NIZ LOŠIH anketa za predsjednika Donalda Trumpa obilježio je posljednje tjedne. Istraživanja pokazuju da Trump gubi podršku među ključnim biračkim skupinama, posebice mladim biračima, koji su mu se značajno priklonili 2024. godine. Taj porast podrške potaknuo je narative o trajnom preslagivanju američkog biračkog tijela, no postojanost te promjene sada je dovedena u pitanje.

Analizirajući najnoviju anketu New York Timesa i Siene, analitičar Nate Cohn izjavio je da se "druga Trumpova koalicija raspala". U razgovoru s konzervativnim anketarom i strategom Patrickom Ruffinijem, autorom knjige "Stranka naroda", istražili smo je li vrijeme za takve zaključke, piše Politico.

Stanje Trumpove koalicije

Patrick Ruffini upozorava da je prerano otpisati novu koaliciju Republikanske stranke. Prema njegovim riječima, potrebno je razlikovati dvije skupine birača. Prvu, koja je trajno preoblikovala američku politiku, čine birači s populističkim stavovima koji su prešli u Republikansku stranku, često nakon što su glasali za Baracka Obamu.

Ti pomaci pokazali su se trajnima, osobito među bijelim biračima radničke klase te konzervativnim Hispancima i azijskim Amerikancima. Drugu, nestalniju skupinu čine mlađi birači, nepovezani s politikom, koji su se 2024. godine prvi put značajnije okrenuli republikancima.

"Taj pomak udesno pokazao se nešto manje trajnim, a možda i puno manje trajnim, zbog prirode tih birača. Oni zapravo nisu povezani s jednom političkom strankom i inherentno su nestranački", objašnjava Ruffini. On ističe da se manji pomak vidi među redovitim biračima, a veći među onima koji rijetko izlaze na izbore.

Troškovi života kao ključni problem

Ruffini tvrdi da je glavni uzrok erozije podrške republikancima pitanje troškova života, odnosno pristupačnosti. "Mislim da je to neosporno", rekao je. "To je pitanje broj jedan među biračima koji se kolebaju." Naglašava da su upravo ti birači, koji su 2024. prešli s Bidena na Trumpa, demografski najizloženiji tom problemu.

Riječ je o mlađim osobama s nižim primanjima, nižim stupnjem obrazovanja i onima koji nisu u braku. Dok su glasačima Demokratske stranke prioritet erozija normi i demokracija, a glasačima Republikanske stranke imigracija, ova ključna skupina kolebljivih birača prvenstveno je zabrinuta zbog troškova života.

Utjecaj drugih politika

Na pitanje doprinose li eroziji podrške druge Trumpove politike, poput imigracijske ili vanjske, Ruffini je skeptičan. Ideju da je vanjska politika odlučujući faktor za velik dio birača smatra zanemarivom.

Priznaje da bi imigracijska agenda mogla predstavljati izazov kod latinoameričkih birača, ali upozorava na stereotip da je njima imigracija jedino važno pitanje. "Latinoamerički birači prvenstveno dijele iste brige kao i ostali birači u biračkom tijelu. Prvenstveno su usredotočeni na troškove života, poslove i zdravstvenu skrb", ističe on.

Što je administracija trebala učiniti drugačije?

Ruffini smatra da je fokus na pristupačnost trebao biti prioritet od prvog dana Trumpova mandata. Međutim, priznaje da je to teško postići s obzirom na nepovjerenje ove skupine birača prema političarima, ali i zbog zahtjeva desnog krila stranke.

"Ako pitate: ‘Što je MAGA ekonomska politika?’, za mnoge, MAGA ekonomska politika su carine - a na mnogo načina, carine su u suprotnosti s impulsom da se nešto učini po pitanju pristupačnosti", pojašnjava.

Dodaje da Trumpova administracija nije uspjela nastaviti uspješnu strategiju iz 2024., kada se Trump pojavljivao u nepolitičkim arenama poput UFC mečeva ili podcasta Joea Rogana kako bi dopro do tih birača. Umjesto toga, okrenula se ispunjavanju zahtjeva svoje političke baze.

Pogled prema budućnosti

Iako smatra da nije nemoguće preokrenuti negativne trendove, Ruffini ističe da je to iznimno teško zbog općeg ekonomskog pesimizma koji vlada od pandemije Covida. Smatra da je rasprava o poreznoj politici, poput smanjenja poreza iz 2024., precijenjena jer biračima nije toliko važna kao kulturna pitanja ili opći osjećaj da život nije pristupačan kao prije.

Gledajući prema budućim izborima, Ruffini vjeruje da međuizbori 2026. neće dati pravu sliku jer na njima glasa starije i obrazovanije biračko tijelo. Pravi test bit će predsjednički izbori 2028. godine.

"Uvijek sam govorio da idemo prema budućnosti gdje su ove skupine na raspolaganju, i koja god ih stranka osvoji, ima prednost", zaključuje. Prema njegovu mišljenju, era "nastajuće demokratske većine" je završila, a ključne biračke skupine sada su nepredvidive, što političku budućnost čini neizvjesnom.