ARAPSKE države Perzijskog zaljeva, predvođene Saudijskom Arabijom, posljednjih dana lobiraju kod administracije predsjednika SAD-a Donalda Trumpa protiv mogućeg vojnog udara na Iran, nakon što su ih Sjedinjene Države upozorile da budu spremne na takav scenarij, piše Wall Street Journal.

U javnosti su zaljevske arapske zemlje uglavnom šutjele dok su se prosvjedi širili susjednom Islamskom Republikom. Međutim, iranski rivali, Saudijska Arabija, Oman i Katar, iza zatvorenih vrata poručuju Bijeloj kući da bi pokušaj rušenja iranskog režima uzdrmao tržišta nafte i na kraju naštetio američkom gospodarstvu, tvrde dužnosnici iz Perzijskog zaljeva.

Trump: POMOĆ STIŽE

Trumpova administracija zasad nije jasno dala do znanja kakvu bi vrstu vojne akcije mogla poduzeti protiv Irana. Dužnosnik Bijele kuće rekao je da su predsjedniku Trumpu na raspolaganju sve opcije za rješavanje situacije u Iranu. "Predsjednik sluša niz različitih mišljenja o svakom pitanju, ali na kraju donosi odluku za koju smatra da je najbolja", napomenuo je.

Trump se jučer izravno obratio iranskim prosvjednicima, pozvavši ih da se suprotstave pokušajima režima da uguši prosvjede i potaknuo ih da preuzmu državne institucije. "POMOĆ STIŽE", objavio je na svojoj platformi Truth Social.

Arapske države strahuju da bi udari na Iran mogli poremetiti promet naftnih tankera kroz Hormuški tjesnac, uski morski prolaz na ulazu u Perzijski zaljev koji razdvaja Iran od njegovih arapskih susjeda i kojim prolazi oko petine svjetskih isporuka nafte, navodi Wall Street Journal.

Saudijski dužnosnici, prema njihovim navodima, uvjeravali su Teheran da se Rijad neće uključiti u eventualni sukob niti dopustiti SAD-u korištenje svog zračnog prostora za napade, u nastojanju da se distanciraju od američke akcije i odvrate je.

Prosvjedi započeli krajem prosinca

Prema američkim dužnosnicima, Trump još nije donio konačnu odluku o djelovanju protiv Irana te se sastaje sa savjetnicima kako bi utvrdio pristup. Opcije uključuju naredbu za vojne udare na ciljeve režima ili pokretanje kibernetičkih napada, odobravanje novih sankcija te jačanje proturežimskih profila na internetu.

Prosvjedi u Iranu, koji su započeli u Teheranu krajem prosinca zbog produbljivanja gospodarske krize, a ovog su se mjeseca proširili diljem zemlje, predstavljaju jedan od najvećih izazova za režim otkako je došao na vlast tijekom Islamske revolucije 1979. godine.

Američka organizacija za ljudska prava HRANA objavila je jučer da je broj poginulih u prosvjedima premašio 2000. Iranska državna televizija prikazala je u nedjelju snimke desetaka umotanih tijela, poredanih unutar i ispred mrtvačnice u blizini Teherana.

Iako mnoge zaljevske države nemaju previše simpatija prema Teheranu, strahuju od gospodarskih i političkih posljedica eskalacije u Iranu.

"Kad jednom otvorite Pandorinu kutiju, stvarate golemu neizvjesnost"

Analitičari upozoravaju da je Saudijska Arabija posebno osjetljiva na sve nestabilniju situaciju. Kraljevstvo je lokalnim medijima naložilo da ograniče izvještavanje o prosvjedima i izraze potpore kako bi izbjegli moguću iransku odmazdu.

"Oni ni na koji način ne gaje simpatije prema iranskom režimu, ali imaju snažnu odbojnost prema nestabilnosti. Kad jednom otvorite Pandorinu kutiju promjene režima, bilo iznutra ili izvana, stvarate golemu neizvjesnost u trenutku kada je to posljednje što žele", objasnio je Michael Ratney, bivši američki veleposlanik u Saudijskoj Arabiji.

Iako Saudijska Arabija i druge zaljevske države ne bi imale ništa protiv slabljenja iranskih vojnih i nuklearnih kapaciteta, zabrinjavaju ih alternative ako Hamenei bude svrgnut, ističe Wall Street Journal.

"Možete dobiti nešto jednako loše ili gore, poput Islamske revolucionarne garde koja preuzima vlast. Ili kaos, raspad i regionalizaciju. Kontrola koju režim u Iranu provodi barem donosi određenu predvidljivost. Kad to nestane, situacija postaje vrlo opasna", upozorio je Ratney.

Ambiciozan plan Vizija 2030

Saudijski čelnici godinama strahuju da bi nemiri u regiji mogli potaknuti prosvjede unutar njihovih granica i skrenuti pozornost na vlastiti odnos prema prosvjednicima.

Zabrinuti su i zbog mogućih poremećaja ambicioznog gospodarskog i društvenog plana Vizija 2030, kojim žele potaknuti turizam i smanjiti ovisnost o prihodima od nafte. Stabilnost u regiji glavni je prioritet saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana, potvrdio je jedan saudijski dužnosnik.

"Iz perspektive Perzijskog zaljeva, najbolji scenarij bio bi završetak prosvjeda u Iranu, unutarnji pregovori koji bi potaknuli određene reforme te američki pregovori koji bi smirili situaciju", izjavio je Neil Quilliam, suradnik londonskog think tanka Chatham House.

Ujedinjeni Arapski Emirati nisu sudjelovali u lobiranju

Prema riječima arapskih dužnosnika, Ujedinjeni Arapski Emirati, koji se također nalaze preko puta Hormuškog tjesnaca, nisu sudjelovali u lobiranju. Quilliam ističe da UAE općenito ima viši prag tolerancije na rizike povezane s nestabilnošću od konzervativnije Saudijske Arabije te da često zauzimaju drugačije geopolitičke pozicije od Rijada.

Dok je Saudijska Arabija godinama radila na diplomatskom popuštanju napetosti s Iranom i odgađala normalizaciju odnosa s Izraelom, UAE je izazvao nezadovoljstvo dijela arapskog i muslimanskog svijeta približavanjem Izraelu te angažmanom u sukobima u Sudanu i Jemenu.

"Vrlo su se čvrsto vezali uz izraelsku zastavu", naglasio je Quilliam, dodavši da bi takav stav mogao učiniti američke baze u UAE-u potencijalnom metom iranske odmazde u slučaju američke akcije.

"Iranci trenutačno ne bi željeli naljutiti Saudijce. No Emirati – mnogi su u regiji trenutačno ljuti na Emirate", zaključio je.