Tragična potraga za žrtvama Oluje

Tragična potraga za žrtvama Oluje

Ilustracija: FaH

NOVINAR portala Balkan Insight Sven Milekić u nedavnom članku izvještava o istrazi Hrvatskog helsinškog odbora u vezi sa žrtvama Operacije Oluja. U nastavku prenosimo dijelove članka.

"Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, nevladina organizacija (NGO), objavila je izvješće o zločinima koji su počinjeni za vrijeme i nakon Operacije Oluja kada su zagrebačke snage pobijedile srpske pobunjenike u kolovozu 1995. godine.

Bojan Munjin, koji sada pokriva kazališne i kulturne novosti za hrvatski tjednik Novosti, bio je među istraživačima NGO-a, a dan-danas pogađaju ga prizori spaljenih sela i raspadajućih tijela, npr. starice i sina s rukama zavezanima žicom.

Istraživački je tim razgovarao s preživjelima, rođacima žrtava i svjedocima kako bi utvrdili imena i vjeroispovijest pojedinih žrtava. Kako bi osoba dospjela na popis žrtava Helsinškog odbora, potrebna su svjedočenja dva zasebna izvora.

Munjin inzistira na profesionalnosti provođenja istraživanja i poriče da su brojke preuveličane jer se "nitko nije nadao većem broju žrtava."

Uništeni su srpski pobunjenici

"Tijekom Oluje hrvatske su snage vratile teritorij koji su od kraja 1991. godine kontrolirali pobunjeni hrvatski Srbi, kojima je pomogla Jugoslavenska narodna armija i srpske paravojne postrojbe.
Osim velikih zločina protiv Hrvata, srpske su vlasti otjerale između 200.000 i 250.000 nesrpskih stanovnika iz svoje nepriznate upravne jedinice, Republike Srpske Krajine.

Nakon propalih mirovnih pregovora, hrvatska je specijalna policija s vojskom porazila srpske borce između 4. i 7. kolovoza 1995. godine i vratila sav teritorij osim onog u istočnoj Hrvatskoj.
To je dovelo do humanitarne krize tijekom koje se procjenjuje da je Hrvatsku napustilo oko 250.000 srpskih civila. Tijekom i nakon Oluje hrvatske su snage i drugi nepoznati počinitelji ubijali te civile.

Dosad je jedino izvješće HHO-a pokušalo identificirati žrtve. Prvi je put objavljeno 1999. godine, a 2001. godine pretvoreno je u knjigu " 677 žrtava ratnih zločina." Vlasti su ga pokušale osporiti, kao i odvjetnici hrvatskih generala Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka, ali pronađeno je samo nekoliko greški, na primjer, u slučajevima kada su postojale dvije osobe s istim imenom".

Spaljeni domovi i tijela

"Više od 20.000 zgrada uništeno je potpuno ili djelomično tijekom oluje, a zabilježene su i brojne pljačke. Na nekim kućama stajale su oznake da u njima žive Hrvati, kako ih pljačkaši ne bi napadali. Munjin se prisjeća kako je jedan od izvora koji je govorio o ubojstvima spomenuo da je Hrvat, "kao da je to znak vjerodostojnosti". Dodaje da su nakon tih prizora osjećali samo kajanje, a nisu mrzili nikoga, ni osuđivali nacionalizam. Prijatelj drugog istraživača pronašao je spaljene ostatke svojih roditelja, pa ih je bacio u Šibenski kanal.

Počinitelj zločina na Prokljanskom jezeru, Božo Bačelić, hrvatski vojnik, jedina je osoba ikad osuđena za ratne zločine tijekom Oluje. Hrvatski Vrhovni sud osudio ga je na sedam godina zatvora u svibnju 2014. godine za ubojstvo dvaju civila, kao i za ubojstvo ratnoga zatvorenika", zaključuje Milekić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara