Tekst: J.D.
Foto: Davor Pongračić (Cropix)

DOK JE ministar financija Ivan Šuker prošli tjedan uspio osigurati 1,5 milijardi dolara u obveznicama, olakšavši tako dio obaveza koje dospijevaju od siječnja, Europska banka za obnovu i razvoj upozorava na kreditnu stisku cijele istočne Europe, a Svjetska banka napominje kako Hrvatska mora nastaviti s fiskalnom konsolidacijom.

Pulok Chatterji, član Upravnog odbora Svjetske banke, u petak je u Zagrebu pozdravio Vladin plan za uvođenjem dugoročnog trogodišnjeg proračuna, ali je jednako tako upozorio na potrebu za fiskalnom konsolidacijom, posebno po pitanju javne potrošnje. Hrvatsko je gospodarstvo snažno izloženo vanjskim šokovima, zbog duga koji se penje do 90 posto BDP-a.

Daljnja opasnost od kreditne stiske

U međuvremenu, cijela je istočna Europa i dalje u opasnosti od velike kreditne stiske. Predsjednik EBRD-a Thomas Mirrow jučer je u razgovoru za njemačke medije ponovio kako je kriza u istočnoj Europi daleko od gotove, te kako će se institucija usredotočiti na ubrizgavanje likvidnosti u sustav.

Mirrow je rekao kako je, unatoč spašavanju banaka, sektor realnog gospodarstva istočne Europe i dalje jako ugrožen, a Svjetska banka si je kao cilj postavila sprečavanje vala nelikvidnosti poduzeća. "Cilj nam je osigurati dodatne kredite za poduzeća u istočnoj Europi", rekao je, te dodao kako će refinanciranje poduzeća u sljedeće dvije do tri godine biti ključni problem.

"Istočna Europa i dalje pati od strukturnog problema s kreditnom stiskom, jer sektor realnog gospodarstva ima značajne probleme. Ukoliko nam ne uspije dovoljno stabilizirati poduzeća, gospodarski oporavak regije je u opasnosti", dodao je Mirrow.

Značajni gubici

Istodobno, Svjetska banka je u novom polugodišnjem izvješću o regiji u koju je uključeno deset novih članica EU i Hrvatska prognozirala slab oporavak. Za Hrvatsku se očekuje pad BDP-a od oko pet posto u ovoj, i rast od oko 0,5 posto u sljedećoj godini. Napominje se i kako je usprkos znakovima o dosezanju najniže točke recesije još uvijek vrlo neizvjesno hoće li biti dodatnog rasta.

U izvješću se navodi kako je u proteklih pola godine glavni je uzrok pada aktivnosti oštar pad ulaganja, budući da su kompanije smanjivale proizvodne kapacitete zbog niske dostupnosti izvora financiranja i neizvjesne budućnosti, dok je glavni pokretač rasta u većini zemalja bila javna potrošnja, odnosno mjere koje su vlade poduzele kako bi ublažile krizu i potaknule rast.

Kreditni gubici u deset novih članica EU i u Hrvatskoj bit će "značajni, ali može se upravljati njima".