Dogovoren sastanak Trumpa i Putina. Trump: Bit će razmjene teritorija
AMERIČKI predsjednik Donald Trump priopćio je da će se sljedeći petak sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u američkoj saveznoj državi Aljasci.
Dodatno, Trump je spomenuo "razmjenu teritorija" između Ukrajine i Rusije kao dio budućeg sporazuma između dviju zaraćenih zemalja. "Bit će razmjena teritorija u korist obje strane, ali o tome ćemo razgovarati kasnije", rekao je u Bijeloj kući, dodajući da je "to komplicirano".
"Govorimo o teritoriju gdje borbe bjesne više od tri i pol godine", napomenuo je.
SAD i Rusija teže postizanju sporazuma o prekidu rata u Ukrajini kojim bi se zacementirala okupacija teritorija koji je tijekom vojne invazije zauzela Moskva, objavio je ranije Bloomberg. Bijela kuća odbacila je Bloombergovu priču, nazvavši je nagađanjem.
U međuvremenu, Wall Street Journal (WSJ), pozivajući se na europske i ukrajinske dužnosnike, piše kako da je ruski predsjednik Vladimir Putin spreman zaustaviti rat ako dobije istočnu Ukrajinu.
Ključne informacije:
- WSJ: Putin želi istok Ukrajine u zamjenu za mir
- Trump: Vrlo brzo ću se sastati s Putinom. Bit će razmjene teritorija na dobrobit obje strane
- Talijanska novinska agencija: Putin ne želi sastanak u Rimu
- Bijela kuća: Razgovarali smo s Ukrajincima o putevima prema miru
- Dužnosnik Bijele kuće: Sastanak Putina i Trumpa planiran za kraj idućeg tjedna. Moguće lokacije su UAE, Mađarska, Švicarska i Rim
- Bloomberg: Amerikanci ponudili primirje koje bi Rusima omogućilo da zadrže zauzeti teritorij
- Ruski zastupnik: Susret Trumpa i Putina mogao bi biti sudbonosan i okončati rat
- Stigla prva reakcija Kine na summit Trump-Putin: "Zadovoljni smo"
- Rusi: Ukrajinci napali naše dvije regije - Kursk i Belgorod
- Indija stopirala kupovinu oružja od SAD-a, to je odgovor na nove Trumpove carine uvedene zbog kupovine ruske nafte
- Trump na pitanje hoće li se držati roka ultimatuma: "To ovisi o Putinu"
- Bijela kuća jučer poručila da Putin prije sastanka s Trumpom mora pristati i na trilateralni sastanak Putin-Trump-Zelenski, ali danas je odustala od tog uvjeta
- Kremlj jučer potvrdio da se priprema sastanak Trump-Putin i to kroz nekoliko dana
Američki predsjednik Donald Trump priopćio je da će se sljedeći petak sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u američkoj saveznoj državi Aljasci.
>> Opširnije
Ruski predsjednik Vladimir Putin ovog je tjedna Trumpovoj administraciji predstavio sveobuhvatan prijedlog za prekid vatre u Ukrajini, zahtijevajući velike teritorijalne ustupke od Kijeva u zamjenu za prekid borbi, piše Wall Street Journal (WSJ), pozivajući se na europske i ukrajinske dužnosnike.
WSJ navodi kako Putin zapravo poručuje da će zaustaviti rat ako dobije istočnu Ukrajinu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin uručio je posebnom Trumpovom posebnom izaslaniku Steveu Witkoffu orden i rekao mu da ga preda visokoj dužnosnici CIA-e čiji je sin poginuo u Ukrajini boreći se na ruskoj strani.
>> Opširnije
Trump je napomenuo da će u mirovnom sporazumu u Ukrajini biti "razmjene teritorija na dobrobit obje strane".
"Radi se o teritoriju za koji se bori već tri i pol godine, znate, mnogo je Rusa poginulo. Mnogo je Ukrajinaca je poginulo. Dakle, to razmatramo, ali zapravo želimo vratiti nešto i zamijeniti nešto. Zapravo je komplicirano. Ništa lako. Vrlo je komplicirano. Ali, vratit ćemo nešto. Nešto ćemo zamijeniti. Bit će razmjene teritorija na dobrobit obje strane", rekao je američki predsjednik.
Trump je upravo priopćio da će se "vrlo brzo" sastati s Vladimirom Putinom. "Približavamo se dogovoru o Ukrajini", napomenuo je.
Ustvrdio je kako postoje "sigurnosni aranžmani" koji se moraju provesti prije sastanka.
"Želio bi se sastati što je prije moguće", ponovio je.
Najavio je da će doći do "određene razmjene teritorija na dobrobit obje strane", dodajući da je "to komplicirano".
Donald Trump upravo govori na konferenciji za novinare u Bijeloj kući dok se sastaje s čelnicima Armenije i Azerbajdžana.
Govoreći o više ratova s kojima se suočio od dolaska na dužnost, američki predsjednik je izjavio: "Pobrinuli smo se za gotovo svaki požar te radimo na ovom u Ukrajini i Rusiji, o kojem vrlo intenzivno izvještavate."
"Imat ćemo više informacija za vas malo kasnije", najavio je.
Trump saziva mirovni summit s čelnicima Armenije i Azerbajdžana koji bi trebao pomoći u okončanju gotovo četiri desetljeća sukoba i ponovnom otvaranju ključnih prometnih ruta.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u svom večernjem obraćanju poručio da Ukrajina i njezini saveznici "dijele razumijevanje" kako je sada moguće postići barem prekid vatre. "Iako to ovisi o odgovarajućem pritisku na Rusiju", upozorio je.
Dodao je da je obavio više od desetak razgovora s čelnicima različitih zemalja i da je njegov tim u stalnom kontaktu sa SAD-om. Također je naveo da će savjetnici za nacionalnu sigurnost iz Ukrajine i saveznički zemalja razgovarati kasnije tijekom večeri.
Današnje izvješće Bloomberga sugerira da SAD i Rusija rade na dogovoru koji bi Moskvi omogućio da zadrži teritorij koji je zauzela tijekom invazije na Ukrajinu.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je u intervjuu za magazin Time da Rusija nikada nije tražila od Bjelorusije da se izravno pridruži ratu protiv Ukrajine.
>> Opširnije
Ruska državna tvornica eksploziva, koja opskrbljuje vojsku, nabavila je njemačku industrijsku tehnologiju unatoč zapadnim sankcijama, otkriva Reuters.
>> Opširnije
Ukrajinski vojnici na bojištu kažu da nemaju gotovo nikakvu nadu u diplomatsko rješenje rata s Rusijom, dok danas istječe rok koji je američki predsjednik Donald Trump dao Kremlju da prekine napade.
>> Opširnije
Američki predsjednik Donald Trump pitao je talijansku premijerku Giorgiju Meloni bi li Italija bila voljna u Rimu ugostiti trilaterlni sastanak o ratu u Ukrajini na kojem bi sudjelovali ruski predsjednik Vladimir Putin, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i on.
Meloni je rekla da bi Italija bila voljna, pa je američki državni tajnik Marco Rubio razgovarao s Francuskom, Njemačkom, Velikom Britanijom, Ukrajinom i Finskom o tome, a Zelenski je podržao ideju, rekli su izvori za talijansku novinsku agenciju ANSA.
Izvori su, međutim, dodali da Moskva neće pristati na sastanak u Rimu jer smatra da je Italija previše na strani Kijeva.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je nakon razgovora s češkim premijerom Petrom Fialom poručio da su Sjedinjene Države "odlučne u postizanju prekida vatre".
"Moramo zajedno podržati sve konstruktivne korake. Posljednjih dana bilo je mnogo poziva, mnogo kontakata na raznim razinama", priopćio je.
"Sve ujedinjuje razumijevanje da se rat mora okončati i da Europa mora razviti zajednički stav o svakom važnom sigurnosnom aspektu", napomenuo je.
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je kako američki predsjednik Donald Trump želi da se rat u Ukrajini završi za pregovaračkim stolom. "Zato se njegov izaslanik Steve Witkoff ovog tjedna sastao s Vladimirom Putinom u Moskvi", napomenula je.
"Po predsjednikovom nalogu, posebni izaslanik Witkoff ponovno se sastao s predsjednikom Putinom kako bi razgovarali o potencijalnim putevima prema miru, a predsjednik i njegov tim za nacionalnu sigurnost razgovaraju o tim putevima i s Ukrajincima i s Europljanima", priopćila je.
"Iz poštovanja prema našim osjetljivim diplomatskim razgovorima s Rusijom, Ukrajinom i našim europskim saveznicima, Bijela kuća neće komentirati navodne detalje u medijima", dodala je.
Prema riječima visokog dužnosnika Bijele kuće, summit između Donalda Trumpa i Vladimira Putina planiran je za kraj sljedećeg tjedna.
O mjestu održavanja sastanka još se raspravlja, dodao je dužnosnik. Napomenuo je kako su moguće lokacije UAE, Mađarska, Švicarska i Rim.
Daljnji detalji ili logistika još su nejasni i vrlo su fluidni, napomenuo je. Ne zna se hoće li i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prisustvovati sastanku.
Dužnosnik je potvrdio da su Rusi dostavili popis zahtjeva za potencijalni prekid vatre, a Washington sada pokušava dobiti podršku Ukrajinaca i europskih saveznika.
Mađarski premijer Viktor Orban pozvao je europske lidere da sazovu summit s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, upozoravajući kako bez direktnog angažmana kontinent riskira da postane "sporedni igrač" u oblikovanju vlastite sigurnosti.
Govoreći na Kossuth Radiju, Orban je ustvrdio da su se i francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Friedrich Merz "već trebali sastati s predsjednikom Vladimirom Putinom". "Što je prije moguće, po mogućnosti prije rusko-američkog summita, a ako ne, onda nakon rusko-američkog summita, mora se održati rusko-europski summit", rekao je Orban.
Naglasio je da Europa "ne može sjediti kod kuće kao mrzovoljno dijete i duriti se na ruskog predsjednika". Tvrdi da sporove treba rješavati "pregovorima".
"U suprotnom, europske zemlje će biti sporedni igrači u rješavanju sigurnosnih pitanja na našem kontinentu", upozorio je.
Orban je ponovio podršku nedavnim američkim posredničkim naporima, kazavši da je sastanak Trumpa i Putina "dobra vijest".
Nakon ruskog napada na ključni most u Hersonu, stotine civila se evakuira. Napad je potaknuo strah od nove ruske ofenzive, iako analitičari smatraju da bi ponovno zauzimanje grada bio golem izazov.
>> Opširnije
Rusija je u tvornici Alabuga uspostavila masovnu proizvodnju vlastite verzije iranskih dronova Shahed, što je dovelo do napetosti i marginalizacije Teherana u strateškom partnerstvu s Moskvom.
>> Opširnije
Uoči potencijalnih razgovora između Donalda Trumpa i Vladimira Putina, novo izvješće razmatra na čemu bi dvojica čelnika mogla raditi.
Prema Bloombergu, koji se poziva na ljude upoznate s tim pitanjem, Washington i Moskva žele dogovoriti primirje koje bi Rusiji omogućilo da zadrži teritorij koji je zauzela u svojoj invaziji. Dužnosnici obje strane pokušavaju pripremiti sporazum za planirani summit već sljedeći tjedan, dodaje se u izvješću.
Bloomberg piše kako Sjedinjene Države pokušava uvjeriti Ukrajinu i saveznike u Europi da podrže sporazum. Rusija bi navodno u sklopu sporazuma trebala zaustaviti svoje napade u Hersonskoj i Zaporiškoj oblasti.
Ali točni uvjeti i planovi još uvijek se mogu promijeniti, tvrde izvori.
Sergej Radčenko, profesor u vanjskopolitičkom Centru Henry Kissinger pri američkom Sveučilištu Johns Hopkins, izjavio je da potencijalni mirovni pregovori između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina “ne vode nikamo” i da će ruski čelnik iz tog susreta izvući samo korist.
>> Opširnije
Indijski premijer Narendra Modi izjavio je danas da je telefonski razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i zahvalio mu što s njime dijeli informacije o najnovijim događajima u vezi s Ukrajinom.
>> Opširnije
Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je danas s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom o sastanku sa Steveom Witkoffom, izaslanikom predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa, i američkim prijedlozima za mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine, izvijestila je bjeloruska državna novinska agencija Belta.
>> Opširnije
Mihail Šeremet, zastupnik Državne dume, izjavio je za rusku državnu novinsku agenciju RIA Novosti da bi potencijalni sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina mogao biti “povijestan i sudbonosan”, uključujući u smislu okončanja rata u Ukrajini i “formiranja novih načela svjetskog poretka”.
Šeremet je dodao kako vjeruje da bi susret mogao “odrediti cijelu međunarodnu zajednicu za mnoga buduća desetljeća”.
Američki predsjednik Donald Trump razgovarao je s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni o mogućnosti sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Rimu sljedećeg tjedna, doznaje Sky News iz izvora u talijanskoj vladi.
>> Opširnije
Fox News javlja da se kao potencijalne lokacije summita američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji bi se mogao održati “krajem idućeg tjedna”, spominju Mađarska, Švicarska, Italija i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Jacqui Heinrich, dopisnica Fox Newsa iz Bijele kuće, objavila je na X-u da Rusija preferira Mađarsku, ali da još ništa nije odlučeno. Dodala je i da bi pregovori mogli naići na administrativnu prepreku, tvrdeći da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio kako bi svako teritorijalno ustupanje zahtijevalo nacionalni referendum u Ukrajini.
Razdor između Indije i Sjedinjenih Američkih Država produbio se nakon što je New Delhi stavio na čekanje planove o nabavi novog američkog naoružanja i zrakoplova, što je izravna posljedica trgovinskog spora. Ovaj potez predstavlja prvi konkretan znak indijskog nezadovoljstva carinama koje je administracija Donalda Trumpa nametnula na njihov izvoz, piše Sky News.
Prema informacijama koje su otkrila tri indijska dužnosnika upoznata sa situacijom, planirana kupnja vojne opreme je zaustavljena. Indija je namjeravala poslati ministra obrane Rajnatha Singha u Washington kako bi finalizirao dogovor, no to je putovanje sada otkazano, potvrdila su dva izvora.
Promjena smjera prema Rusiji
Istovremeno, u potezu koji je relevantan i za sukob u Ukrajini, Indija je signalizirala da je otvorena za smanjenje uvoza nafte iz Rusije. Prema dva druga indijska izvora, New Delhi spreman je sklapati poslove s drugim dobavljačima ako dobije slične cjenovne uvjete. Ova promjena dijelom je potaknuta i ograničenom sposobnošću Rusije da izvozi oružje koje intenzivno koristi u Ukrajini.
Dodatni razlog zaokreta je i činjenica da se, prema zapadnim analitičarima, dio ruskog oružja pokazao nepouzdanim na bojnom polju. Jedan od izvora naveo je kako su Trumpove prijetnje carinama i rastući antiamerički nacionalizam u Indiji "politički otežali Modiju prelazak s Rusije na SAD".
Ukrajina je pojačala prekogranične napade na ruski teritorij, a guverner regije Belgorod Vjačeslav Gladkov izvijestio je o napadu s gotovo 100 bespilotnih letjelica u protekla 24 sata.
Gladkov je na svom Telegram kanalu objavio da su brojna naselja bila izložena napadima dronovima i bombardiranju streljivom. Naveo je kako su mnoge letjelice uspješno oborene, ali da je u napadima ozlijeđen 12-godišnji dječak te jedan bračni par.
Vijest o napadu na Belgorod uslijedila je nedugo nakon što je i vršitelj dužnosti guvernera susjedne regije Kursk također potvrdio da je na njegovom području izveden ukrajinski napad, što sugerira pojačane vojne aktivnosti.
Analiza Instituta za proučavanje rata (ISW) otkriva da Putinovi ciljevi nisu samo teritorijalni. On želi srušiti vladu, uništiti ukrajinski identitet i računa na to da će Zapad odustati.
>> Opširnije
Ruska pogranična regija Kursk ponovno se našla na meti napada, izvijestili su ruski dužnosnici. Podsjetimo, ta je regija i ranije bila cilj ukrajinskih napada tijekom rata.
Vršitelj dužnosti guvernera regije, Aleksandar Hinštejn, objavio je da je jedna farma "došla pod paljbu". U napadu je lakše ozlijeđena 66-godišnja žena, koja je zadobila ozljede ruke.
Prema njegovim riječima, uništene su i dvije gospodarske zgrade. Zabilježena je i materijalna šteta na jednoj privatnoj kući, gdje su oštećeni ograda, krov i fasada, a razbijeni su i prozori.
Novinare suparničke strane sve se češće proglašava "špijunima". To je bila sudbina i ukrajinske novinarke Viktorije Roščine koja je i mučena u dugom ruskom zatočeništvu, piše Deutsche Welle.
>> Opširnije
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je kako vjeruje da bi prekid vatre u Ukrajini mogao biti blizu, iznoseći optimističnu, ali opreznu procjenu nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Govoreći na konferenciji za novinare, Tusk je podijelio svoja zapažanja i intuiciju o trenutnom stanju sukoba.
"Postoje određeni signali, a imamo i intuiciju, da je možda zamrzavanje sukoba – ne želim reći kraj, nego zamrzavanje sukoba – bliže nego što je dalje", rekao je poljski premijer.
Dodao je kako za takav razvoj događaja "postoje nade", naglašavajući da bi se radilo o "zamrzavanju", a ne nužno o konačnom kraju rata, što bi ipak predstavljalo značajan korak prema deeskalaciji.
UEFA je od početka invazije na Ukrajinu isplatila ruskim klubovima gotovo 11 milijuna eura, otkriva The Guardian
>> Opširnije
Ruski predsjednik Vladimir Putin ovog je tjedna ponovno dao naslutiti da je Moskva spremna na mirovne pregovore s Ukrajinom, ustvrdivši kako je sastanak s Volodimirom Zelenskim "moguć". Ipak, stručnjaci su izrazili duboki skepticizam oko njegovih namjera.
Analitičari iz Instituta za proučavanje rata (ISW) smatraju da se radi o pažljivo osmišljenoj strategiji zavaravanja. "Kremlj je pokušao odrediti tempo i slijed pregovora o privremenim prekidima vatre i trajnom miru u Ukrajini od početka američkih napora da se održe pregovori za okončanje rata u veljači 2025. godine", navode analitičari.
Dodaju kako Putin ovim potezima zapravo ne želi okončati rat, već izvući ustupke od Sjedinjenih Država. "Putinovi napori da se postavi kao spreman za američke mirovne prijedloge i smislene pregovore, dok istovremeno odbija sastati se sa Zelenskim u skorije vrijeme, pokušaji su da se zamagli stvarnost da Putin ostaje nezainteresiran za okončanje svog rata i da pokušava izvući bilateralne ustupke od Sjedinjenih Država bez smislenog uključivanja u mirovni proces", zaključuje se u analizi.
Finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen pozvala je američkog predsjednika Donalda Trumpa da provede nove ekonomske sankcije protiv Rusije, izrazivši nadu da će takav potez pridonijeti okončanju rata u Ukrajini. Njezin poziv dolazi upravo na dan kada istječe rok koji je Bijela kuća postavila Moskvi da pokaže napredak prema miru ili se suoči s novim mjerama, prenosi Reuters.
"Svakako se nadam da će predsjednik Trump nastaviti s tim sankcijama", izjavila je Valtonen.
Ministrica smatra kako je Rusija u posljednje vrijeme pokazala određenu spremnost za pregovore upravo zbog pojačanog pritiska na bojištu. "Ono što vidimo – a sada i sumnjamo – jest da je razlog zbog kojeg je Rusija ponovno pokazala određenu spremnost za razgovor taj što povećane isporuke oružja (Ukrajini) definitivno povećavaju pritisak na Rusiju da pronađe izlaz iz rata", pojasnila je svoj stav.
Finska, zajedno s nordijskim i baltičkim zemljama, spada među najodlučnije saveznike Ukrajine. Potaknuta ruskom invazijom 2022. godine, Finska, koja s Rusijom dijeli granicu dugu 1340 kilometara, prije dvije je godine napustila desetljeća vojne nesvrstanosti i pridružila se NATO savezu.
Sjedinjene Američke Države po prvi su put dobile jasan uvid u to što bi Rusija tražila za okončanje rata u Ukrajini, izjavio je američki državni tajnik Marco Rubio. Objava dolazi nakon sastanka posebnog američkog izaslanika Stevea Witkoffa s Vladimirom Putinom u Moskvi, a Trumpova administracija sada razmatra izravan dijalog i mogući sastanak na vrhu, piše Kyiv Post.
Gostujući na EWTN televiziji, Rubio je pojasnio kako je sastanak posebnog američkog izaslanika Stevea Witkoffa s Putinom donio ključne nove informacije. "Po prvi put u ovom procesu, postoji barem neko razumijevanje onoga što bi Rusima trebalo da se nagode, da zaustave ovaj rat, s diplomatskog stajališta", kazao je Rubio, prema transkriptu koji je objavilo Ministarstvo vanjskih poslova.
Ipak, Rubio je naglasio da to ne znači da je Washington prihvatio ruske uvjete. "Sada, ne tvrdim da su ono što bi Rusima trebalo i ono što bi Ukrajini trebalo isto. Postoji razlika, i postoji jaz", rekao je, dodavši kako je cilj diplomacije sada premostiti tu razliku. "Pitanje za nas sada je možemo li premostiti jaz između ukrajinske i ruske strane dovoljno blizu da predsjednik može doći kao dio bilo kakvog sastanka i možda biti onaj koji će zaključiti ovaj dogovor", zaključio je.
Važnost prekida vatre
Rubio je također istaknuo nužnost prekida vatre, navodeći kako je teško pregovarati o trajnom miru dok borbe traju. Kao primjer je naveo pregovore između Tajlanda i Kambodže, gdje je privremeni prekid vatre bio ključan za početak ozbiljnih razgovora. "Ponekad vam je potreban privremeni prekid vatre jednostavno da biste sve doveli za stol i razgovarali", objasnio je, upozorivši da bi nastavak sukoba mogao uništiti pregovarački proces.
S druge strane, mogućnost sastanka Trumpa i Putina naišla je na oštre kritike. Senatorica Jeanne Shaheen, istaknuta članica Odbora za vanjske poslove, izrazila je "stvarnu zabrinutost da će Putin ovo vidjeti kao nagradu i još jednu priliku da dodatno produži rat umjesto da konačno traži mir".
Shaheen, poznata kao glasna kritičarka politike Trumpove administracije prema Moskvi, optužila je predsjednika da svojim postupcima ohrabruje Putina. "Vrijeme je da [Trump] konačno postane čvrst prema Kremlju i iskoristi svoj utjecaj da okonča ovaj rat", poručila je. Kritizirala je administraciju zbog slabljenja postojećih sankcija i "nevoljkosti da se sankcionira Kina zbog njezine podrške Putinu", što je, tvrdi, "oslabilo naš utjecaj za pregovaračkim stolom".
Svoju je izjavu zaključila oštrom porukom Bijeloj kući: "Predsjednik [Trump] mora konačno pokazati Putinu da misli ozbiljno. Sve manje od strogih posljedica bit će još jedan znak slabosti ove Bijele kuće."
Rusija je tijekom noći pokrenula masivan napad bespilotnim letjelicama na Ukrajinu, a snažne eksplozije odjeknule su u Kijevu, Harkivu i Sumiju. Prema podacima ukrajinskih oružanih snaga, lansirano je ukupno 108 zračnih ciljeva, uključujući 104 jurišna drona tipa Shahed i četiri druge brze bespilotne letjelice.
Protuzračna obrana uspjela je neutralizirati većinu prijetnji, oborivši 82 od 108 zračnih ciljeva. Ipak, letjelice koje su uspjele probiti obranu prouzročile su značajnu štetu na tlu.
Kako prenosi Kyiv Post, dronovi koji su pogodili svoje mete izazvali su požare, uništili stambene objekte i doveli do ozljeđivanja civila. Ovaj napad još jednom potvrđuje razorne posljedice čak i djelomično uspješnih udara na civilna područja.
Pripadnici 118. mehanizirane brigade objavili su snimku evakuacije ranjenog vojnika pomoću kopnenog robota, ističući sve veću ulogu tehnologije u spašavanju života na bojištu.
>> Opširnije
Američki State Department komentirao je mogući sastanak predsjednika Donalda Trumpa i čelnika Kremlja Vladimira Putina, naglasivši kako ključ nije u povjerenju prema Rusiji, već u konkretnim djelima države agresora. Cilj je zaustaviti krvoproliće i postići mir, poručili su iz Washingtona, piše European Pravda.
Na izravno pitanje novinara vjeruje li SAD Vladimiru Putinu u kontekstu mogućeg susreta, glavni zamjenik glasnogovornika State Departmenta, Tommy Pigott, bio je jasan. "Nije pitanje povjerenja, već je pitanje djelovanja. Predsjednik je opisao kako je razočaran postupcima koje smo vidjeli od Rusije posljednjih tjedana. Govorio je o potrebi da se vide djela, a ne samo riječi", izjavio je Pigott.
"Dakle, ovo nije pitanje povjerenja, po sebi. Ovo je pitanje viđenja djela koja odgovaraju riječima, ali je također indikativno za predanost koju smo jasno iznijeli od početka ove administracije, da smo spremni pomoći u potrazi za mirom, pokušati okončati ovaj sukob, zaustaviti krvoproliće", dodao je.
Pigott je potvrdio da Sjedinjene Države ostaju u redovitom kontaktu sa svojim europskim partnerima i Ukrajinom te ponovio kako je krajnji cilj Trumpove administracije dovesti sukobljene strane za pregovarački stol, osigurati prekid vatre i postići dugoročni mir.
Europske prijestolnice ostale su zatečene viješću da se američki predsjednik Donald Trump planira sastati s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom, izvijestio je Washington Post.
Neimenovani europski dužnosnik izrazio je za Washington Post duboku zabrinutost zbog Trumpove namjere da se osobno sastane s Putinom. "Unatoč svoj galami, Trump još nije izvršio ni najmanji pritisak na Putina. Nula, ništa", rekao je izvor. Službeni stav Europske unije i dalje je skeptičan. Glasnogovornica EU za vanjske poslove Anita Hipper izjavila je u četvrtak: "Vrlo je jasno da Rusija nije zainteresirana za mir kao takav jer smo to vidjeli u njihovim postupcima, a ne u njihovim riječima."
Ukrajina se nada prekidu vatre
S druge strane, visoki ukrajinski dužnosnik izjavio je za list kako Kijev pokušava zadržati optimizam, nadajući se da bi sastanak mogao rezultirati barem djelomičnim prekidom vatre koji bi zaustavio ruske zračne napade. "Općenito, svi razumijemo da je završetak rata u potpunosti u Trumpovim rukama", rekao je dužnosnik. "Kad bi došlo do djelomičnog prekida vatre – sve osim linije kontakta – kao prvog koraka, to bi bilo dobro", dodao je, napomenuvši kako postoje neslužbeni signali da bi Rusija mogla biti otvorena za takav dogovor.
Ipak, upozorio je da je "povjerenje između [obje] strane potpuno narušeno". Dužnosnik je izrazio bojazan da bi razgovori mogli biti samo taktički potez Rusije kako bi se Trumpu osigurala politička pobjeda uoči predstojećih izbora. Takav ishod omogućio bi Trumpu da proglasi uspjeh, kazavši nešto poput: "Zaustavio sam svakodnevno ubijanje stotina nevinih civila."
Podsjetimo, Putinov pomoćnik Jurij Ušakov najavio je da se sastanak s Trumpom očekuje u narednim danima, dok je i sam Trump potvrdio kako vjeruje da postoji dobra šansa za susret. Ruski čelnik smatra da bi Ujedinjeni Arapski Emirati bili prikladno mjesto za održavanje summita.
Komentari Donalda Trumpa, koji sugeriraju da bi se bio spreman sastati s Vladimirom Putinom čak i ako ruski predsjednik nastavi odbijati razgovore s Volodimirom Zelenskim, izazvali su odobravanje u Rusiji, dok se u Kijevu takve izjave zasigurno neće dočekati s oduševljenjem.
Analitičari i mediji u Rusiji pozdravili su Trumpov zaokret, tumačeći ga kao pobjedu Moskve i znak da bivši američki predsjednik mijenja svoj stav u korist Kremlja.
Prema Juliji Davis, osnivačici projekta Russian Media Monitor koji prati ruske medije, državna televizija otvoreno je "likovala što je Ukrajina isključena". U analizi se navodi kako Rusi smatraju da je "Trump naučio svoju lekciju, budući da više ne zahtijeva prekid vatre niti traži ikakve ustupke od Moskve".
U popularnoj emisiji '60 minuta' na ruskoj televiziji, analitičar Sergej Strokan izrazio je iznenađenje brzinom razvoja događaja. "Mislim da nismo mogli ni predvidjeti da će se sve početi tako brzo odvijati, da će biti svih ovih izjava i kontakata", rekao je.
Strokan je sugerirao da je Trump odustao od svojih ranijih uvjeta i zauzeo stav koji je znatno povoljniji za Rusiju. Svoj je komentar zaključio retoričkim pitanjem: "Slušajte, kamo je nestao njegov maksimalizam? Ništa ne govori o trenutnom prekidu vatre."
Danas istječe rok koji je Bijela kuća postavila Moskvi da pokaže konkretan napredak prema okončanju rata u Ukrajini, a u suprotnom se suočava s novim, oštrijim ekonomskim sankcijama, piše Reuters.
Američki predsjednik Donald Trump jučer je, upitan hoće li se držati postavljenog roka, kratko komentirao ruskog predsjednika Vladimira Putina: "To će ovisiti o njemu. Vidjet ćemo što ima za reći. To će ovisiti o njemu. Vrlo razočaran." Bijela kuća upozorila je da će se ruski kupci nafte suočiti sa sekundarnim carinama ako Moskva ne ispoštuje ultimatum.
Dva dužnosnika Bijele kuće i jedan visoki dužnosnik administracije potvrdili su za Sky News da se uvođenje sekundarnih sankcija Rusiji i dalje očekuje, unatoč najavama o mogućem sastanku između Trumpa i Putina. S druge strane, Putin je poručio kako je Rusija spremna podnijeti sve nove ekonomske poteškoće koje nametnu SAD i saveznici.
Stručnjaci skeptični oko učinka sankcija
Eugene Rumer, bivši američki obavještajni analitičar za Rusiju, a danas voditelj Programa za Rusiju i Euroaziju pri Carnegie Endowment for International Peace, smatra da postoji "gotovo nulta šansa" da će Putin pristati na prekid vatre zbog prijetnji carinama i sankcijama.
"Teoretski, ako prekinete indijsku i kinesku kupovinu nafte, to bi bio vrlo težak udarac ruskoj ekonomiji i ratnim naporima. Ali to se neće dogoditi", izjavio je Rumer, dodavši kako je Kina već signalizirala da će nastaviti kupovati rusku naftu bez obzira na američke prijetnje.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je sinoć da prekid vatre između Rusije i Ukrajine "ovisi" o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
>> Opširnije
Britanski otac (35) bez vojnog iskustva poginuo je u napadu dronom u Ukrajini na svojoj prvoj misiji. Njegovo tijelo nije pronađeno, a obitelj se suočava s birokratskim problemima.
>> Opširnije
Više od dvije trećine Ukrajinaca – točnije 69 posto – želi da se rat završi pregovorima što je prije moguće, pokazuje novo istraživanje američkog instituta Gallup provedeno između 1. i 14. srpnja.
>> Opširnije
Analiza pet mogućih scenarija za završetak rata u Ukrajini, od potpunog kolapsa Kijeva do Putinovog poraza. Ishod ovisi o diplomaciji, vojnoj pomoći i odnosu snaga na terenu.
>> Opširnije
Facebook
Google
