ŠVICARCI su u nedjelju na dva referenduma odlučno odbili povećanje pomoći farmerima, prihvativši time upozorenja vlade da bi te mjere povećale cijene hrane i štetile gospodarstvu, pokazuju projekcije televizije SRF.

Švicarci su izašli na dva referenduma o budućnosti prehrambene industrije nakon što su njihovi pobornici prikupili više od 100 tisuća potpisa, koliko je određeno zakonom o izravnoj demokraciji. 

Prvi referendum, koji je promicala Zelena stranka, poznat je kao Inicijativa o pravednoj prehrani i njime se pozivalo saveznu vladu da potiče ekološku i pravednu proizvodnju hrane koja u obzir uzima i dobrobit životinje, da detaljnije označava proizvode i donese mjere protiv bacanja hrane.

Glasači odbacili davanje pomoći sa 63 posto glasova

Glasači su prema projekcijama agencije gfs.bern odbacili taj prijedlog sa 63 posto protiv.

Drugim referendumom, pokrenutom na inicijativu poljoprivrednog sindikata Uniterre, tražio se radikalniji preustroj poljoprivrednog sektora, s većim fokusom na manja i obiteljska gospodarstva. 

Odbačen i drugi prijedlog

Predlagali su se zabrana genske tehnologije, donošenje mjera kojima bi se povećao broj zaposlenih u agrikulturi, određivanje pravednih cijena za sve proizvode i viših nameta na uvezenu hranu. I ovaj prijedlog je odbačen, sa 70 posto protiv. 

Ankete su u početku pokazivale veliku podršku referendumima, no ona je padala što se glasanje više približavalo i nakon što su u javnost izašli troškovi tih prijedloga. 

Ministar gospodarstva Johann Schneider-Amman prozvao ih je "opasnima" i upozorio da bi mogli potaknuti uvođenje carina i drugih mjera švicarskih trgovačkih partnera. 

Švicarska je većinski urbano društvo, no poljoprivreda je važan dio njezina kulturnog identiteta koji je, smatraju mnogi, ugrožen uvozom jeftine hrane koja ruši visoke švicarske standarde. 

Poljoprivreda danas čini oko 1 posto švicarskog gospodarstva, što je pad s 2 posto iz 1985. godine. 

Hrvatska za poticaje u poljoprivredi izdvaja milijarde kuna

Hrvatska svake godine za poticaje u poljoprivredi izdvaja milijarde kuna. Znanstvenik sa zagrebačkog Ekonomskog instituta dr. sc. Goran Buturac je tako, govoreći o hrvatskoj poljoprivredi u ožujku prošle godine na jednoj panel diskusiji, rekao kako "ne možemo govoriti da nam stvari štimaju ako je država od 2004. do 2015. dala 36 milijardi kuna potpora, a u tom razdoblju poljoprivredna proizvodnja pala je 27 %, dok je u EU rasla 7 %".