HRVATSKO gospodarstvo porast će u 2023. godini 0.8 posto, prognozirala je Svjetska banka, ponovo prepolovivši prognozu rasta u prvoj godini članstva u eurozoni, koja posustaje pod pritiskom problema u opskrbi energijom i skupljeg zaduživanja.

U listopadu je banka gotovo prepolovila procjenu rasta aktivnosti hrvatskom gospodarstvu u 2023., na 1.8 posto, istaknuvši visoku inflaciju koja je pritisnula realne plaće i vanjsku potražnju u ključnim trgovinskim partnerima, poput Njemačke. Sada očekuje rast aktivnosti u ovoj godini za 0.8 posto, pokazuju najnovije prognoze za svjetsko gospodarstvo. 

Iduća godina trebala bi donijeti snažno ubrzanje aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu, uz prognoziranu stopu rasta od 3.1 posto, za pola postotnog boda višu no što je SB očekivao u listopadu. Procjena rasta u 2022. blago je podignuta, sa 6.4 na 6.6 posto.

Zakočena eurozona 

Hrvatska je ove godine ušla u eurozonu i njezin BDP uključen je u BDP zone primjene zajedničke europske valute, koji bi se u ovoj godini trebao zadržati na prošlogodišnjoj razini, procjenjuju u SB-u. U lipnju su za eurozonu prognozirali 1.9-postotni rast aktivnosti.  

Gospodarstvo eurozone zakočit će u ovoj godini kontinuirani poremećaji u opskrbi energijom i snažnije zaoštravanje monetarne politike no što se očekivalo, procjenjuju i dodaju da će se gospodarstvo stabilizirati u drugoj polovini godine, nakon pada u prvih šest mjeseci.

U 2024. aktivnost na području primjene zajedničke europske valute trebala bi blago porasti, po stopi od 1.6 posto, prognoziraju, snizivši dosadašnju procjenu za 0.3 postotna boda. Inflacija bi trebala usporiti u uvjetima popuštanja napetosti na tržištima rada i pada cijena energije.

... i SAD

I američko gospodarstvo trebalo bi gotovo stagnirati u ovoj godini, uz prognoziranu stopu rasta od samo 0.5 posto. U lipnju prošle godine banka je prognozirala 2.4-postotni rast. U idućoj godini najveće svjetsko gospodarstvo trebalo bi porasti istim tempom kao i eurozona, procjenjuju, snizivši dosadašnju procjenu za 0.4 postotna boda.

Osjetno je snižena i ovogodišnja prognoza za kinesko gospodarstvo, gotovo za jedan postotni bod, na 4.3 posto. U idućoj bi godini azijski div trebao tek blago ubrzati, uz procijenjenu stopu rasta od 5.0 posto, više-manje u skladu s lipanjskim procjenama.

Naglašena slabost

U takvim bi uvjetima svjetsko gospodarstvo u ovoj godini trebalo porasti samo 1.7 posto, najslabije u gotovo tri desetljeća, procjenjuje Svjetska banka, gotovo prepolovivši dosadašnju procjenu.

Prognoza je snižena zbog sinkronog zaoštravanja monetarne politike kako bi se obuzdala jako visoka inflacija, pogoršanja financijske situacije i kontinuiranih poremećaja koje izaziva ruska invazija na Ukrajinu, ističu u SB-u.

SAD, eurozona i Kina prolaze kroz razdoblje naglašene slabosti, a posljedice se prelijevaju na gospodarstva u nastajanju i na ona u razvoju te pojačavaju nepovoljne trendove koji koče njihov rast, napominju.

U 2024. rast aktivnosti u svjetskom gospodarstvu trebao bi blago ubrzati, na 2.7 posto, procjenjuju.

Prelijevanje problema

Gospodarstvo u regiji Europe i središnje Azije (ECA), u koju Svjetska banka još uvijek svrstava i Hrvatsku, naglo je posustalo u 2022., a aktivnost bi trebala stagnirati i u novoj godini, odražavajući u prvom redu pad aktivnosti u Rusiji i duboku recesiju u Ukrajini u 2022.

U skupini članica EU u toj regiji najslabije bi u ovoj godini trebala porasti aktivnost u Mađarskoj i Poljskoj, za 0.5 odnosno 0.7 posto. Slijede Bugarska s prognoziranim rastom aktivnosti za 1.7 posto i Rumunjska, gdje bi po procjenama SB-a trebala porasti 2.6 posto.

Rusko gospodarstvo trebalo bi se u ovoj godini smanjiti za 3.3 posto, prognozira Svjetska banka, ublaživši dosadašnju procjenu pada za 0.4 postotna boda. U 2022. aktivnost se po novim izračunima smanjila 3.7 posto, za 1.2 postotna boda blaže no što su do sada procjenjivali.

Ukrajinsko gospodarstvo trebalo bi u ovoj godini porasti 3.3 posto, potvrdila je banka procjenu iz listopada. U 2022. aktivnost se zbog rata smanjila za 35 posto, također u skladu s dosadašnjim procjenama. 

Kada se isključe Rusija i Ukrajina, BDP bi u tranzicijskim gospodarstvima u regiji trebao porasti 2.1 posto u 2023., izračunali su u Svjetskoj banci.

Poremećaji u opskrbi Europe energijom, povezani s ruskom invazijom na Ukrajinu, i sinkrono zaoštravanje monetarne politike prigušili su gospodarsku aktivnost, utječući na gospodarstva u ECA-u izravno i neizravno, kroz prelijevanje problema iz eurozone, ističu u SB-u.