POSLJEDICE ruske vojne eskalacije prema Ukrajini i potkopavanja njenog suvereniteta već osjećaju neki od ruskih oligarha i saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Velika Britanija je, podsjetimo, u utorak sankcionirala pet ruskih banaka i tri pojedinca. Britanski premijer Boris Johnson rekao je da se Rusija kreće prema "statusu parije (kaste nedodirljivih" i da se svijet mora pripremiti za iduću fazu Putinovog plana jer Kremlj priprema teren za invaziju na Ukrajinu većeg opsega.

Johnson je parlamentu kazao da će biti sankcionirano pet banaka - Rosija, IS Bank, GenBank, Promsvjazbank i Crnomorska banka, uz trojicu pojedinaca bliskih Putinu - Genadija Timčenka, Igora Rotenberga i Borisa Rotenberga. 

>> Ovo su sankcije uvedene Rusiji. Najmoćnija mjera tek se sprema

"Ovo je prva tranša, prvi baraž onoga što smo spremni poduzeti. Bilo kakva imovina koju imaju u Britaniji bit će zamrznuta, a pojedincima koji su povezani s njom bit će zabranjeno ulaziti u državu", poručio je britanski premijer. 

Dio britanskih zastupnika tražio je od Johnsona da bude još stroži prema ruskim financijašima. Neki su čak i tražili izopćenje ruskih oligarha iz Britanije, kao i ruskog novca s londonskog financijskog tržišta. 

London je odavno na glasu kao omiljena destinacija za ruske oligarhe, odnosno njihov često ilegalno stečeni novac koji peru u londonskom Cityju (financijskom središtu) i i kupovinom luksuznih nekretnina, dok njihova djeca studiraju na elitnim sveučilištima po Engleskoj. 

"Banka Rosija podržavala je konsolidaciju Krima u Rusku Federaciju integrirajući financijski sustav nakon aneksije tog poluotoka", objavio je London. 

Genadij Timčenko

69-godišnji Timčenko, koji je na Forbesovoj listi milijardera na 68. mjestu, bivši je sovjetski birokrat i blizak saveznik Putina, kao i braća Rotenberg. Britanska vlada je objavila da je Timčenko, jedan od osnivača švicarske tvrtke za izvoz ruske nafte Gunvor, bio veliki suvlasnik banke Rosija koja ima udio u National Media Grupi koja je podržavala destabilizaciju Ukrajine nakon ruske aneksije Krima 2014. godine.

Foto: EPA

Timčenko je sin sovjetskog vojnog časnika i Putinov prijatelj odavno, puno prije nego što je ovaj postao predsjednik Rusije, još od ranih devedesetih. Doduše, prema knjizi Putinovi ljudi autorice Catherine Belton, Putin i Timčenko ustvari se poznaju još od osamdesetih godina, kada su zajedno studirali na Institutu Crvene zastave, tadašnjoj višoj školi ruske tajne službe KGB-a. Timčenko je odbacio tu tvrdnju kao bajku. 

Prema pisanju Guardiana, upoznali su se kada je TImčenko bio trgovac naftom iz Sankt Peterburga, a Putin političar u usponu.  Putin je 1991. kao tadašnji šef gradskog Odbora za vanjske poslove dao Timčenku dozvolu za izvoz nafte.

Timčenko ima udjele u raznim ruskim tvrtkama, uključujući plinsku tvrtku Novatek i petrokemijsku tvrtku Sibur Holding, a usto je predsjednik ruske nacionalne hokejaške lige KHL-a i je Hokejaškog kluba SKA Sankt Peterburg.

Jedan je od najmoćnijih ljudi u Rusiji, a kao Putinov intimus već se našao na meti američkih sankcija nakon ilegalne aneksije Krima 2014. Američko ministarstvo financija tada je izjavlo da su "Timčenkove aktivnosti u energetskom sektoru izravno povezane s Putinom. Putin ulaže u Gunvor i možda ima pristup Gunvorovim fondovima."

Moskovski politolog Stanislav Belkovsku je 2007. ustvrdio da je Putin bio korisnik aktivnosti Gunvora - zapravo tajni suvlasnik - za što Gunvor kaže da je "smiješno". Putin inzistira na tome da je Timčenkov uspon postignut bez njegovog sudjelovanja.

Svakako je zanimljivo da se Timčenko pojavio među ultrabogatašima u Pandorinim dokumentima koji su objavljeni prošle godine kao jedan od klijenata profesionalne tvrtke za računovodstvene i porezne usluge iz Monaka Moores Rowlanda. 

>> Što smo saznali iz najvećeg curenja tajni bogatih i moćnih u povijesti

Boris i Arkadij Rotenberg

"Boris Rotenberg je prominentni ruski biznismen s bliskim osobnim vezama s ruskim predsjednikom", objavila je Britanija, dodavši kako njegov brat ima i obiteljske veze s Putinom, pod čijom vladavinom su se obogatili.

Boris Rotenberg (65) i njegov brat Arkadij Rotenberg (70) Putinovi su prijatelji iz djetinjstva, a  Arkadij mu je i sparing-partner u judu, omiljenom sportu ruskog predsjednika.

Igor Rotenberg  (47) je Arkadijev sin i predsjednik upravnog odbora ruskog koncerna National Telematic Systems, za koji je britanska je vlada u najavi sankcija rekla "vodi poslove u sektoru prometa koji je od strateškog značaja za vladu Rusije". Boris Rotenberg je prema evidenciji časopisa Forbes težak 1.2 milijarde, a Igor Rotenberg 1.1 milijardu dolara.

Boris je pak glavni dioničar SMP banke koju je osnovao 2001. s bratom. Iste su godine postali partneri u energetskom gigantu Gazpromu. Njihova su djeca studirala na nekim od najprestižnijih britanskih sveučilišta i imaju britansko državljanstvo.

Foto: Profimedia

Prema podacima američkog ministarstva financija, Arkadij Rotenberg i njegov brat Boris već dugo sudjeluju u Putinovim omiljenim projektima, zahvaljujući kojima su braća stekla impresivno bogatstvo -  Forbes procjenjuje da je Arkadij Rotenberg težak 2.5 milijardi dolara.

A upravo se Arkadij Rotenberg prošle godine, kad je sada zatvoreni ruski oporbenjak Aleksej Navalni optužio Putina da posjeduje tajnu palaču vrijednu 1.4 milijarde dolara na obali Crnog mora, javio i ustvrdio da je on pravi vlasnik palače, služeći tako kao alibi svom prijatelju.

>> Tko je milijarder koji tvrdi da je vlasnik "Putinove palače"?

Rotenberg tvrdi da je pravi vlasnik "Putinove palače"

"Prije nekoliko godina uspio sam se dogovoriti s vjerovnicima i postao sam korisnik tog zdanja", tvrdio je tada Rotenberg u intervjuu objavljenom na proputinovskom kanalu Mash na društvenoj mreži Telegram. Dodao je da zgradu namjerava pretvoriti u hotel.

"Uspio sam sklopiti dogovor s kreditorima prije nekoliko godina i postao sam korisnik ovog posjeda", izjavio je Rotenberg.

Rotenberg, koji je rođen 1951. u Sankt Peterburgu, tadašnjem Lenjingradu, završio je studij tjelesnog odgoja, sporta i zdravlja te postao trener juda. Putina je, doduše, upoznao još ranije, kao dječak, kad su obojica upisali isti klub za sambo, sovjetsku borilačku vještinu. Rotenberg i Putin su zajedno trenirali judo devedesetih, a kad je Putin postao zamjenik gradonačelnika Sankt Peterburga istih godina, Rotenberg je od oligarha Genadija Timčenka osigurao financije za osnivanje vlastitog profesionalnog judo-kluba. Arkadij i Boris Rotenberg u to su se vrijeme bavili i trgovanjem naftnim proizvodima. 

Kad je Putin postao predsjednik Rusije 2000., nakon ostavke Borisa Jeljcina, osnovao je Rospirtprom, državnu tvrtku koja je kontrolirala 30% ruskog tržišta vodke - i stavio Rotenberga na čelo.

Braća Rotenberg, međutim, nisu stala tu, već su 2001. osnovala banku SMP koja je uskoro počela poslovati i s ruskim državnim plinskim gigantom Gazpromom, i to po vrlo profitabilnim uvjetima za Rotenbergovu banku. Rotenbergov biznis nastavio je cvjetati: energetsko-građevinsku tvrtku SGM osnovao je 2008. tako što je kupio pet tvrtki od Gazproma za 348 milijuna dolara. Već iduće godine SGM je imao preko 2 milijarde dolara prihoda. 

Ruski oligarsi od početka godine izgubili trećinu bogatstva

Ruski oligarsi, koji svoje bogatstvo uglavnom duguju Putinovom režimu, od početka godine već su izgubili ukupno 32 milijarde dolara svog bogatstva, piše britanski Telegraph - a sankcije koje stupaju na snagu znače da je to vjerojatno tek početak njihovih gubitaka. Preciznije, 23 ruska milijardera imala su na kraju 2021. ukupno neto bogatstvo od 375 milijardi dolara, a ono je do sada palo na 342 milijarde dolara.

Timčenko je zasad najveći gubitnik - izgubio je čak trećinu svog bogatstva od početka godine. Trenutno se nalazi na 68. mjestu na Forbesovoj ljestvici. Iako je po Forbesu težak 23.7 milijardi dolara, Bloomberg procjenjuje da mu je bogatstvo u međuvremenu palo na oko 16 milijardi dolara. 

Upadljivo je da na popisu osoba i banaka pod novim sankcijama nema triju najvećih ruskih banaka - Sberbanka, VTB-a i Gazprombanka - koje su daleko više integrirane u globalni financijski sustav i prisutne na stranim tržištima, pa tako i hrvatskom, i koje bi međunarodne sankcije teže pogodile. 

Učinak sankcija protiv Rusije koje su SAD, EU i UK zasad donijeli vjerojatno će biti minimalan, piše britanska agencija Reuters, ali dodaje da zapadne vlade čuvaju u rezervi puno veće pakete sankcija za slučaj eskalacije krize - drugim riječima, za trenutak kada prava, totalna invazija počne, što bi se, prema posljednjim procjenama američkih obavještajnih službi, "vrlo vjerojatno" moglo dogoditi u idućih 48 sati. 

Europska unija je pak, među ostalim, svojim paketom sankcija obuhvatila 351 zastupnika ruske Dume te 27 fizičkih i pravnih osoba koje su pridonijele ugrožavanju ukrajinske teritorijalne cjelovitosti, suverenosti i neovisnosti, među kojima su i ruske banke koje su financirale ruske vojne i druge operacije na tim teritorijama.

"Ovo je jasan odgovor na (rusko) kršenja međunarodnog prava. Sankcije su izravno usmjerene na pojedince i tvrtke uključene u te radnje. Na meti su banke koje financiraju ruski vojni aparat i doprinose destabilizaciji Ukrajine. Također, zabranjujemo trgovinu između dvije odcijepljene regije i EU - kao što smo to učinili nakon ilegalne aneksije Krima 2014. I konačno, ograničavamo sposobnost ruske vlade da prikupi kapital na financijskim tržištima EU.

Maksimalno ćemo otežati Kremlju provođenje agresivne politike", rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.