SPOR Europske unije i Velike Britanije postaje sve oštriji: predsjednik Savjeta EU Charles Michel je nedavno poslao otvoreno pismo Londonu u kojem ga optužuje za zabranu izvoza cjepiva. Britanska vlada je odmah zanijekala kako postoji takva zabrana, a premijer Johnson je i ogorčeno odbacio takve optužbe. Ali odnosi preko Kanala, već opterećeni pitanjem Sjeverne Irske nakon Brexita su postali još lošiji, piše Deutsche Welle.

London je ponosan što je već uspio cijepiti 23 milijuna svojih građana - gotovo trećinu stanovništva - i to je rekord u Europi. U Velikoj Britaniji, izgleda, ne nedostaje cjepiva, a tome je pridonijela i Europska unija. Jer makar joj nedostaje i za vlastito stanovništvo, objavljeno je kako je u Veliku Britaniju isporučeno 9 milijuna doza iz EU.

Između ostalog je koncern AstraZeneca izvijestio Bruxelles kako u EU može isporučiti tek 40% doza od onoga koliko je bilo dogovoreno. To cjepivo se proizvodi i u Velikoj Britaniji i očito je za koncern bila prva briga isporučiti cjepivo britanskom tržištu. Tako se i pojavila sumnja kako je izvoz "zabranjen".

Zabraniti izvoz se zapravo - može

Još od siječnja traje spor oko tih isporuka i Europska unija tvrdi kako su ugovori sklopljeni istovremeno s Velikom Britanijom. Ima li onda nekakvih posebnih dogovora tog, pretežito britanskog koncerna s vladom u Londonu?

Zastupnik u EP Peter Liese tvrdi kako AstraZeneca ne želi izvoziti doze cjepiva koje su proizvedene u Velikoj Britaniji. "Ako Europa isporučuje u čitav svijet, a svi drugi misle samo na sebe, onda to ne može funkcionirati", smatra eurozastupnik. Europska komisija je doista objavila kako je iz Europe od siječnja izvezeno 34 milijuna doza cjepiva u 31 zemlju svijeta. Istovremeno, u mnogim članicama Unije je već postao i politički problem tamošnjih vlada ozbiljno nezadovoljstvo građana što cijepljenje ide tako polagano, a to se uvijek tumači problemom s isporukom.

Liese zato traži potpunu zabranu izvoza cjepiva iz Europske unije: to je, u ovakvim okolnostima, čak i moguće po pravilima Svjetske trgovinske organizacije. "Doduše (europski proizvođač) BioNTech/Pfizer, čije se cjepivo naveliko izvozi, ispunjava i obaveze prema EU. Ali ta opcija (zabrane izvoza) se treba ozbiljno razmotriti. Najvažnije jest da je opravdana kritika na Europsku komisiju jer je prekasno pokrenula mehanizam nadzora izvoza."

Dozvoljen i Johnson & Johnson

Od četvrtka je Europska agencija za lijekove (EMA) odobrila upotrebu i cjepiva kompanije Johnson & Johnson, dakle to je već četvrto cjepivo dozvoljeno za ovdašnje tržište. Povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides u tome vidi važan korak prema tome da svi građani EU što prije budu u prilici dobiti sigurno i učinkovito cjepivo.

EK je naručila 200 milijuna doza tog cjepiva s opcijom za još 200 milijuna. Kako je priopćeno, prva pošiljka s 55 milijuna doza bi trebala stići do konca lipnja. Prednost tog preparata jest da ga je lako skladištiti i da je potrebno samo jedno cijepljenje.

No ima dvojbi, hoće li taj američki koncern isporučiti obećane količine. To cjepivo se isključivo proizvodi u SAD-u i tamo doista postoji zabrana izvoza. Drugim riječima, Johnson & Johnson bi prvo trebao opskrbiti domaće tržište i tek višak poslati u izvoz.

Je li cjepivo AstraZeneca opasno?

Danska, Norveška i Island su barem na neko vrijeme zaustavili cijepljenje preparatom AstraZeneca. Danski liječnici su utvrdili više slučajeva tromboze nakon cijepljenja tim sredstvom. Nadležne zdravstvene službe Danske su doduše oprezne u izjavama i izjavljuju kako "nisu sigurne" je li povišena koagulacija krvi povezana s cjepivom.

Određeni broj komplikacija se doista dogodio, ali se još pokušava utvrditi je li to posljedica cjepiva.

No korištenje tog preparata je tamo obustavljeno na dva tjedna, a Europska agencija za lijekove istražuje i jedan mogući smrtni slučaj u Danskoj. Ali u to nije siguran niti direktor danske zdravstvene službe Soren Brostroem: "Velik broj dokumenata potvrđuje kako je to cjepivo i sigurno i učinkovito." No dužnost njegove službe je provjeriti svake sumnje u teške popratne pojave, kako u Danskoj tako i u drugim državama EU.

Jer postoje još dva slučaja mogućih teških popratnih pojava nakon cijepljenja tim preparatom u Austriji. Tamo je jedna žena umrla od naglog gomilanja tromboze, a drugi pacijent je u bolnicu dospio s embolijom pluća. Europska služba je provjerila te slučajeve i tvrdi kako oni nisu povezani s cjepivom. Neprestance se provjerava i kvaliteta preparata, ali nije posve isključeno da je ipak došlo do greške. U međuvremenu je i Luksemburg obustavio korištenje tog preparata.

EU produžila nadzor izvoza

Europska komisija je objavila kako će produžiti nadzor izvoza cjepiva protiv korone do konca lipnja. Nadzor je uveden koncem siječnja kad je počeo spor s Velikom Britanijom oko preparata AstraZenece. No Bruxelles upozorava kako samo želi imati uvid u to koliko doza se izvozi iz EU i kako to nije zabrana izvoza.

No, prošlog tjedna je Italija zabranila izvoz 250.000 doza cjepiva AstraZenece u Australiju. Premijer Draghi je obrazložio zabranu tvrdnjom kako je u Italiji stanje kritično, a farmaceutski koncerni presporo isporučuju doze cjepiva, piše Deutsche Welle.