Tekst iz 1989. otkriva da je u Rijeci u veljači 1957. zabilježeno -15 stupnjeva
U suradnji s Yugopapirom donosimo tekst o klimi iz UNE 1989. godine autora Dragutina Čubrića
SRPANJ 1989: Na zvijezdi koja nas grije događaju se prave senzacije. Protuberance - vatreni snopovi ove godine dosežu visinu i do sto tisuća kilometara. Zemlja se sve više grije, a i mi joj u tome pomažemo. Svaki dan joj dodamo od 5 do 7 tisuća novih izvora topline. Dimne zavjese su sve gušće. Pa jesu li onda iznenađenja u klimi - neočekivana?
Amerikanci kažu - tri su stvari presudne za ugodan život: zdravlje, mir - i dobra služba za predviđanje vremena. Zbog tog za tu službu izdvajaju četiri milijarde dolara godišnje. Prema njima mi smo kap u oceanu, ali nas isto tako zanima dokle će ove kiše i hoće li konačno granuti sunce.
Wikipedia/Zoran Kurelić Rabko (Snijeg u Rijeci, 2010. godina)
Stvarno - što se zbiva kad zima više nije zima i kad ljeto stigne samo u kalendare?!
Na Jadranu je niz mjesta koja su imala povoljnije temperature u veljači nego u svibnju. Ili: u Rijeci je u veljači 1957. zabilježeno -15 stupnjeva, da bi u istom mjesecu ove godine bilo +14. Više od sto godina je minulo otkako se vodi evidencija, međutim, nešto ni približno slično nije zapisano!
U tradicionalno hladnom Oslu, za vrijeme ne tako davne utakmice Norveška - Jugoslavija, naši nogometaši su se naprosto topili. Bilo je +27 stupnjeva. U isto vrijeme u njihovoj domovini na jugu, odnosno kod nas, padao je snijeg čak i po nizinama u unutrašnjosti zemlje.
Počnimo, dakle, s temperaturom. Sunce svake godine šalje u svemir oko tri tisuće kvintilijuna kalorija topline. Međutim, sada ima jedan drugi razlog da ga povežemo s vremenskim prilikama na Zemlji, a to su protuberance - vatreni snopovi koji se vide za vrijeme pomračenja Sunca. One nastaju komešanjem i vrenjem Sunčeve materije, u najčudnijim oblicima i u ogromnim dimenzijama uzdižu se iznad njegove površine.
Oskudna priopćenja astronoma upozoravaju da je nedavna pojava protuberanci bila rekordna. Smatralo se da su maksimalne visine jedne protuberance 76.000 kilometara, ali ove najnovije dostižu i cijelih 100.000 kilometara!
Osim njih javile su se i izrazito brojne Sunčeve pjege, za koje se pretpostavlja da su krateri iz kojih suklja usijana Sunčeva materija. Nesumnjivo je da obje pojave utječu na promjene u našoj atmosferi, na atmosferske prilike na Zemlji.
Drugi, nezaobilazni faktor, mora su i oceani - inače veliki regulatori i stabilizatori temperature zemaljske kugle. Mogu primiti dosta sunčeve topline, a da ne postanu "vrući", a i otpustiti, a ne ostanu "hladni". Osim toga, ne smijemo zaboraviti da živimo u doba izvanrednog razvoja morskih mijena - plime i oseke.
Mijene se odvijaju pod utjecajem Mjeseca i Sunca. Na plimu veći utjecaj ima Zemljin satelit, jer je mnogo bliži, premda je 27 milijuna puta manji od Sunca. Mijene su tajanstvene po svom djelovanju, a veoma snažne po svom učinku.
Poruka jednog crva
Vjerovali ili ne, ali na to najslikovitije upućuje jedan mali crv bez mozga iz zaljeva sjeverne Bretanje, gdje su morske mijene među najvećima u svijetu. Zove se Convoluta roscoffensis, a živi u zajednici sa zelenom resinom hraneći se isključivo škrobom koji ona proizvodi. Da bi resina mogla obaviti fotosintezu (proces u kome živi organizmi uz pomoć sunca od jednostranih spojeva stvaraju sebi hranu), kad počne oseka, crv Convoluta se brzo diže iz vlažnog pijeska. Nekoliko sati, koliko traje niska voda, crv leži na suncu, a resina proizvodi škrob i šećer. Čim počne plima, crv se brzo vraća u pijesak da ga valovi ne odnesu u duboko more.
Kad biolog odluči proučavati crva, odnese u laboratorij čitavu zajednicu. Tamo nema plime i oseke, nema ni Mjeseca. Pa ipak, ovaj crv bez mozga, dva puta dnevno spušta se u pijesak. On i dalje osjeća u svakoj stanici svoga tijela puls morskih mijena!
Dugovječni švedski oceanograf i meteorolog Oto Peterson, poslije 70 godina proučavanja, ustvrdio je da postoji čvrsta veza između događaja u skrivenim dubinama oceana i aktivnosti Sunca, dodajući da se ciklus izmjeničnih promjena blage i oštre klime sasvim podudara sa dugoročnim periodima promjena u oceanima.
Najjača promjena klime osjeća se u onim zemljama gdje klima ovisi od morskih struja sjevernog Atlantika. Otuda dolaze i brojna "iznenađenja" u čitavoj sjevernoj Europi. Jer, osjetno je porasla ona grana Golfske struje koja prolazi kraj Svalbarda i donosi ogromne količine tople vode.
Od 1920. godine temperatura Sjevernog mora neprekidno raste. Za posljednjih dvadeset godina povećala se za 1.5 stupnjeva Celzijusa, što ima i te kakvog odraza na klimu cijelog planeta.
Zato u posljednjih dvadesetak godina i kažemo da živimo u "toplom" vremenu, da više čak ni zimski mjeseci nisu hladni kao nekad.
To su pojednostavljeno i popularno ispričane objektivne okolnosti. Ali ne zaboravimo i one druge - za koje smo sami krivi.
Proizvođači mraka
Naprimjer, 1950. godine cestama svijeta kretalo se 50 milijuna vozila, a dogodine će ih biti točno - pola milijarde! Suvišno je objašnjavati koliko zagađenja ona donose. Prema podacima Ujedinjenih naroda, na našem planetu je trenutačno aktivno 70 atomskih elektrana. Černobil je samo podsjetio na kakvoj bombi sjedimo.
Dalje: u odnosu na prije 40 godina proizvodnja u kemijskoj industriji se danas uvećala za milijun puta, a tendencija rasta nije zaustavljena.
Mala utjeha u tome je da će od iduće godine biti zabranjena upotreba plastičnih vrećica za nošenje živežnih namirnica u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, SR Njemačkoj, SAD-u i Kanadi, zemljama sa najjačom kemijskom industrijom.
Treba taj korak pozdraviti i prihvatiti, ali ne njime zamajavati oči kako je revolucionaran. U istoj toj Velikoj Britaniji, u Manchesteru, za vrijeme maglovitog i smogovitog dana građanin udahne toliku količinu industrijske prašine da, kad bi stavili česticu iza čestice, doprli do Mjeseca. Pazite - samo za jedan dan! Papirna vrećica mu tu već puno ne vrijedi!
Napokon, svaki novi dan na našem planetu donese između 5 i 7 tisuća novih izvora topline. Većinom u industriji.
Eto, i sami pucamo na sunce, a tražimo više vedrine!
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati