Treba li država ograničiti broj apartmana?

Treba li država ograničiti broj apartmana?
Ministar turizma Gari Cappelli Foto: Grgo Jelavić,Davorin Višnjić/PIXSELL

HRVATSKI turizam posljednjih godina doživljava prilično snažan rast. Svake godine obaraju se rekordi u broju dolazaka i noćenja turista, što je dovelo do procvata obiteljskog smještaja, koji i inače u Hrvatskoj ima višedesetljetnu tradiciju. 

Osim u gradovima i mjestima na Jadranu, gdje su apartmani već dugo vremena uobičajena stvar, velik broj njih pojavio se i u Zagrebu, koji se u posljednjih pet do deset godina također prometnuo u turistički centar.

Je li u redu da grad ili općina nekome dozvoljava da zarađuje od turizma, a nekome tko bi tek htio početi - zabranjuje?

Samo prošle godine broj apartmana porastao je za oko 30 tisuća, a njihov broj vjerojatno će se dodatno povećavati i u narednim godinama. Mnogi stanovi, pogotovo u središtima gradova, pretvaraju se u apartmane za iznajmljivanje, što je dovelo do porasta cijena nekretnina. To vlasnicima nekretnina svakako odgovara, ali je bum turističkog najma doveo do porasta cijena dugoročnog najma, tako da najmoprimci mogu sve manje računati na to da će stan u centru naći po prihvatljivoj cijeni.

Ministarstvo turizma došlo je na ideju da bi trebalo donijeti zakonsku regulativu kojom bi se gradovima i općinama dala mogućnost ograničavanja broja apartmana. Nerijetko se kao problem ističe i velika opterećenost lokalne infrastrukture zbog (pre)velikog broja turista. 

Takva ograničenja postoje u nekim turističkim zemljama, poput Španjolske, gdje je u nekim dijelovima ograničeno ili zabranjeno ne samo otvaranje apartmana nego i drugih objekata, poput hotela ili restorana. Tko je otvorio, može raditi; novima - stop. Postavlja se pitanje pravednosti takvog pristupa. Je li u redu da grad ili općina nekome dozvoljava da zarađuje od turizma, a nekome tko bi tek htio početi - zabranjuje?

Cappelli: Usklađivanje prihvatnih kapaciteta s postojećom infrastrukturom iznimno je značajan faktor za budućnost

Za pojašnjenje ove ideje zamolili smo ministra turizma Garija Cappelija, koji kaže da će uskoro prezentirati istraživanje o stavovima lokalnog stanovništva, za koje kaže da pokazuje da žele razvoj turizma, ali da on bude održiv.

“Održivi i odgovorni turizam koji se temelji na kvaliteti cjelokupne turističke ponude jedan je od glavnih postulata naše turističke politike te su sve mjere koje Ministarstvo turizma provodi sukladne upravo održivosti koju ističemo kao naš prioritet. To je i prioritet na svjetskoj razini, Svjetske turističke organizacije,  kako bi razvojem turizma u pojedinoj destinaciji bili zadovoljni i turisti, ali i lokalno stanovništvo.

I posljednje istraživanje o stavovima lokalnog stanovništva, kojeg ćemo uskoro prezentirati, pokazalo je kako stanovništvo pozdravlja daljnji razvoj turizma u svojim sredinama, ali jednako tako s naglaskom na planirani i održivi razvoj. I aktualna Strategija razvoja turizma RH predvidjela je koliki su smještajni kapaciteti dostatni u odnosu na broj turista. Naglašavamo kako su svi novi kapaciteti, pa tako i oni turističke naravi, bilo da je riječ o direktnim ili indirektnim, sukladni prostornim planovima koji se donose na lokalnim razinama, u gradovima i općinama.

Usklađivanje prihvatnih kapaciteta s postojećom infrastrukturom iznimno je značajan faktor za budućnost, o čemu smo puno povratnih informacija dobili upravo od lokalnih jedinica obilaskom terena.

Drugim riječima, u pojedinim destinacijama pritisak na trenutnu infrastrukturu i suprastrukturu  bilo da je riječ o smještajnim kapacitetima (hotelima, kampovima, privatnom smještaju…) ili primjerice marinama ili komunalnim kapacitetima i drugima, nije održiv u dijelovima prostora ili u određenim razdobljima. Intencija je Ministarstva osigurati održiv razvoj turizma  stoga smo i uveli, prvi put  u sklopu našeg Programa razvoja javne turističke infrastrukture, financiranje dviju studija; Studije održivosti razvoja turizma i prihvatnog kapaciteta s akcijskim planovima gdje se već u prvoj godini odazvalo ukupno 16 gradova i županija. Naš je zadatak organizirati sustav koji je održiv i temelji se na kvaliteti što se posebno ove godine pokazalo ključnim za dostizanje novih turističkih rekorda, bilo da je riječ o fizičkim ili financijskim pokazateljima“, kaže Cappelli.

"Preopterećenje infrastrukture ne može se riješiti zabranama"

Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja Hrvatske gospodarske komore, kaže da se radi tek o ideji, no da nije sigurno da će se ograničenje iznajmljivanja zaista i dogoditi.

"To je samo prijedlog i nije sigurno da će se dogoditi. No kada bi zaista došlo do toga, postavlja se pitanje koja je stvarna namjera i krajnji cilj koji se takvim ograničenjima želi postići. Ako je zaista razlog preopterećenje infrastrukture, onda se to ne može riješiti zabranama, nego raznim projektima koji bi poboljšali infrastrukturu u gradovima. Naime, ako je zaista pitanje infrastrukture, onda se ti objekti koji se danas koriste za smještaj turista ne mogu koristiti ni u druge svrhe, poput iznajmljivanja podstanarima ili za ugostiteljstvo, jer se i tada opterećuje infrastruktura. Na primjer, većina privatnog smještaja iznajmljuje se samo tijekom sezone, dok podstanari unajmljuju kroz cijele godine, a oni također trebaju infrastrukturu. Osim toga, davanja iznajmljivača se konstantno povećavaju upravo da bi se riješili ti problemi, a sada ih se želi ograničiti zabranama", kaže Nimac Kalcina.

Dodaje da bi takva zabrana eventualno imala smisla samo kada se radi o gradnji novih objekata.

"Eventualno o čemu bi se moglo razmišljati jest ograničenje otvaranja privatnog smještaja kod gradnje novih objekata, a nipošto kod postojećih nekretnina. Ako se privatni smještaj zabrani kod postojećih nekretnina, treba ljudima reći što da onda rade s njima. Što ako ste, na primjer, naslijedili nekretninu, koju biste željeli iznajmljivati turistima, a ne možete? Radi loše infrastrukture ne možete je onda ni iznajmiti podstanarima niti otvoriti ugostiteljski objekt u istoj? Što s takvom nekretninom? Vjerujem da bi uvođenje ograničenja iznajmljivanja dovelo do niza posljedica među kojima je i znatan pad vrijednosti nekretnina", dodaje Nimac Kalcina.

S obzirom na velik broj ljudi koji ima prihode od privatnog smještaja i na važnost turizma za slabašnu hrvatsku ekonomiju, ostaje upitno hoće li Ministarstvo turizma svoju ideju provesti u djelo, a i kada bi se takav zakon donio, pitanje je koliko bi se lokalnih vlasti zaista odlučilo na ograničavanje iznajmljivačke djelatnosti, s obzirom na to da im birači od toga žive.
 

 

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara