Tko je zapravo Viktor Orban, Sorosev stipendist koji mrzi migrante?

Tko je zapravo Viktor Orban, Sorosev stipendist koji mrzi migrante?
EPA

MAĐARSKI premijer Viktor Orban danas dolazi u službeni posjet Zagrebu, i to prvi put nakon čak sedam godina. To, između ostaloga, svjedoči o tome da Hrvatska i susjedna Mađarska nemaju baš najbolje odnose, što i nije čudno ako se sjetimo stalnih prijepora između dvije zemlje oko upravljanja Inom te činjenice da Hrvatska nikada nije uspjela isposlovati izručenje Orbanovog intimusa i šefa MOL-a Zsolta Hernadija.

Orban stiže u Hrvatsku na sastanak na vrhu Srednjoeuropske inicijative, a susrest će se bilateralno i s premijerom Andrejem Plenkovićem, a potom i predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

Stoga vrijedi podsjetiti na to tko je Viktor Orban i kako je postao enfant terrible europske politike, odnosno, kako je nekadašnji uvjereni liberal i stipendist Georgea Sorosa postao zakleti branitelj kršćanskih vrijednosti i autoritarni lider koji duboko prezire liberalnu demokraciju, njene vrijednosti i institucije.

Sorosev stipendist

Viktor Orban rođen je 1963. godine u ruralnoj obitelji srednje klase, a u Budimpešti je 1987. završio pravo. Pad komunizma je dočekao kao ambiciozni liberalni aktivist te je 1990. postao Sorosev stipendist, a iste je godine prvi put izabran kao zastupnik u mađarski parlament. No trenutak njegova političkog rođenja u javnom smislu dogodio se 1989., kada je održao vatreni govor u povodu ponovnog pokopa mađarskog komunističkog lidera Imre Nagya, koji je bio na čelu mađarske pobune protiv SSSR-a 1956. koju je Moskva ugušila u krvi. 

Orbanova stranka Fidesz započela je svoj politički život kao izrazito liberalna, no kada je on preuzeo upravljanje strankom 1993., Fidesz se pozicionirao kao konzervativna stranka desnog centra. Upućeni tumače da je to isprva bio oportunistički potez mladog i ambicioznog političara, koji je prepoznao kakve ponude manjka na mađarskom političkom tržištu, no u međuvremenu je postalo jasno da je Orban itekako povjerovao u vlastitu demagogiju. Selidba Fidesza na desni centar izazvala je raskol u stranci, koja je na parlamentarnim izborima 1994. jedva prešla izborni prag od pet posto.

Promašeni prvi mandat na čelu vlade

Orban je prvi put postao premijer Mađarske 1998. godine zahvaljujući koalicijskoj vladi te je odradio cijeli četverogodišnji mandat, u kojemu zapravo nije postigao ništa vrijedno pamćenja. No Orbana je prvo iskustvo vlasti uvjerilo kako strukture starog režima i ljudskopravaški aktivisti te liberalni i lijevi intelektualci i mediji koordinirano rade protiv njega pa je tada donio odluku da svoju drugu priliku na vlasti neće propustiti za provođenje temeljitijih kadrovskih čistki i dovođenje poslušnog kadra na sve ključne pozicije u državi. Ogorčenje zbog gubitka vlasti 2002. godine ga je usmjerilo na autoritarni put na kojem se danas osjeća više nego ugodno.

Novu priliku da upravlja Mađarskom Orban je dobio zahvaljujući svjetskoj ekonomskoj krizi 2008., koja je razotkrila da je nominalno socijaldemokratska, a u praksi ekonomski neoliberalna vlada premijera Ferenca Gyurczanyja državu dovela na rub bankrota. U javnosti su se pojavile i kompromitirajuće snimke Gyurczanyja na kojima doslovno govori da laže narodu te je time izgubio svaku političku podršku. Mađarska je upala u veliku ekonomsku krizu - zanimljivo, krediti u švicarskim francima su i ondje bili iznimno aktualna tema - a Orban se ponudio kao spasitelj države. Fidesz je na izborima 2010. dobio 52 posto glasova, što se u mađarskom izbornom sustavu pretvorilo u dvotrećinsku većinu u parlamentu, te je Orban krenuo u mijenjanje ustava što je de facto rezultiralo time da je Mađarska prestala biti liberalna demokracija i postala ovo što je danas - članica Europske unije koja ima više zajedničkog s Putinovom Rusijom i Erdoganovom Turskom nego s Njemačkom, Francuskom ili Nizozemskom.

Sve pozicije u javnom sektoru popunili su kadrovi Fidesza

Orban je nizom odlučnih poteza uspio ekonomski stabilizirati Mađarsku, što mu je donijelo veliki kredit kod glasača, no ubrzo je počeo razvijati novi sustav vlasti, u kojem je počela cvjetati korupcija i čime su građani postali ekonomski ovisni o Fideszu, koji je preuzeo kontrolu nad svim institucijama države. Orban i Fidesz su svoje ljude postavili na čelo javnih medija, kulturnih institucija - nedavno je tako ekspresno uklonjen balet “Billy Elliott” sa scene u Budimpešti jer se netko od vladajućih požalio da je previše gej - te u sudstvu, državnim kompanijama i na drugim mjestima. U današnjoj Mađarskoj se bez stranačke iskaznice Fidesza ili bliskosti Orbanu ne može zauzeti nijedna vodeća pozicija u javnom sektoru.

Orban je svoje ekonomske poteze opisao kao “neortodoksnu gospodarsku politiku”, hvaleći se time kako je njegova vlada od 2010. smanjila poreze, kao i cijenu struje, plina i stanovanja, stvorila stotine tisuća novih radnih mjesta i uvela doplatke za obitelji i djecu. No istovremeno su u Mađarskoj demontirane strukture socijalne države, značajno je povećan jaz između bogatih i siromašnih te je velik dio Mađara pretvoren u ekonomske robove koji ovise o milosti premijera i njegove stranke.

Kako je Orban siromašne Mađare pretvorio u svoje kmetove

To su ključni zaključci iz knjige “Mađarska socijalna politika 1990.-2015.” poznate sociologinje Zsuzu Ferge, koja vodi program istraživanja dječjeg siromaštva u mađarskoj Akademiji znanosti. Ferge je nesumnjivo jedna od najvećih stručnjakinja za područje socijalne politike i siromaštva u Mađarskoj te upozorava da je za transfer novca od siromašnih prema bogatim Mađarima bila ključna Orbanova porezna reforma iz 2013. godine, kada je uveden jedinstveni porez na dohodak od 16 posto, koji je dvije godine kasnije smanjen na 15 posto. “To je 10 posto najbogatijih Mađara ostavilo 1,6 milijardi eura, dok je većini koja ima mnogo manje prihode oduzelo 650 eura godišnje”, objasnila je sociologinja Ferge u nedavnom intervjuu za Der Spiegel, dodavši da su ujedno “socijalna izdavanja svedena na minimum te povezana sa strogim pravilima i radnom obavezom za primatelje socijalne pomoći”. 

Primatelji socijalne pomoći u Mađarskoj obavezni su raditi u “komunalnim radnim programima”, u koje je u međuvremenu uključeno 230 tisuća ljudi, koji čine 5,2 posto svih zaposlenih u Mađarskoj. Prema zakonu moraju raditi i daleko od svojeg mjesta prebivališta, a za to su plaćeni u prosjeku 120 eura mjesečno, koje dobivaju uz 100 eura socijalne pomoći. Riječ je često o teškim fizičkim poslovima u poljoprivredi i građevinarstvu.

I dok je dio građana pretvorio u ekonomski ovisne ljude o sebi i Fideszu te dok stotine tisuća mladih Mađara odlaze iz Mađarske, Orbanova vlast se jako isplatila njegovoj obitelji i prijateljima. 

Bogaćenje Orbanovih prijatelja i obitelji

Primjerice, Lorinc Meszaros trenutno je jedan od dvadeset najbogatijih ljudi u Mađarskoj, a prije nekoliko godina vodio je tvrtku za montiranje grijanja na rubu bankrota. No tada je na vlast došao njegov bivši školski kolega Viktor Orban i tako je krenuo vrtoglav uspon Meszaresa, koji danas posjeduje lanac hotela i profitabilnu građevinsku tvrtku koja je izgradila posve nepotrebnu i neprometnu prugu što vodi do sela u kojem Orban ima ljetnikovac. Meszaros javno kaže da na svojem poslovnom uspjehu može zahvaliti ''dragom Bogu i Viktoru Orbanu''. 

Preostali neovisni mediji su objavili snimku Orbanova šefa kabineta Antala Rogana, koji dogovara namještanje natječaja za izgradnju nuklearne elektrane s jednim kontroverznim odvjetnikom. Rogan je prethodno tvrdio da se taj sastanak uopće nije dogodio, a nakon što je dokazano da je lagao, ništa mu se nije dogodilo i smatra ga se i dalje trećim najmoćnijim čovjekom Mađarske.

Tu je još i muljaža s novcem europskih fondova u koju je uključen Orbanov zet Istvan Tiborcz. Njegova tvrtka je prije Orbanova povratka na vlast godišnje imala profit od 10 tisuća eura, ali je 2014. i 2015. dobila od države, tj. od lokalnih vlasti u mjestima kojima vlada Fidesz, ugovore vrijedne 65 milijuna eura za ugradnju LED-rasvjete. Cijela stvar je završila tako da to istražuje antikorupcijski ured EU-a OLAF.

Fidesz je preuzeo kontrolu nad medijima

Nedavno je objavljeno i da su vlasnici više od 400 mađarskih medija u koordiniranoj akciji poklonili svoje medije udruzi na čijem je čelu bivši zastupnik Orbanove stranke Fidesz.

Spomenute medije posjedovalo je deset tvrtki Orbanovih poslovnih i političkih saveznika, no sada će oni biti pod kontrolom jedne udruge pod nazivom Central European Press and Media Foundation. Poklon ili donacija ne podrazumijeva novčane transakcije, pa tako ni plaćanje poreza. Stavljanje stotina medija pod kontrolu jedne udruge podsjeća na prošla vremena nacionalizacije u doba komunističkih vlasti i kontrole partije nad cijelim društvom. 

Podsjetimo, Mađarska se u ocjeni medijskih sloboda Reportera bez granica srušila s 23. mjesta u 2010. godini na 73. mjesto ove godine. Međunarodni promatrači medijskih sloboda iznijeli su podatak da je 2015. godine Orbanovu vladu podržavao 31 medij, dok mu trenutno podršku daje njih više od 500.

Neliberalna demokracija

To su samo neki od reprezentativnih primjera korupcije i klijentelizma koji vladaju u Orbanovoj Mađarskoj, no mađarski premijer sve to uspijeva gurnuti u drugi plan zahvaljujući propagandi medija koje kontrolira i tome što se u međuvremenu stilizirao u suvremenog križara, koji Mađarsku i Europu brani od islamske invazije i međunarodne zavjere kojom upravlja Soros.
Tako je u ljeto 2014. godine Orban održao govor u Rumunjskoj pred predstavnicima mađarske nacionalne manjine u kojem je izložio svoj koncept neliberalne demokracije. Kao uzore Mađarskoj pod svojom vlašću naveo je Rusiju, Tursku, Singapur i Kinu, obećavši kako će nastaviti raditi prema tome da smanji individualne slobode mađarskih građana, koje vidi isključivo kao pripadnike nacije. “Mađarska nacija nije samo skupina pojedinaca nego zajednica koja mora biti organizirana, osnažena i zapravo konstruirana”, izjavio je tada Orban. 

Svoja obećanja Orban je itekako ispunio, to mu se doista ne može zamjeriti, a rezultat toga je i kritični izvještaj koji je dobio dvotrećinsku podršku Europskog parlamenta.

Naročito je brutalan bio prema izbjeglicama i migrantima, a vodio je i kampanju s antisemitskim tonovima protiv Soroseva sveučilišta u Budimpešti, koje je posebnim zakonom izbačeno iz Mađarske. Aktivisti Fidesza, pak, hodaju po Budimpešti i označavaju posebnim naljepnicama urede nevladinih udruga koje nisu Orbanu po volji. 

Azil odbjeglom makedonskom premijeru Gruevskom

Orbanove političke mijene i napuštanje dominantnih vrijednosti Europske unije su ga odvele i u bliske odnose s Vladimirom Putinom i Rusijom. Mađarski MOL je zapravo ruski igrač, a mediji Budimpeštu opisuju kao glavnu bazu ruskih špijuna u Europskoj uniji. Od žestokog antiruskog govora iz 1989., Orban je u međuvremenu postao Putinov frend pa ruskog autokrata rado ugošćava u Budimpešti. 

Svoju ljubav prema autokratima Orban je nedavno pokazao i tako što je dao azil bivšem makedonskom predsjedniku Nikoli Grueskom, koji je pobjegao iz Makedonije nakon što je osuđen na dvije godine zatvora zbog korupcije. 

Bivši predsjednik stranke VMRO-DPMNE Nikola Gruevski vodio je zemlju od 2006. do 2016. Gruevski i mađarski premijer Viktor Orban nekoliko su puta iskazali svoju političku bliskost. Obojica su protivnici američkog milijardera mađarskog podrijetla Georgea Sorosa zbog njegove potpore imigraciji.

Gruevski je u listopadu osuđen na dvije godine zatvora zbog zlouporabe službene dužnosti prilikom nabave 600.000 eura vrijednog Mercedesa.

Europski parlament protiv Orbana

Mađarskom lideru se ne može poreći sposobnost da progura svoje politike i preuzme kontrolu nad mađarskim državnim aparatom te da osigura stabilnu podršku glasačkog tijela. Orban je danas nedvojbeno jedna od najvažnijih političkih figura u Europskoj uniji koje se Europska pučka stranka i dalje formalno ne odriče. Postao je uzor i svim desničarskim populistima koji žele svoje države preobraziti u neliberalne demokracije orbanovskog tipa, u čemu je zasad najdalje otišla Poljska pod vlašću ultrakonzervativne stranke Pravo i pravda Jaroslawa Kaczynskog.

Zbog svega spomenutog, u Europskom parlamentu se glasalo o izvještaju koji taksativno i detaljno obrazlaže na koje sve načine njegova vlast u Mađarskoj krši niz temeljnih europskih prava kao što su sloboda okupljanja, prava manjina, sloboda medija i akademska sloboda. Na kraju je Europski parlament s dvotrećinskom većinom glasova podržao izvještaj i zatražio da se pokrene proces oduzimanja prava glasa Mađarskoj u Europskim institucijama, čemu su se, vrijedi podsjetiti, usprotivile eurozastupnice HDZ-a i tako de facto stale na Orbanovu stranu.

Pritom je Orbanov nastup u raspravi u Europskom parlamentu prije glasanja razotkrio ovog autokratskog političara jednako kao i detaljni izvještaj zastupnice Judith Sargentini. Naime, mađarski premijer u raspravi s eurozastupnicima uopće nije replicirao na njihove vrlo konkretne i precizne kritike, nego se bacio u nacionalističku epiku.

Orban: "Spremate se osuditi čitavu državu i čitav narod!"

“Došao sam ovamo jer se vi sada spremate osuditi ne samo jednu vladu nego jednu čitavu državu, jedan čitav narod. Osudit ćete Mađarsku koja je već tisuću godina dio europske kršćanske obitelji. Mađarsku, koja je svojim naporima, i ako je to bilo potrebno svojom krvlju, pridonijela našoj sjajnoj europskoj povijesti. Mađarsku koja se pobunila i uzela u ruke oružje protiv najveće vojske na svijetu, protiv Sovjeta, te je tako podnijela tešku žrtvu za slobodu i demokraciju te kada je to bilo potrebno, otvorila je svoje granice svojim istočnonjemačkim prijateljima", rekao je Orban na plenarnoj sjednici zastupnicima u Europskom parlamentu.

U pitanju je demagoška retorika koja Orbanu izvrsno prolazi u Mađarskoj, kojom neprekinuto vlada od izbora 2010., te koja je uvjerljiva ilustracija njegove ideje o uvođenju neliberalne demokracije i stvaranja paranoje među glasačima o kolopletu vanjskih neprijatelja koji sustavno ugrožavaju opstojnost Mađarske.

Potjernica za Zsoltom Hernadijem kamen spoticanja između Zagreba i Budimpešte

Kada je, pak, riječ o odnosima Mađarske i Hrvatske, treba još podsjetiti da je Mađarska neko vrijeme blokirala ulazak Hrvatske u OECD, a da je trenutno najveći prijepor između dvije države Interpolova potjernica za Zsoltom Hernadijem, raspisana na zahtjev Hrvatske. Zbog te potjernice Orban je jako ljutit na Hrvatsku, kojoj je nedavno preko mađarskih medija poručio: “Izdali ste nas.”

Naime, Orban je očekivao da će Hrvatska povući potjernicu za Hernadijem nakon što je Mađarska povukla svoju blokadu ulaska Hrvatske u OECD. Nema sumnje da će i to biti tema današnjeg razgovora Orbana s hrvatskim premijerom i predsjednicom.
 

Što vi mislite o Orbanu? Podržavate li ga? Recite nam u anketi!

 

 

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara