PROŠLA godina bila je najtoplija ikada zabilježena, oceani su kuhali, ledenjaci su se topili alarmantnom brzinom, a znanstvenici su se mučili da shvate točno zašto. Izvanrednu vrućinu potaknuo je niz čimbenika, uglavnom zagrijavanje planeta izgaranjem fosilnih goriva i prirodni klimatski obrazac El Niño. No, to samo po sebi ne objašnjava neuobičajeno brz porast temperature.

Nova studija, objavljena u četvrtak u časopisu Science, kaže da je identificirala kariku koja nedostaje - oblake. Prema studiji, val zagrijavanja bio je pojačan izostankom nisko ležećih oblaka nad oceanima, što može imati alarmantne implikacije na buduće zagrijavanje.

Planet je "potamnio"

Jednostavno rečeno, manje svijetlih i niskih oblaka znači da je planet "potamnio", što mu omogućuje da apsorbira više Sunčeve svjetlosti, rekla je Helge Gößling, autorica studije i klimatska fizičarka na Institutu Alfred Wegener u Njemačkoj.

Taj se fenomen naziva albedo i odnosi se na sposobnost površina da reflektiraju Sunčevu energiju natrag u svemir, piše CNN.

Zemljin albedo opada od 70-ih godina, dijelom zbog otapanja svijetlog snijega i morskog leda, otkrivajući tamnije kopno i vodu koji apsorbiraju više Sunčeve energije zagrijavajući planet. Niski oblaci također doprinose ovom efektu jer odbijaju Sunčevu svjetlost.

Rekordno niske razine albeda

Znanstvenici su pretražili satelitske podatke NASA-e, vremenske podatke i klimatske modele i otkrili da je opadanje niske naoblake smanjilo albedo na rekordno niske razine prošle godine. Područja sjevernog Atlantskog oceana iskusila su posebno značajan pad, pokazalo je istraživanje.

"Prošla se godina uklapa u desetljeće opadanja niske naoblake", rekla je Helge Gößling.

Ono što studija još ne može sa sigurnošću objasniti je zašto se to događa. "Ovo je tako složena stvar i tako ju je teško razjasniti", ističe Gößling.

Vjeruje da je to rezultat kombinacije čimbenika. Prvi je smanjenje onečišćenja u pomorskom prometu zbog propisa o štetnim emisijama sumpora u industriji. Iako je ovo bila pobjeda za ljudsko zdravlje, ova vrsta zagađenja također je pomogla u hlađenju planeta posvjetljivanjem oblaka.

Buduće projekcije mogle bi biti podcijenjene

Prirodne klimatske varijabilnosti, uključujući promjenjive prilike u oceanima, također su mogle pridonijeti. Ali Gößling ukazuje na treći, alarmantniji faktor: samo globalno zagrijavanje.

Niski oblaci obično uspijevaju u hladnoj i vlažnoj nižoj atmosferi. Kako se površina planeta zagrijava, to može uzrokovati njihovo stanjivanje ili potpuno raspršivanje, uspostavljajući kompliciranu povratnu spregu u kojoj niski oblaci nestaju zbog globalnog zatopljenja, a njihov nestanak potom potiče daljnje zagrijavanje.

Ako se to dogodi, buduće projekcije zagrijavanja mogle bi biti podcijenjene i trebali bismo očekivati ​​prilično intenzivno zagrijavanje u budućnosti, ističe Gößling.

"To doslovno određuje koliko se zagrijavanja sprema"

Mark Zalinka, atmosferski znanstvenik u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore, koji nije bio uključen u studiju, rekao je da činjenica da oblaci igraju ključnu ulogu ima smisla jer oni u biti djeluju kao Zemljina zaštita od Sunca. Male promjene u naoblaci mogu drastično promijeniti Zemljin albedo.

Oblaci se mogu činiti jednostavnima, ali beskrajno su složeni i znanstvenici su još daleko od otkrivanja njihova ponašanja. Oni su jedna od najvećih glavobolja u znanosti o klimi, smatra Gößling.

Ali ključno je otkriti kako će oblaci reagirati na globalno zagrijavanje, rekao je Zalinka: "To doslovno određuje koliko se zagrijavanja u budućnosti sprema."