U NEKIM medijima u utorak je osvanula vijest prema kojoj rezultati "anketiranja", koje Hrvatski zavod za javno zdravstvo od prošlog tjedna provodi u zdravstvenim ustanovama i domovima za starije, pokazuju da će se tek 50-ak posto medicinskih djelatnika cijepiti kada cjepiva uskoro stignu.

Nije bilo anketiranja

Ovu vijest ubrzo su demantirali iz HZJZ-a, Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS) te Hrvatske liječničke komore (HLK). Ključna obrazloženja bila su da nije riječ o anketiranju, već o pozivu za iskazivanje interesa za cijepljenje, što znači da se oni koji se nisu prijavili ne mogu računati kao da odbijaju cijepljenje. Također, istaknuto je da prikupljanje brojeva zainteresiranih još nije dovršeno jer do mnogih upit još nije ni stigao, što pak znači da bi postotak zainteresiranih, koji će biti jasniji početkom sljedećeg tjedna, mogao biti značajno veći.

HZJZ zapravo nije ni mogao biti izvor informacija o postocima jer je upit tako formuliran da se postoci u njemu ne izražavaju. Zavod je zanimalo samo koliko će medicinskih djelatnika u kojoj ustanovi u apsolutnim brojkama biti zainteresirano za cijepljenje u prvoj fazi, jer je sada već očito da će nam cjepivo stizati u manjim isporukama nego što se to donedavno mislilo.

Naime, u prvoj isporuci, koja bi trebala stići prije Božića, trebale bi nam stići samo 2000 doza Pfizerovog cjepiva. Ostatak od 125.000 doza naručenih od te kompanije dolazit će u manjim isporukama tijekom siječnja, no za sada nije poznato točno kojim tempom. U međuvremenu se može očekivati i dolazak cjepiva Moderne i AstraZenece.

Drugim riječima, dosad iskazani interes mogao bi se interpretirati kao interes za cijepljenje prvim dozama koje stignu. Oni medicinski djelatnici koji se za sada nisu prijavili, možda će to učiniti nešto kasnije.

Medicinski djelatnici trebali bi biti prvi koji će se cijepiti

Dakle, na temelju do sada iskazanog interesa teško je govoriti o nekim točnijim postocima hrvatskih medicinskih djelatnika koji pokazuju kolebljivost ili čak otvoreno odbijanje cijepljenja. O tome za sada možemo samo nagađati jer u Hrvatskoj nisu provedena prava istraživanja na tu temu koja bi, među ostalim, adresirala i pitanje zašto se netko neće cijepiti.

Primjerice, sasvim je moguće da netko ne planira cijepljenje u prvoj fazi jer je nedavno prebolio covid-19. Istraživanja su pokazala da je do sada među medicinskim djelatnicima prokuženo negdje oko 10% ljudi, ovisno o tome koliko je neka država bila pogođena pandemijom.

Ipak, ankete na temu kolebljivosti medicinskih djelatnika prema cijepljenju novim cjepivima protiv covida-19 postoje. One su napravljene u nekim zapadnim zemljama, a rezultati su zanimljivi iz više razloga.

Prije svega, medicinski djelatnici spadaju u najugroženije skupine u populaciji jer su najizloženiji virusu. Osim toga, upravo oni trebali bi najviše voditi računa da ne prenose bolest drugima, često visoko rizičnim pacijentima. Konačno, oni bi svojim primjerom i uvjerenjem trebali poticati svoje pacijente da se cijepe, kako da zaštite sebe tako i da se postigne kolektivni imunitet.

Visoka početna kolebljivost

Jedno istraživanje provedeno u SAD-u utvrdilo je da bi se tek jedna trećina medicinskih djelatnika cijepila čim cjepivo bude dostupno. Pritom treba imati na umu da je SAD jedna od zemalja najpogođenijih covidom-19.

Međutim, istovremeno je ista anketa pokazala da se velika većina zdravstvenih djelatnika u SAD-u planira cijepiti u nekom trenutku, što sugerira da će biti moguće prevladati njihovo početno kolebanje. Za pretpostaviti je da će se odlučiti na cijepljenje kada rezultati cijepljenja stotina tisuća u kampanjama diljem svijeta pokažu da je cjepivo sigurno. A to bi se trebalo vrlo brzo dogoditi. Osim toga, u toj studiji nisu bila navedena konkretna cjepiva, a time ni njihova učinkovitost ni sigurnost.

Istraživanja također sugeriraju da se kolebljivost prema cijepljenju može razlikovati ovisno o profesiji. Primjerice, studije u SAD-u pokazale su da je veća vjerojatnost da će cjepivo prihvatiti liječnici nego medicinske sestre.

Također, stope prihvaćanja cjepiva u SAD-u značajno su veće među zdravstvenim osobljem koje je izravno uključeno u skrb o pacijentima s koronavirusom. Od tog osoblja čak 94% izrazilo je spremnost za cijepljenje.

Hrvatski liječnici nisu posebno kolebljivi

Kada je riječ o povjerenju prema cijepljenju, treba istaknuti da hrvatski medicinski djelatnici ne stoje loše u usporedbi s drugima u Europi.

Jedno ranije istraživanje koje je proveo Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) pokazalo je da hrvatski liječnici imaju slično ili čak veće povjerenje u cjepiva u usporedbi s liječnicima iz Francuske, Grčke i Rumunjske koji su bili uključeni u anketu, barem načelno, kada je riječ o cijepljenju kao važnoj metodi zaštite populacije.

Zanimljivo je da je ista studija pokazala da su među ispitanim liječnicima najnegativniji stav prema cijepljenju iskazali oni koji su uz uobičajenu medicinsku praksu imali i homeopatsku.

Ovo posljednje na neki način potvrđuju ispitivanja provedena prije nekoliko godina u Hrvatskoj. Naime, prema studiji koju su 2016. u časopisu Psychology, Health & Medicine objavili Anja Repalust, Sandra Šević, Stanko Rihtar i Aleksandar Štulhofer, religioznost povećava rizik da će roditelji odbiti sva ili barem neka od cjepiva za oko 12 posto po svakom stupnju intenziteta njihove vjerske prakse, a sklonost alternativnim metodama liječenja za gotovo 300 posto.

IMAMO REZULTATE ISTRAŽIVANJA O CIJEPLJENJU Dalmacija ide stopama Rumunjske u kojoj je umrlo 17 djece

Nažalost, glasovi koji problematiziraju etičnost cijepljenja nekim novim cjepivima, koji dolaze iz određenih krugova teologa i svećenika u Hrvatskoj, potvrđuju da će problema sa svjetonazorskim pitanjima biti i u ovoj pandemiji. Naravno, njima treba pridodati i antivakcinaliste među hrvatskim liječnicima i mogućnost njihova negativnog utjecaja na opću populaciju.

Etička opravdanja za obavezno cijepljenje medicinskih djelatnika

Kolebljivost prema cijepljenju zabilježena u raznim studijama pokrenula je pitanje opravdanosti uvođenja obaveze cijepljenja za medicinske djelatnike.

Jedna ozbiljna analiza na temu obaveznog cijepljenja generalno, u općoj populaciji, objavljena je 9. studenog 2020. u časopisu Journal of Medical Ethics.

U njoj autori u uvodu ističu kako postoji mnoštvo literature o opravdanosti upotrebe prisile u javnom zdravstvu, a osobito kada je riječ o zaraznim bolestima. Ona se temelji na načelu da se drugima ne čini zlo koje je, među ostalima, u kontekstu zdravlja adresirao John Stuart Mill, britanski filozof i politički ekonomist, jedan od najutjecajnijih mislilaca u povijesti klasičnog liberalizma.

"Prema Johnu Stuartu Millu, jedini temelj za uporabu državne prisile (i ograničenja slobode) je kada postoji rizik da će pojedinac naštetiti drugima. Najistaknutiji argumenti bioetičara u prilog obaveznom cijepljenju temelje se upravo na sprječavanju nanošenja štete drugima", pišu autori studije.

U SAD-u, ali i u Hrvatskoj, već postoji obaveza cijepljenja za medicinske djelatnike

U nekim državama, kao što je SAD, postoji obaveza cijepljenja za medicinske djelatnike za određene bolesti. Primjerice, američke bolnice odavno imaju obavezu cijepljenja protiv gripe za svoje zaposlenike jer zdravstveni radnici mogu prenijeti virus visoko rizičnim pacijentima čak i ako ne pokazuju simptome. Osim toga, prema Johns Hopkins Medicine, petnaest američkih saveznih država ima zakone koji propisuju obavezno cijepljenje zdravstvenih djelatnika u određenim okolnostima radi zaštite visoko rizičnih pacijenata.

Štoviše, u SAD-u svaki poslodavac ima pravo svojim zaposlenicima dati otkaz ako odbiju cijepljenje. To osobito ima smisla u prehrambenoj industriji, ali i u ugostiteljstvu.

U Hrvatskoj u državnim bolnicama ne postoji obaveza cijepljenja protiv gripe za medicinske djelatnike. Nažalost, rezultat je da ih se godišnje u prosjeku cijepi manje od četvrtine. To je još uvijek više nego u ostatku populacije, od koje se cijepi ispod 10%, no ipak je razočaravajuće malo.

No s druge strane, u Hrvatskoj postoji obaveza cijepljenja protiv hepatitisa B, što znači da obaveza cijepljenja protiv covida-19 ne bi bila presedan.

Problem je to što je cjepivo odobreno po hitnoj proceduri

U priči o cijepljenju protiv covida-19 problem je to što se obaveza teško može propisati prije nego što cjepiva dobiju pravu licencu; ona je za sada privremena i izdana je po hitnoj proceduri. Pfizer je objavio kako očekuje da će pravu licencu dobiti u travnju 2021.

Dodatni problem je to što je teško očekivati da bi u jeku pandemije itko davao otkaze medicinskim djelatnicima zbog odbijanja cijepljenja jer njih posvuda u svijetu manjka i inače, a osobito sada.

Mišljenje hrvatskih bioetičara

Dužnost cijepljenja, što medicinskih djelatnika, što opće populacije, za Index su prokomentirali bioetičari Viktor Ivanković, asistent s Instituta za filozofiju, i Lovro Savić, doktorand na Odsjeku populacijskog zdravlja Sveučilišta u Oxfordu, koji istražuju pitanja moralne odgovornosti cijepljenja.

"Bilo cjepivo za covid-19 u budućnosti obavezno ili ne, važno je naglasiti da medicinski djelatnici imaju najsnažniju moralnu dužnost cijepiti se, iz barem četiri razloga", kaže naš dvojac.

"Prvo, medicinski djelatnici najvažnija su karika u postizanju kolektivnog imuniteta i sprječavanju širenja virusa u populaciji, budući da su spona između bolesnika, ostalog medicinskog osoblja i generalne populacije. Drugo, medicinsko osoblje trebalo bi se cijepiti jer se na taj način direktno i indirektno osigurava optimalna kvaliteta liječenja bolesnika. Tijekom pandemije, osim što je veliki broj zemalja bio suočen s pomanjkanjem medicinske i zaštitne opreme, mnoge zemlje iskusile su i probleme prouzročene pomanjkanjem medicinskog osoblja. Na primjer, zdravstveni sustavi našli su se u situaciji u kojoj su bili primorani regrutirati studente medicinskih škola i sestrinstva ili su ovisili o umirovljenim liječnicama, liječnicima i medicinskom osoblju. Nadalje, u nedostatku medicinskog osoblja umirovljenici-volonteri su u dobnim skupinama koje, u slučaju zaraze, imaju veći rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema i smrtnih ishoda. Ukratko, necijepljenje medicinskog osoblja u velikoj mjeri može negativno utjecati na pružanje medicinske usluge i skrbi. Treće, posljednjih nas se mjeseci poziva na odgovornost da poštivanjem mjera zaštitimo druge. Ovo se posebno odnosi na medicinske djelatnike, budući da je načelo neškodljivosti ('ne čini štetu') u središtu medicinske etike", kažu Savić i Ivanković.

Ipak, ističu da je razumljivo da neki medicinski djelatnici osjećaju nevoljkost oko toga da budu u prvom valu cijepljenja.

"S jedne strane, nekima se može činiti kako se cjepivo pojavilo odviše brzo u usporedbi s ostalim cjepivima i da oko njegovog djelovanja još uvijek postoje nepoznanice. S druge strane, neki će medicinski djelatnici možda smatrati da nije fer, nakon što su zadnjih mjeseci bili na prvoj liniji borbe s bolešću, da baš oni budu prvi koji se pozivaju na red za cijepljenje, i to posebno u populaciji koja se katkad doima kao da ju nije briga. No kao što smo ustanovili u našem novom radu, prevencija populacijske štete ipak treba imati barem nekakav primat pred razmatranjima što jest ili nije fer. Očekujemo ipak da će liječnici, kao i prethodnih mjeseci, i na ovome planu biti primjer drugima kako bi se u populaciji postigla što veća opća procijepljenost", tumače Savić i Ivanković.

Što se obaveznog cijepljenja tiče, dodaju, ono je zasigurno najbrži i najefikasniji način postizanja kolektivnog imuniteta jer zaobilazi situaciju nedovoljnog broja ljudi koji su spremni cijepiti se.

"No da bi obavezno cijepljenje bilo opravdano, potrebno je isprobati druge načine koji su manje nametljivi i koji ne ugrožavaju slobodu odabira pojedinca", poručuju.

Bernard Kaić: Medicinski djelatnici trebali bi biti odgovorni

Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a, kaže kako vjeruje da će kolebljivost medicinskih djelatnika pasti kada vide da su se mnogi njihovi kolege u drugim zemljama cijepili bez ozbiljnijih nuspojava te kada dobiju sažetak opisa cjepiva i pročitaju kolika im je učinkovitost i koje su moguće nuspojave.

"Zbog etičkog načela da se ne čini šteta, medicinski djelatnici obavezni su nositi i medicinsku opremu. Oni ni na koga ne bi smjeli prenijeti zarazu", rekao je za Index Kaić.

"Osim toga oni, ako obole, ne mogu raditi svoj posao. Zbog toga bi trebali biti obavezni cijepiti se kako bi smanjili izostanke i pritisak na zdravstveni sustav. Liječnicima se u ovoj pandemiji preporučuje nešto što čak mnogo više utječe na njihov privatni život. Primjerice, od kad je krenula korona, njima se govori da ne idu unaokolo po mjestima na kojima bi se mogli zaraziti, primjerice, po svadbama, krstitkama i sličnim događanjima na kojima se okuplja veliki broj ljudi. Stoga ne vidim zašto bi cijepljenje, koje bi za njih bilo korisno, trebalo biti neki problem. Od njih bi bilo odgovorno i etično da se cijepe", poručio je Kaić.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.