža procjena nego u prethodnim istraživanjima. Imunitet krda postiže se kad u populaciji dovoljan broj ljudi preboli covid-19 i postane imun tako da se bolest prestane širiti čak i nakon ukidanja ograničenja. Ako se imunitet krda ne postigne prije ukidanja ograničenja, može se očekivati drugi val zaraze. Raniji izračuni predviđali su kako je potrebno da oko 60 posto populacije stekne imunitet da bi se postigao imunitet krda. Uz pomoć matematičkih modela, dva su istraživačka tima, neovisno jedan od drugom, zaključila da spomenuti postotak može biti značajno niži.

Vjerojatno najzanimljiviji izvještaj je onaj o procjeni stope smrtnosti koja za mlađe od 70 godina iznosi 0,1, a za starije 4,3. Izvještaj o demografskim faktorima pokazao je da srednja dob preminulih iznosi 84 godine. S obzirom na to da je očekivani životni vijek u Švedskoj trenutno 82 godine, treba istražiti potencijalno gubitak godina života u Švedskoj.

Isti izvještaj ukazuje i na veću incidenciju i smrtnost među osobama rođenima izvan Švedske (Turci u Švedskoj imaju četiri puta veće izglede da se zaraze od etničkih Šveđana). Osim toga, vozači taksija imaju 4,8 puta veći rizik od infekcije u usporedbi s drugim zanimanjima, dok školsko osoblje uopće nije u povećanom riziku.

ZJZ je analizirao kako bi zatvaranje škola u Švedskoj utjecalo na izostanak roditelja i skrbnika s radnih mjesta tijekom epidemije. Prema tom izvještaju, regijama bi bilo teško ispuniti svoje zadatke u pandemiji. U relativno povoljnim uvjetima, s posla bi izostalo 43.000 liječnika i medicinskih sestara ili 10 posto osoblja.

Gotovo 25 posto osoblja u bolnici Danderyd u okolici Stockholma koje je bilo u kontaktu s pacijentima s covidom-19 razvilo je protutijela ili T-stanice do početka ljeta. Prema preliminarnim rezultatima, mnoge osobe s blagim simptomima ili bez simptoma pokazuju takozvani T-stanični imunitet na novi koronavirus, čak i ako nisu pozitivne na test za protutijela.

Prema primarnoj istrazi Švedskoj palijativnog registra, mnogostruko je mirnije i sigurnije za starije i često bolesne osobe da ostanu u svome okruženju nego da se sele u druge ustanove. Registar je dosad dobio podatke za 700 osoba koje su umrle zbog covida-19 i pokazalo se da su posljednji dani ovih starijih ljudi bili mirniji nego onih koji su umrli u bolnicama.

Autori ove studije napomenuli su kako neće raspravljati o drugim studijama modeliranja i mogućim pogrešnim procjenama koje su se pojavljivale u medijima, poput one da će do svibnja u Švedskoj umrijeti 96.000 ljudi.

Planiranje mjera

Mjere za upravljanjem krivuljom uključivale su samo nekoliko zakonodavnih intervencija, poput ograničenja međunarodnih putovanja, javnih okupljanja i dodatnih mjera za restorane, barove, kafiće, školske menze, dostavu hrane i posjete domovima za starije. Glavna intervencija za upravljanje krivuljom bile su opće preporuke ZJZ-a u smislu higijene ruku (pranje sapunom) održavanja fizičke distance prema drugima (na otvorenim i zatvorenim prostorima i javnom prijevozu), suzdržavanja od velikih okupljanja (zabave, sprovodi, krštenja, svadbe...) i nepotrebnih putovanja. Osobama koje sumnjaju na zarazu covidom-19 preporučeno je da ostanu kod kuće i izbjegavaju socijalne kontakte. Traženje kontakata intenzivno se provodilo u početku pandemije, ali nakon što se pojavio prijenos kroz zajednicu, to je napušteno kao neizvedivo. Trenutno ZJZ preporučuje da pacijenti sami traže svoje kontakte.

Provedene mjere također se mogu okarakterizirati kao održive i podnošljive na dulje vrijeme, no mogu se revidirati ovisno o reakciji javnosti. Budući da se sve više govori o drugom valu, možda će se i fokus okrenuti na lokalne epidemije, te na pojedine sektore poput obrazovanja i prometa.

Važna mjera u sprječavanju širenja zaraze bila je privremena modifikacija naknade za bolovanje, uklanjanjem financijskog učinka po kompaniju i/ili zaposlenika koji odluči ostati kod kuće zbog sumnje na bolest. Osim toga, zaštita starijih i ugroženih osoba uključivala je i posebne preporuke starijima od 70 godina i osobama s rizičnim faktorima. Te preporuke uključuju ograničavanje socijalnih kontakata, izbjegavanje javnog prijevoza i odlaska u kupnju, apoteke i u gužve.

ZJZ je 17. travnja predstavio nacionalnu strategiju testiranja koja je predviđala povećanje broja testova s 50.000 na 150.000 tjedno. Iako su izdane preporuke za zatvaranje škola za odrasle i strukovnih škola, gimnazija i sveučilišta, odlučeno je da  predškolske ustanove i osnovne škole rade i dalje kako bi zdravstveni djelatnici ostali na radnim mjestima, a i zbog širih posljedica po gospodarstvo.

Da bi se ekonomija održala, vlada je ukupno u razne mjere, potpore kompanijama i određenim sektorima kao što su mediji, kultura i sport, investirala oko 3,8 posto BDP-a. Da bi se umanjile posljedice po poduzeća koja su imale privremeni pad poslovanja, uvedene su naknade za privremeno nezaposlene koje su kompanijama omogućavale da zadrže zaposlenike uz samo 30 posto troškova, dok je ostatak podmirivala vlada.

Doseg mjera u etničkim skupinama

Švedska je postala multikulturalno i multietničko društvo s oko 19,6 posto populacije koje je rođeno u inozemstvu ili povezano s drugim zemljama. Postoji mnoštvo studija koje ukazuju da su imigranti slabijeg zdravlja u usporedbi s rođenim Šveđanima, na što ukazuje i prekomjerna zastupljenost imigranata u statistikama o zdravstvenim problemima kao što su mentalno zdravlje, pretilost, stres, loše zdravlje zubi, određene vrste raka i niskog sudjelovanja u tjelesnim aktivnostima.

Nadalje, postoje studije koje su pokazale da se migranti susreću s mnoštvom izazova u procesu pristupa zdravstvenim uslugama. Postoji niz faktora koji utječu na zdravlje migranata u Švedskoj, a uključuju manjak kulturološki osjetljivih informacija o tome kako funkcionira zdravstveni sustav u Švedskoj te informacija o upravljanju bolestima i zdravljem. K tome, pokazalo se da su nezadovoljavajući susreti sa zdravstvenim djelatnicima glavni razlog zbog koji se migranti suzdržavaju od traženja zdravstvenih usluga. Slabo znanje švedskog jezika, zajedno s kulturološkim normama i uvjerenjima migranata, utječe na njihovu povezanost sa zdravstvenim sustavom i skrb o njihovu zdravlju.

Iz kulturološke perspektive, Šveđani općenito imaju vrlo visoku percepciju samodostatnosti i preuzimanja odgovornosti, pa svojim zdravstvenim problemima pristupaju s pozicije osobne odgovornosti, ne želeći biti teret ni svojim bližnjima, ni zdravstvenom sustavu. Ta kulturološka osobina ponešto se razlikuje od drugih kultura te velikih dijelova migrantske zajednice u kojoj se zdravstvenim djelatnicima izvan zajednice ne vjeruje kao stručnjacima.

Jedna od lekcija koja se može izvući iz ovih nezabilježenih vremena covida-19 u Švedskoj je način na koji su se vlada i donositelji odluka morali oslanjati na lidere migrantskih zajednica, religijske vođe i druge utjecajne osobe da bi došli do kulturološki osjetljivih informacija. Važno je napomenuti da se visoka stopa smrtnosti među migrantima ne može objasniti samo manjkom informacija o covidu-19, nego i o drugim faktorima kao što su skučeno stanovanje, loši zdravstveni uvjeti i životne okolnosti nekih migrantskih skupina.

Domovi za starije

Zbog prijavljenih problema s viškom smrtnosti u nekim domovima za starije, Inspektorat zdravstva i socijalne skrbi proveo je nadzor u 1045 stambenih jedinica za starije i otkrio da u otprilike 10 posto postoje ozbiljni nedostaci u rješavanju pandemije. Osoblje u domovima odlučuje kada treba kontaktirati liječnika, a većina konzultacija i procjena o stanju štićenika domova obično se obavlja telefonom. Tijekom pandemije bilo je slučajeva da su se općine opirale testiranju asimptomatskih pojedinaca. Na konferenciji za novinare 27. svibnja glavni ravnatelj inspektorata objavio je da se moglo dogoditi da liječnik nije propisno procijenio stanje pacijenta. Budući da je ta procjena prvi korak prema eventualnom prijemu u bolnicu, postoji veći rizik da te procjene nisu provedene na onima kojima je možda bila potrebna hospitalizacija.

Ekonomske i financijske fluktuacije

Preliminarni podaci pokazuju da je švedski BDP pao za 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal. Usporedba stope nezaposlenosti u ožujku i travnju 2020. godine u odnosu na isto razdoblje 2019. pokazuje da se nezaposlenost povećala za 52,9 posto, što je rezultiralo 10 posto većom nezaposlenošću nego u isto vrijeme lani. Osim toga, na privremenom odmoru bilo je 420.000 zaposlenika, što je povećanje od 65,1 posto. Takvi zaposlenici dobivali su neznatno manju plaću, a vlada je sudjelovala u izdacima za njihove plaće kad su u pitanju privremeni problemi zbog covida-19. Procjenjuje se da će ukupno biti oko 550.000 takvih zaposlenika, uz ukupne troškove oko 95 milijardi švedskih kruna (oko 9,5 milijardi eura).

Rasprava i implikacije

U situaciji kad perspektivu pandemije oblikuju mediji i politika, važno je u procjeni mjera napraviti korak unatrag kako bi se razmotrili ciljevi i ono što bi mogli biti važniji ciljevi. Prvo, tko su ranjive osobe, drugo, koga treba zaštititi zbog vitalnih funkcija (na primjer, zdravstveni djelatnici), te kakva je perspektiva za širu zajednicu.

Nakon toga slijedi razrada razloga za određene strategije u upravljanju krivuljom. Je li to bilo zadovoljavanje potražnje i kapaciteta, odnosno odgoda ili sprječavanje učinaka dok se ne pronađu trajna rješenja poput cjepiva? To treba staviti u ravnotežu s posljedicama po ekonomiju, opću dobrobit građana i druge zdravstvene aspekte. Zaštita starijih i ranjivih traži primarno drukčije akcije od onih za održavanjem krivulje i može odvući pažnju ako se jasno ne artikulira. Ozbiljnost i ranjivost onih koji će se neizbježno zaraziti odredit će adekvatnu strategiju liječenja, pri čemu prepoznavanje sposobnosti pacijenta da podnese zahtjevno intenzivno liječenje može dovesti do odluke da je za pacijenta korisnije primiti palijativnu skrb.

Ako se vratimo na pitanje medijskog izvještavanja, nastavljaju autori studije iz ScienceDirecta, jedno nedavno istraživanje jasno prikazuje pristranost i dezinformacije o Švedskoj i covidu-19, posebice kad su u pitanju popularni narativi: 1. U Švedskoj se živi normalno; 2. Švedska ima strategiju imuniteta krda; 3. Švedska ne slijedi savjete stručnjaka; 4. Švedska ne slijedi preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i 5. Švedski pristup je promašen.

Upravljanje krivuljom

Pridržavanje mekših smjernica redovito se procjenjuje anketama, koje pokazuju visok stupanj poštivanja mjera kao što su higijena i držanje fizičke distance, a nešto manje u izbjegavanju društvenih okupljanja izvan kuće. Iz perspektive upravljanja krivuljom kako se ne bi preopteretio zdravstveni sustav, mjere u Švedskoj bile su učinkovite, a kapaciteti jedinica za intenzivno liječenje ni u jednom trenutku nisu bili popunjeni. Kad se uspoređuju pojedine regije, Stockholm je prvi dosegnuo vrhunac i zato je bio zatečen, dok su ostale regije imale nekoliko tjedana za pripremu. Iako su u cijeloj Švedskoj u primjeni bile iste mjere, ishodi su bili drukčiji, pa tako Stockholm ima šest puta veću stopu smrtnosti od Skånea. Iako se nešto od toga može objasniti manje agresivnim početkom pandemije u Skåneu, to također sugerira da postoje i drugi značajni čimbenici.

U nedavnom sustavnom pregledu uloge djece u prijenosu bolesti, autori zaključuju da ova populacijska skupina nije pokretač pandemije, pa otvorene škole i vrtići vjerojatno neće utjecati na stopu smrtnosti kod starijih osoba. Nedavno je Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio izvještaj u kojem se ističe švedsko iskustvo i pozivaju sve zemlje da što prije ponovno otvore škole. Analiza norveškog Zavoda za statistiku ukazuje da su dnevni troškovi zatvaranja škola i vrtića u toj zemlji oko 1,7 milijardi kruna (oko 160 milijuna eura).

Zaštita starijih i ranjivih

Ograničenja u skrbi o starijima bila su poznata, a tijekom pandemije izašli su na vidjelo i drugi aspekti. Iako se u nekim slučajevima moglo učiniti više, to uglavnom predstavlja strukturne izazove koji zahtijevaju značajan rad i vrijeme i koji se vjerojatno neće riješiti za vrijeme pandemije. Pitanje je kako će se ovi nedostaci rješavati ubuduće.

Uz gore navedeno, multigeneracijska kućanstva s lošim socioekonomskim statusom ostala su u ranjivoj situaciji, jer su mlađe generacije radile na poslovima s većim rizikom od infekcije i nije bilo većih mogućnosti zaštite starijih i ranjivih u istom kućanstvu.

Neuspjeh u dosezanju etničkih skupina

Strategija i pristup oslanjali su se na odgovor specifičan za švedsku kulturu i zbog toga nisu uspjeli dosegnuti etničke skupine. Ovaj je izazov već prije uočen i razvijene su metoda prevladavanja, no te metode nisu primijenjene.

Upravljanje zaraženima

Pacijenti s teškim covidom-19 mogu biti iznimno iscrpljeni nakon hospitalizacije, posebice oni kojima je na jedinicama intenzivnog liječenja bio potreban respirator. Kod nekih od ovih kategorija pacijenata primijećeni su i neurološki i psihijatrijski poremećaji. Što to znači za pojedinca i za društvo (troškovi), još je rano za procjenu. Bit će potrebna dubinska analiza procjene donošenja odluka o razini liječenja (dom, bolnica, intenzivno liječenje) i za pojedince u staračkim domovima kod kojih je započela palijativa. Na temelju studija koje pokazuju da većina osoba s covidom-19 ima blage simptome, vjerojatno je da su se osobe s blagim ili umjernim simptomima u Švedskoj same izolirale nakon online ili telefonskog kontakta sa zdravstvenom službom 1177. Štoviše, podaci pokazuju da je samo malom dijelu hospitaliziranih pacijenata u Švedskoj zaista bilo potrebno intenzivno liječenje i da je smrtnost kod takvih pacijenata bila veća nego kod pacijenata na običnim bolničkim odjelima.

Zaključak

Švedska strategija borbe protiv pandemije može se opisati kao temeljena na dokazima i zasnovana na bliskom partnerstvu između vlade i društva, izgrađenog na međusobnom povjerenju i prepuštanja odgovornosti pojedincu. Ova strategija ističe da se mnogo toga može postići dobrovoljnim mjerama i preporukama. Švedski model prepoznala je i Svjetska zdravstvena organizacija i preporučila ga kao model za budućnost.

Zdravstveni sustav u zemlji ni u jednom trenutku nije bio preopterećen i stoga je moguće zaključiti da je izravnavanje krivulje bilo uspješno. Međutim, dosta se raspravljalo o relativno visokoj smrtnosti među starijima u usporedbi s nordijskim zemljama. Tek treba odgovoriti na pitanje ovisi li uspjeh strategije o razini ograničenja, ali već je očito da ta poveznica nije dosljedna. Sporadična povezanost represivnih mjera i smrtnosti uzima se zdravo za gotovo - što je tipičan epidemiološki fenomen - a mnoge druge faktore, primjerice gustoću naseljenosti, organizaciju zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, veličinu domaćinstva, udio ranjivih skupina i starijih u stanovništvu, način života, čimbenike rizika iz okoliša, turizam i navike putovanja, čak i sposobnost reorganiziranja radnih praksi, također treba uzeti u obzir da bi se dobila potpunija slika.

Neizbježno je da se pojavljuje sve više analiza u rasvjetljavanju zdravstvenih pitanja vezanih za pandemiju u smislu incidencije, hospitalizacije, rehabilitacije, smrtnosti, viška smrtnosti, očekivanog trajanja života i uzročnosti (umiranje s virusom i umiranje zbog virusa). Međutim, postoje i drugi faktori koje treba razmotriti prilikom osmišljavanja i procjene strategija, među kojima su poremećaji u zdravstvu i obrazovanju u zemljama koje su uvele lockdown (kojih u Švedskoj uglavnom nije bilo), rizici po mentalno zdravlje, nasilje, kriminalitet i kršenja ljudskih prava, kao i šire analize utjecaja na nezaposlenost, poduzeća i druge sektore, zaključuju autori studije iz ScienceDirecta.