Teškim oružjem napadnuta su dva tankera kod Irana. Jesmo li na rubu novog rata?

Teškim oružjem napadnuta su dva tankera kod Irana. Jesmo li na rubu novog rata?
Foto: EPA

DVA tankera, norveškog i japanskog vlasnika, napadnuti su danas u Omanskom zaljevu, u neposrednoj blizini obale Irana i strateški važnog Hormuškog tjesnaca kojim se ulazi u Perzijski zaljev. 

Tvrtka koja je unajmila jedan od tankera javila je kako sumnja na napad torpedom, dok vlasnik drugog tankera navodi da je taj brod napadnut dvaput, i to "nekom vrstom granate". Pomorski broker upućen u incident izjavio je pak da se možda radilo o magnetskoj mini, prenosi Reuters.

Informacije su u svakom slučaju i dalje prilično nejasne i proturječne. Iran je izjavio da je spasio 44 člana posade s dvaju brodova nakon "nesreće" te da su prebačeni na iranski otok Jask. Iran je također izrazio "zabrinutost" zbog "sumnjivih" incidenata s tankerima koji su bili "pogođeni", ali nije precizirao tko ih je pogodio, prenosi AFP. Jask se nalazi 20 kilometara od obale Irana.

Iranski ministar vanjskih poslova Džavad Zarif izrazio je skepsu oko vijesti o incidentu, tvrdeći kako "sumnjivo nije dovoljna riječ za ono što se vjerojatno dogodilo jutros". Neovisno o iskrenosti sumnji iranskog ministra, zaista je čudna okolnost da je do napada došlo baš dok je japanski premijer Shinzo Abe u posjetu Iranu - a jedan od napadnutih tankera je u japanskom vlasništvu.

Japanski premijer jučer upozoravao na slučajni sukob, danas napadnut japanski tanker

Štoviše, Abe je još jučer, nakon sastanka s iranskim predsjednikom Hasanom Ruhanijem, upozorio da  bi "slučajni sukob" mogao biti izazvan usred povišenih američko-iranskih tenzija i da se takvo nešto mora izbjeći. Danas, nažalost, njegove riječi zvuče gotovo proročanski. 

Rohani je pak rekao kako je "sigurnost od visoke važnosti za Iran u osjetljivoj regiji Perzijskog zaljeva, na Bliskom istoku, u Aziji i cijelom svijetu".

S druge strane, SAD je već optužio Iran za napad. 

"Procjena američke vlade da je Iran odgovoran za napad temelji se na informacijama dobivenima od naših tajnih službi, zatim informacijama o oružju koje je korišteno u napadu, te razini stručnosti koja je potrebna da bi se takav napad izvršio. Također, našu procjenu o iranskoj odgovornosti temeljimo na svemu što znamo o nedavnim iranskim napadima te činjenici da niti jedna skupina koja djeluje u tom području nema resusre niti znanja za takvo sofisticirano djelovanje", rekao je večeras američki državni tajnik Mike Pompeo, prenosi CNN.

Ranije danas, dužnosnik američkog ministarstva obrane odbacio je tvrdnje Iranaca da su spasili članove posade napadnutih tankera kao "očigledno lažne" te naveo da je američki brod USS Bainbridge spasio 21 člana posade s jednog od tankera. Što se tiče posade drugog broda, oni, prema američkim dužnosnicima, nisu imali izbora hoće li se ukrcati na iranski brod ili ne.

Prema posljednjim izvještajima, posada Front Altaira još uvijek se nalazi u iranskim rukama, navodno je na putu za iransku luku Bandar Abas i ustvari nije jasno je li slobodna ili zatočena. 

Isti dužnosnik izjavio je za CBS kako je "vrlo vjerojatno da je Iran uzrokovao ove napade". Dodao je da američke vlasti vjeruju kako će uspjeti prikupiti dovoljno materijalnih dokaza da otkriju izvor napada. Odgovor SAD-a ovisit će o tome hoće li dokazi povezati napad s Iranom, kao i o stavu zaljevskih zemalja s kojima je SAD u savezu, pojasnio je. Pompeo pak u svojoj izjavi pak nije ponudio konkretne dokaze. 

A stav zaljevskih saveznika SAD-a već je naznačio glavni tajnik Arapske lige koji je, kako prenosi saudijska Al Arabiya, pozvao Vijeće sigurnosti UN-a da poduzme akciju u vezi incidenta u Omanskom zaljevu. Usto je upozorio da neke regionalne sile "žele zapaliti regiju". 

Prije mjesec dana napadnuta četiri tankera, ali današnji napadi su puno snažniji

Samo mjesec dana ranije četiri tankera napadnuta su gotovo na istoj lokaciji, također u Omanskom zaljevu, između Omana i Irana.

Ti su tajanstveni napadi zaoštrili već postojeće tenzije u regiji, primarno između Irana i SAD-a, Saudijske Arabije te Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). UAE je, zajedno sa Saudijskom Arabijom i Norveškom, proveo istragu i prošlog tjedna predao izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a u kojem zaključuje da se radilo o sofisticiranom napadu od strane "državnog aktera". 

Konkretno, kako se navodi u izvještaju, radilo se o podvodnim minama koje su postavili vojni ronioci. Međutim, UAE tada nije imenovao ni jednu zemlju kao krivca za napad.

S druge strane, američka vojska optužila je Iransku revolucionarnu gardu (IRGC) da stoji iza tog napada. Iran je to, naravno, odlučno demantirao. I tada su iranski dužnosnici dramatično upozoravali da SAD priprema napad na Iran na temelju "lažnih obavještajnih podataka", baš kao u slučaju invazije na Irak 2003. 

>> Misli li Trump stvarno napasti Iran? Pitali smo vojnog analitičara

SAD je samo nekoliko dana prije tih napada poslao svoj nosač aviona USS Abraham Lincoln, zajedno s pratećom borbenom grupom, u Perzijski zaljev, strateške bombardere B-52 Stratofortress u svoju zračnu bazu Al Udeid u Kataru, kao i obrambeni raketni sustav Patriot u regiju. Ovaj pomalo prijeteći vojni manevar Pentagon je predstavio kao odgovor na obavještajna saznanja kako Iran priprema napade, izravno ili preko svojih posrednika u regiji, na vojne i komercijalne mete SAD-a i njihovih saveznika.

Koliko znamo, riječ je o prebacivanju projektila na brodovima, ali i premještanju paravojnih proiranskih snaga u regiji. Osim toga, kako je Guardian izvijestio u svibnju pozivajući se na više obavještajne izvore, iranski general Kasem Sulejmani, zapovjednik moćne postrojbe Kuds u sklopu Iranske revolucionarne garde, sastao se u Bagdadu sa savezničkim zapovjednicima paravojnih postrojbi i naredio im da se "pripreme za posrednički rat" (eng. proxy war). 

Ako se promet kroz Hormuški tjesnac prekine, svjetska opskrba naftom je u opasnosti

U svakom slučaju, novi napadi na pomorskoj ruti koja vodi kroz Hormuški tjesnac i Perzijski zaljev alarmantan su razvoj događaja jer njome prolazi petina globalne opskrbe naftom i čak trećina opskrbe naftom pomorskim putevima. Ne samo što se više ne radi o jednokratnom incidentu već su i današnji napadi daleko snažniji, uz požar koji je izbio na jednom od brodova i posadi koju se moralo spašavati.

Prve reakcije već su uslijedile - cijena nafte skočila je više od 4% na globalnom tržištu, a dvije tvrtke vlasnici tankera, DHT Holdings i Heidmar, otkazali su nove ugovore za rute kroz Hormuški tjesnac, kako prenosi Guardian. A to bi mogao biti tek početak. Teško je naglasiti koliko će trgovina naftom biti destabilizirana, a cijena nafte skočiti ako se i drugi prijevoznici povedu za njihovim primjerom i odustanu od rute kroz Hormuški tjesnac kao preopasne. A ne treba posebno napominjati da čitavo svjetsko gospodarstvo, unatoč impresivnom rastu obnovljivih izvora energije, i dalje čvrsto počiva na "crnom zlatu".

Situacija je još alarmantnija ako se uzme u obzir da su u srijedu, samo nekoliko sati prije Abeovog upozorenja o "slučajnom sukobu", jemenski pobunjenici Hutiji napali saudijski aerodrom i ozlijedili 26 ljudi. I dok SAD i Saudijska Arabija optužuju Iran da pruža oružanu podršku Hutijima i koristi ih kao posrednika u sukobu sa Saudijcima u Jemenu, Iran inzistira da im pruža samo "moralnu" podršku. Prošlog mjeseca napadnut je i saudijski naftovod, za što Iran također poriče odgovornost.

Napadači igraju vrlo opasnu igru

Iran, ukratko, poriče sve optužbe na svoj račun, no u isto se vrijeme ne ustručava prijetnji Americi i njenim saveznicima, poput nedavne izjave visokog vojnog dužnosnika da imaju "tajno oružje" kojim mogu potopiti čitavu američku flotu. Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, izjavio je pak da Iran, unatoč američkim optužbama, ne pokušava stvoriti nuklearno oružje, ali da "Amerika ne bi moga napraviti ništa" čak i da Iran to zaista radi. 

 

>> Je li ovo čovjek koji će odvesti SAD u rat s Iranom?

Naravno, prijetnji ne nedostaje ni s druge strane. Američki predsjednik Donald Trump odbacio je ostavštinu svog prethodnika Baracka Obame i demonstrativno povukao zemlju iz teško ispregovaranog nuklearnog sporazuma s Iranom. Uveo je nove sankcije Iranu, a od prošlog mjeseca i zemljama saveznicama koje i dalje trguju s Iranom. Na pitanje može li doći do vojnog sukoba, Trump je prošlog mjeseca odgovorio u svom dvosmislenom stilu: "Pretpostavljam da to možete uvijek reći, zar ne? Ne želim reći ne, ali nadam se da se to neće dogoditi."

Ostaje vidjeti što će reći ovog puta. Teško je vjerovati da SAD, s obzriom da je zaključio da Iran stoji iza napada, neće reagirati na neki način. Prošlog se mjeseca činilo da ni Saudijci ni Amerikanci, unatoč svemu, nemaju apetita za rat s Iranom. No situacija se, kako vidimo, dramatično promijenila, a šanse za dogovor između Teherana i Washingtona i smirivanje napetosti u regiji sve su manje. Raznih teorija zavjere o lažiranom napadu i izlici za rat protiv Irana sigurno neće nedostajati. No ako zaista stoji iza napada - što je u najmanju ruku plauzibilno - onda Iran igra zaista opasnu igru u testiranju odlučnosti svojih protivnika.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara