PRIJETNJE bombom primilo je oko 85 škola u Hrvatskoj, ali svaka provjerena se pokazala lažnom i trenutačno traje istraga o tome tko je to mogao poslati, zašto i otkuda. Zasad postoje samo neslužbene informacije, kao ona da su prijetnje stigle sa servera lociranog "negdje u Africi". Neslužbeno se doznaje i da su u porukama bile islamističke prijetnje.

>> Islamistička prijetnja stigla u 85 škola u RH, u istragu se uključio Europol

"Naravno da se moguće radi prije svega o počiniteljima koji su možda čak smješteni izvan teritorija EU", rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Ministar potvrđuje - isti islamistički sadržaj dobile su sve škole, na hrvatskom je jeziku. 

Nova TV objavila je da je prijeteća poruka bila pisana u stihovima, a završava s: "Dižemo se iz pepela očaja s afirmacijom pobjede!"

U sve je uključen Europol, istražuje se tko bi mogao stajati iza tih poruka, kao i motiv. "Na sličan način su takve poruke bile upućivane školskim ustanovama i u drugim nama susjednim zemljama", rekao je Božinović. 

"Terorističke skupine koje djeluju na području Europe, a i u cijelom svijetu rijetko kad najavljuju da će postaviti negdje nekakvu eksplozivnu napravu, oni to naprave bez ikakvih najava", rekao je stručnjak za sigurnost Bruno Pavić. 

"Prije bih usmjerio na to da se skreće pozornost s nekih aktualnih događanja u regiji ili nešto što imamo sad aktualno u Izraelu", dodao je.

Prodan: Treba napraviti plan osiguranja u svakoj školi

"Ako je zaista takva nekakva maliciozna poruka poslana od strane terorističke organizacije ili nekog drugog političkog cilja države ili bloka onda izaziva strah kod stanovništva, izaziva paniku, trošenje policijskih resursa i u svakom slučaju ima negativne konotacije", rekao je bivši djelatnik ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Tonći Prodan. 

"Najlakše možete danas sakriti IP adresu i sakriti pošiljatelja i izgenerirati nekakvu poruku da se javljate od bilo kud na svijetu možete poslati takvu poruku a da vam se uđe u trag", rekao je Pavić. 

Ovakve operacije s lažnim dojavama o bombama utječu na dan tisuća ljudi, od djece u školama do policije koja troši resurse.

"Zapravo bi sad trebalo u ovoj idućoj fazi napraviti prosudbu sigurnosne ugroženosti svake škole i napraviti plan osiguranja u svakoj školi, jer ako je sustav dobro posložen recimo da škole imaju kvalitetan video nadzor, da imaju dobru kontrolu pristupa, da ne mogu dolaziti neki nepozvani gosti onda je vjerojatnost da je takva naprava postavljena unutra je vrlo mala", rekao je Prodan. 

Zasad se u suradnji policija iz više države pokušava utvrditi tko se krije iza prijetećih dojava.

"Stvarna lokacija napadača se teško može otkriti"

Osnivač i glavni urednik ICT Businessa Dražen Tomić naglašava da to gdje se navodno nalazi server s kojeg su e-mail poruke stigle nije bitno.

“Taj server može biti hakiran i zato se samo može pretpostaviti da je tamo. Moguće i da je hakiran taj server, a moguće je i da se napadač, ili napadači, služio softverom koji prikazuje lažnu IP adresu. U današnje vrijeme tako nešto se može kupiti na dark webu”, kazao je Tomić za N1 pa nastavio:

“Dakle, taj server, ako je uistinu negdje u Africi, koristio se samo za slanje tih poruka, ali stvarna lokacija napadača se teško može otkriti, osim ako oni koji stoje iza toga nisu bili nepažljivi.”

23. siječnja slične prijetnje dobile su 292 škole u Mađarskoj. Prije toga su na udaru bile Češka, Slovačka, Bugarska, Norveška, Njemačka, Austrija, Cipar, Grčka, Francuska, Poljska, Španjolska... redom članice NATO saveza. Zato je, kaže Tomić, potrebno raditi na prevenciji.

"Poanta je da se treba zapitati jesmo li kao država spremni za kibernetičke napade. Osobno, to ne mogu odgovoriti jer nemam uvid u sve, ali mogu reći da je općenito jako teško zaštititi se jer nikad ne znaš na koji će se način napad dogoditi i gdje. Oni su vrlo složeni i, naravno, cilj im je napraviti štetu. Upravo zato su potrebne tri stvari – prevencija, edukacija i ulaganje fizičku zaštitu", kaže.

“Uvijek su na udaru takve institucije poput škola ili trgovački centri, odnosno manifestacije s velikim brojem ljudi jer je riječ o mjestima gdje je potrebna brza reakcija. Ne može se ne reagirati jer dovoljno je da jednom u nekoliko stotina puta uistinu postoji bomba”, naglasio je Tomić pa izrazio zabrinutost oko poimanja kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj”, naglasio je Tomić.

“Ne možemo znati radi li se o islamistima ili netko želi ostaviti takav privid"

Tomić ne može znati sa sigurnošću koji su krajnji motivi odgovornog za prijetnje, ali siguran je da jedan od njih svakako jest širenje panike i straha.

“Ne možemo znati radi li se o islamistima ili netko želi ostaviti takav privid. To moraju napraviti stručnjaci (u Mađarskoj su kroz strukturu rečenica u poruci zaključili da se ne radi o islamistima, op.a.). Ne možemo znati ni jesu li iza prijetnji hakeri koje sponzorira neka država, kao što to znaju činiti Rusija ili Kina. 

Previše je nepoznanica i zato se mora raditi na kibernetičkoj sigurnosti, potom i fizičkoj sigurnosti i drugoj tehničkoj sigurnosti. Danas fokus treba staviti na sve oblike sigurnosti, ali i edukacije što i kako kada se prijetnja dogodi”, zaključio je Dražen Tomić.