AUSTRIJSKO ministarstvo obrazovanja omogućit će nastavu na hrvatskom jeziku u austrijskim školama umjesto dosadašnjeg takozvanog BKS-a (bosanski/hrvatski/srpski), rekla je austrijska šefica diplomacije Beate Meinl-Reisinger u Zagrebu. U Austriji je, naime, na snazi preporuka iz 1996. o nerazdvajanju djece u školama prema etničkim pripadnostima.

"Razgovarali smo s ministarstvom obrazovanja, koje će povući preporuku poslanu krajem 90-ih i ponovljenu 2000-ih te će se naglasiti autonomija škola, kojima će se omogućiti nastava na hrvatskom jeziku", najavila je u Zagrebu austrijska ministrica za Europu i međunarodne poslove na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom.

Početkom 2024., Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavilo je da će austrijska pokrajina Štajerska će od akademske godine 2024./25. uvesti hrvatski jezik kao samostalan predmet nastave materinskoga jezika u svoj redovni školski sustav.

MVEP je to tada nazvao značajnim korakom prema rješavanju poštivanju suvereniteta hrvatskog jezika u Austriji, "budući da na saveznoj razini još uvijek postoji znanstveno neutemeljena preporuka Saveznog ministarstva obrazovanja, znanosti i istraživanja iz 1996. vezano za nastavnu materinskoga jezika za bosanski, hrvatski i srpski 'o nerazdvajanju prema etničkim pripadnostima'".

Grlić Radman, koji je najavu ministrice u četvrtak nazvao "sjajnom viješću", rekao je da Hrvati u Austriji zajedno s Austrijancima u Hrvatskoj čine "jedinstven most za jačanje naših ukupnih veza". "Posebnu ulogu u našim odnosima ima hrvatska manjina u Austriji koja danas broji 50 tisuća gradišćanskih Hrvata i mnogobrojno hrvatsko useljeništvo", kazao je Grlić Radman.

Naglasio je da je za Hrvate u Austriji posebno važno podučavanje hrvatskog jezika u austrijskom obrazovnom sustavu te da je s ministricom razgovarao o tome da se uvaži činjenica da se radi o službenom jeziku članice EU-a koji se ne bi trebao podučavati "u sklopu umjetnih tvorevina poput BKS-a (bosanski/hrvatski/srpski jezik)".

'Pacijent' bi mogao otići

Hrvatska je dio inicijative "Prijatelji Zapadnog Balkana" koju je 2023. pokrenuo tadašnji austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg "u cilju pružanja podrške postupku proširenja EU-a".

Stabilnost i sigurnost zapadnog Balkana su u fokusu dviju zemalja te proširenje EU-a smatraju geostrateškim ulaganjem u mir, stabilnost i gospodarski rast cijelog kontinenta, rekao je hrvatski ministar, posebno pozdravivši napredak Albanije i europski put Crne Gore.

Meinl-Reisinger je proširenje Unije nazvala središnjim interesom bloka i "strateški najvažnijim instrumentom jačanja suradnje". "U našem je primarnom interesu da poduzmemo odlučne korake u smislu proširenja jer će i zemlje u okruženju od toga profitirati", kazala je, istaknuvši Hrvatsku kao najrecentniji primjer situacije u kojoj su obje strane dobitku.

Naglasila je da je za zemlje zapadnog Balkana važno da što dobiju "perspektivu članstva". Usporedila je proširenje EU-a sa situacijom u kojoj pacijenti više sati čekaju liječnika koji im govori da će doći, "ali mora samo još nešto obaviti".

"U nekom trenutku će taj pacijent ustati i otići. Mislim da EU mora shvatiti da su države takvi 'pacijenti' koji će u jednom trenutku ostati bez strpljenja i otići", rekla je austrijska šefica diplomacije, upozoravajući da bi eventualni politički vakuum mogle ispuniti "sile koje nam nisu bliske".

Repatrijacija hrvatskih i austrijskih državljana

Također, Grlić Radman je zahvalio ministrici i svim austrijskim institucijama na pomoći i suradnji u repatrijaciji hrvatskih državljana s područja Bliskog istoka, rekavši da je Austrija prevezla 29 Hrvata iz Rijada u Beč te 17 njih iz Omana, a Hrvatska je prevezla dvoje austrijskih državljana letovima koje je organizirala hrvatska vlada.

Dvije zemlje nastavljaju pratiti situaciju i pozivaju na deeskalaciju kako bi se spriječilo prelijevanje sukoba na ostale zemlje regije.

Grlić Radman, koji je Austriju nazvao jednim od najvažnijih gospodarskih partnera Hrvatske, kazao je da vidi prostora za proširenje suradnje u područjima energetike, infrastrukture, obrane i inovacija.

Dvoje ministara je ranije u četvrtak posjetilo Janafov Terminal Žitnjak, a Meinl-Reisinger je istaknula da je Hrvatska pouzdano energetsko središte za ovaj dio Europe.