Zajednički program predstavlja dogovor ključnim elementima koji se tiču vanjske politike, obrane, reforme pravosuđa, imigracije i drugih unutrašnjih pitanja.

 

Prema prijedlogu programa, javlja Reuters, dvije stranke složne su oko politika koje predstavljaju kršenje pravila EU-a o fiskalnoj disciplini: smanjivanju poreza, povećanju socijalnih davanja za siromašne i odustajanju od nepopularne mirovinske reforme. Što se tiče vanjske politike, potvrđeno je članstvo u NATO pri čemu se SAD vidi kao saveznik, a Rusija kao ekonomski partner. U dokumentu se ističe i potreba za povećanjem ovlasti Europskog parlamenta, u pravosuđu nastojanje za odvajanjem sistema od političke sfere te predlaže formiranje novih ministarstava s osobe s invaliditetom i turizam te smanjenje broja zastupnika u donjem i gornjem parlamentu. 

 

Zabrinutost zbog novog smjera

No najviše zabrinutosti izaziva budući smjer politike prema migrantima i azilantima.

 

Naime, predloženi dokument sadržava planove o gradnji nekoliko zatočeničkih centara kako bi se ubrzala deportacija oko 500.000 ilegalnih imigranata, kao i reviziju misija za spašavanje imigranata nakon što dođu do talijanske obale. Plan sadrži i poziv za ponovno pregovaranje o Dublinskoj uredbi o tretmanu izbjeglica te zatvaranje “neregistriranih” kampova Roma.  

 

Što se pak džamija tiče, dokumentom se predviđa da se imami registriraju pri državi. Neregistrirane džamije bit će odmah zatvorene, a prijedlog za izgradnju novih i njihovo financiranje bit će podvrgnuto pomnom ispitivanju.

 

“Otvorene, transparentne džamije su sastavni dio urbanog, socijalnog i kulturnog tkiva”, rekao je za Observer Izzedin Elzir, firentinski imam i predsjednik Unije islamskih zajednica Italije pozivajući na poštovanje talijanskog Ustava, “koji govori o vjerskim slobodama koje oni nastoje ograničiti”.

Najtvrđa linija prema migrantima od rata

Dvije stranke, koje su osvojile preko 50 posto glasova, mogle bi stvoriti administraciju koja će imati najtvrđu liniju prema imigrantima u postratnoj talijanskoj povijesti, a pretpostavlja se da bi ovaj novi savez mogao biti najveći izazov za EU nakon Brexita.

 

Novi program podupire 94 posto članova Pokreta Pet zvjezdica koji su se o njemu izjasnili putem on line glasanja ovog petka, a dan je na uvid i članovima Lige diljem Italije prije nego što će biti podnesen predsjedniku države Sergiu Mattarelliju u ponedjeljak. Nakon toga treba proći dodatnu proceduru u oba parlamenta kako bi ga vlada mogla usvojiti.

 

Iako se još uvijek ne znaju tko će biti novi članovi, pretpostavlja se da bi Matteo Salvini mogao postati ministar vanjskih poslova, a Luigi di Maio vanjskih. Ne zna se ni tko će voditi vladu, iako se spominje nekoliko političara, ekonomista i akademika iz vladajućih partija. 

 

Pokret Pet zvjezdica uživa veću podršku od Lige, no Salvanijeva je podrška narasla od izbora. Ovaj četrdesetpetogodišnjak tijekom kampanje obećavao je da će učiniti “Italiju prvom”, a tijekom pregovora o koaliciji rekao je da će oni uspjeti samo ako se Ligi neometano omogući da slomi “biznis” ilegalne imigracije. 

 

Rješavanje delinkvenata

U videu objavljenom na Facebooku prošlog tjedna Salvini je poručio podržavateljima kako će riješiti zemlju delinkvenata.

 

Di Maio (31) nije se previše izjašnjavao o migrantima tijekom izbora, a s obzirom na to da prema anketama Pet zvjezdica još uvijek uživa potporu od 32 posto, čini se da su njihovi birači indiferentni prema koaliciji njihove stranke s političkom snagom, koja ne samo da je eksploatirala migrantsku krizu, već je i njihov predsjednik prije inzistirao na tome da s njima nikad ne bi koalirao. 
 

Glasače se čini se ne uznemiravaju ni zlobne poruke prema migrantima koje dolaze iz Lige, uključujući i izjavu Attilija Fontane, predsjednika Lombardije, koji je rekao da dolazak migranata prijeti brisanju “naše bijele rase”, kako podsjeća The Guardian navodeći slučajeve rasnih zločina u Italiji.

 

"Nasilje započinje riječima"

U veljači ove godine desničarski simpatizer ranio je šest migranata iz Afrike u rasno motiviranoj pucnjavi u Macerati. Dan nakon izbora, Idy Diene, ulični prodavač porijeklom iz Senegala, koji je u Italiji živio više od dva desetljeća, umro je nakon što je upucan šest puta na radnom mjestu u Firenci. Ubio ga je šezdesetpetogodišnji Roberto Pirrone koji je izjavio policiji kako je pokušao počiniti samoubojstvo, ali pošto nije imao hrabrosti da to učini, pucao je u prvu slučajnu metu. Kako je rasistički motiv isključen, senegalska zajednica je bila bijesna. Nadalje je otkriveno kako je pedesetčetverogodišnji Diene bio rođak Samb Modoua, kojeg je 2011. godine ubio pripadnik neofašističke grupe CasaPound, Gianluca Casseri kad je pucao na glavnu tržnicu u Firenci. Osim njega, ubio je još jednog te ranio dvojicu Senegalaca prije nego što je počinio samoubojstvo.
 

“Prijatelj me nazvao da mi kaže kako je Idy ubijen. Odmah sam se uplašio te sam se sjetio riječi izgovorenih tijekom izborne kampanje o migrantima – da smo lopovi, kriminalci i da uzimamo Talijanima posao. Nasilje započinje riječima”, rekao je za The Guardian Mamadou Sall, predsjednik Senegalske zajednice u Firenci, koji je talijanski državljanin zaposlen u tvornici plastike. “Da nema nas, ne bi se mogle isplaćivati mirovine”, kaže Sall. Neki od njegovih kolega glasale su za Ligu zbog obećanja o ranoj mirovini.  Zajednički dokument uključuje i opoziv mirovinske reforme iz 2011. godine koji je povećao dob odlaska u mirovinu. 

 

Oživljeni strahovi

“Rekli su mi da ne glasaju za Ligu jer su rasisti nego jer žele ići ranije u mirovinu. Ali su prevareni. Predloženo smanjenje poreza također se neće dogoditi – siromašniji će plaćati više, a bogati ništa”, kaže Sall.

 

Dvadesetosmogodišnji Adnan Husein koji je 2016. godine brodom došao iz Gane u Italiju kaže da mu je Dienovo ubojstvo oživjelo strahove koje je imao kod kuće. “Kažu da ne žele migrante, ali tijekom povijesti toliko je Talijana odlazilo, pogotovo u Ameriku jer su morali. Jasno mi je da i njima nije bilo lako. Neovisno o tome je li osoba bijela ili crna, svi smo jednaki, i svi se bojimo i nastojimo preživjeti”, rekao je za The Guardian Husein.