MINIMALNE kvote za izgradnju pristupačnih stanova i novi zakon koji brani diskriminaciju po spolnoj orijentaciji dva su pitanja o kojima se danas na referendumima izjašnjavaju Švicarci.

Na prvom Švicarci odlučuju trebaju li neprofitne udruge izgraditi najmanje 10 posto novih stanova. Zurich, Ženeva i Bern tri su najskuplja europska grada, prema godišnjem rangiranju američke konzultantske tvrtke Mercer, ne samo zbog troškova stanovanja.

Što kažu ankete?

Švicarske lijeve stranke, sindikati i zastupnici stanoprimaca pokrenuli su referendum. Tvrde da je prosječna stanarina porasla oko 18 posto od 2005., tri puta brže od inflacije, zbog toga što su investitori usmjereni sve više na gradnju luksuznih stanova kako bi maksimalizirali dobit.

Ankete su pokazale da bi većina mogla podržati kvote za jeftinije stanove, iako se posljednjih dana pokazuje da su protivnici počeli osvajati podršku zbog strahova da bi takva mjera prekomjerno utjecala na tržište.

Što se tiče drugog referenduma, stvari su jasnije - postoji snažna potpora zabrani govora mržnje i diskriminacije na temelju spolne orijentacije. 

Novi švicarski zakon, koji zabranjuje diskriminaciju na osnovi spolne orijentacije, usvojen je potkraj 2018. u švicarskom parlamentu i uzburkao je konzervativne krugove, koji su, kritizirajući ga da uvodi "cenzuru", zatražili referendum.

Najbrojnija strana u švicarskom parlamentu, desna Švicarska narodna stranka, protivi se novom zakonu i tvrdi da su migranti donijeli mržnju prema drugim spolnim orijentacijama te da bi njihovo izbacivanje bila primjerenija mjera. 

Neki strahuju

Vlada uvjerava da će se i dalje moći izražavati kritička mišljenja i voditi rasprave, primjerice o istospolnim brakovima, o čemu će se uskoro raspravljati u parlamentu.

Kada je riječ o karikaturama i šalama, one ne bi trebale biti sankcionirane sve dok ne vrijeđaju ljudsko dostojanstvo.

Vlada također ističe da se širenjem opsega zakona omogućuje zaštita homoseksualne zajednice kao "skupine".

Neki, međutim, u LGBT krugovima strahuju da bi ih posebna zaštita mogla dodatno stigmatizirati.

Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da građani pretežito podržavaju širenje opsega zakona, ali razlika između pobornika i protivnika s vremenom se smanjila.